Prezentacija IO za gospodarstvo

1. Država i banke
- antologija pogrešnih odluka
HNS Rijeka, Interesni odbor za gospodarstvo
Mr.sc Damir Medved
Doc.dr.sc. Goran Kutnjak

2. Prolog
Državom ne trebaju upravljati najbogatiji,
najčastoljubljivi ili najlukaviji,
ved najmudriji.
Platon (427-347.p.n.e)

3. Hrvatski Ustav
• Članak 3.
• Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost
i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka,
nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i
čovjekova okoliša, vladavina prava i
demokratski višestranački sustav najviše su
vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske
i temelj za tumačenje Ustava.

4. Hrvatski Ustav
• Članak 49.
• Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su
gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
• Država osigurava svim poduzetnicima jednak
pravni položaj na tržištu. Zabranjena je
zlouporaba monopolskog položaja odreĎenog
zakonom.
• Država potiče gospodarski napredak i socijalno
blagostanje graĎana i brine se za gospodarski
razvitak svih svojih krajeva.

5. O bankama ...
• Prema podacima HGK i HNB iz 2010. g. na hrvatskom
bankarskom tržištu posluju 32 banke, 2 štedne banke,
HBOR te 5 stambenih štedionica. Udio bankarskog sektora
u ukupnoj imovini financijskih posrednika (na kraju 2009.
g.) bio je 76,7 %.
• U stranom vlasništvu je 15 banaka, 17 banaka je u
domadem privatnom vlasništvu, a 2 banke su u vlasništvu
države.
• Udio banaka u stranom vlasništvu u ukupnoj aktivi
banaka (u 2009. g.) bio je 91 %, banaka u domadem
privatnom vlasništvu 4,9 %, a banaka u domadem
državnom vlasništvu 4,1 %.

6. Bankarske žalopojke
• Pad poslovnih aktivnosti (novi krediti)
• Pad profita
• Rast problematičnih kredita (sredinom 2010. udio
loših kredita u ukupnima približio se 10 %, a krajem
godine porastao na oko 12 %)

7. Ipak, nešto se i zaradilo ...
• Zagrebačka banka d.d.: 1.515.000.000 kn;
• Privredna banka Zagreb d.d.: 1.099.000.000 kn;
• Erste & Steiermarkische Bank d.d.: 758.000.000 kn;
• Raiffeisenbank Austria d.d.: 498.000.000 kn;
• Hypo Alpe-Adria Bank d.d.: 200.000.000 kn;
• Societe Generale – Splitska banka d.d.: 400.000.000 kn;
• Hrvatska poštanska banka d.d.: - 448.815.000 kn.
Simptomatično da je jedina od vedih banaka koja posluje s
gubitkom, HPB, banka u državnom vlasništvu, posve u skladu s
opdom nesposobnošdu vladajude garniture i negativnom
kadrovskom politikom.

8. A i operativni troškovi se smanjuju ...
na dan 30. 9. 2010.
UKUPNO
BROJ KORISNIKA - GRAĐANI • Teret i troškovi poslovanja
Internet 719.354 prebačeni su na građane
Telebanking 0
Mobilni telefon 311.551
(naravno uz uvjeravanje
Fiksni telefon 211.946 klijenata da im je tako lakše i
Direktni debitni transfer 483.973 efikasnije)
Trajni nalog 874.667
POS (EFTPOS) 3.636.555 • Smanjuje se osoblje po
Ostalo 24.629 poslovnicama ili se ukidaju
BROJ KORISNIKA - POSLOVNI SUBJEKTI
same poslovnice
Internet 175.297
Telebanking 7.032 • Uvode se razna mjerenja
Mobilni telefon 16.735
učinaka rada zaposlenika…
Fiksni telefon 9.118
Direktni debitni transfer 3.162
Trajni nalog 5.899
POS (EFTPOS) 211.267
Ostalo 59.352

9. A naknade se povedavaju...
• Naknada za vođenje računa
• Tipičan paket-računa 40 - 80 kn mjesečno
• I uz takve pakete dopladuju se brojne sitnice, kao npr. naknada za slanje
obavijesti e-mailom i sl.
• Samo na osnovi „osnovnih naknada” imamo (cca.):
• 40 kn * 5.500.000 računa * 12 mjeseci = 2,64 milijarde kn godišnje
i to samo za „pretplatu”
stanje na dan
31. 03. 2010. 30. 06. 2010. 30. 09. 2010.
RAČUNI - UKUPNO 5.594.856 5.686.039 5.692.615
Računi poslovnih subjekata 435.887 441.019 443.821
Računi za redovno poslovanje poslovnih subjekata 399.146 403.587 406.043
Podračuni poslovnih subjekata 36.741 37.432 37.778
Računi graĎana 5.158.969 5.245.020 5.248.794
Žiro računi (vrsta računa "31") 955.722 958.736 1.011.078
Tekući računi (vrsta računa "32") 4.115.684 4.198.592 4.143.846
Ostali računi građana* (vrsta računa "35" i "36") 87.563 87.692 93.870

10. Ili preciznije
Promjena
OPIS 2007. 2008. 2009. 2009./2008.
Neto kamatni prihodi 8.556,1 9.958,2 9.548,2 -4,1
Neto prihod od provizija i 2.839,4 2.980,9 2.981,8 0,0
naknada
Neto ostali nekamatni prihod 1.281,6 1.431,3 2.745,1 91,8
Neto nekamatni prihod 4.121,0 4.412,1 5.726,9 29,8
Neto prihod iz poslovanja 6.069,2 6835,5 7.718,1 12,9
(prije rezerviranja za gubitke)
DOBIT (poslije oporezivanja) 4.067,4 4.612,5 3.439,5 -25,4
Tablica 1. Izvod iz računa dobiti ili gubitka banaka (u mil. kuna)
Izvor: HNB; obradio dr.sc. Goran Kutnjak
Nedvojbeno je da je bankarski sektor u 2009. g. iskazao
smanjenje svoje dobiti, ali još uvijek ostvaruje enormne
profite, dok cjelokupno gospodarstvo stagnira/zaostaje.

11. • Bankarski sektor u HR (bez potrebne socijalne
osjetljivosti) provodi sve agresivniju poslovnu
politiku koja u konačnici ima za posljedicu
destimulativnu poduzetničku klimu i daljnje
siromašenje (lihvarenje) građana.

12. A ova vlada ...
• Najnesposobnija vlada u modernoj povijesti!
• NITI JEDNA VLADINA MJERA NE DAJE REZULTATE U POSLJEDNJE 2 GODINE
• Država (vlada) treba znati svojim mjerama / pravilima / zakonima usmjeriti
novac u investicije, proizvodnju…
• Ne treba čekati „bankarsku dobru volju“ nego tu „dobru volju“ treba znati
potaknuti.
• Ako bankari zarađuju milijarde – S MINIMALNIM RIZIKOM POSLOVANJA
(svaki kredit je višestruko osiguran) – trebaju nešto i vratiti u društvo u
kojem zarađuju
• Osnovno pitanje jest, što država poduzima, odnosno što može sada
poduzeti da se zaustavi ovaj negativan trend u kojem je bankarsko
poslovanje postalo jedan od osnovnih «kamena spoticanja» hrvatskoga
gospodarstva.
• Kako smanjiti postojedu rizičnost (nesigurnost/neizvjesnost) poslovanja u
HR...

13. Vrijeme za stvarne promjene ...
• Državna (HDZ) administracija buja preko svake mjere – usprkos krizi
nije zaustavljeno novo zapošljavanje u državnoj upravi
• Nova (neracionalizirana) administracija dodatno smanjuje efikasnost
rada (nema kraja apsurdnim primjerima – npr. ribari i obrasci na
latinskom, propast hitro.hr, itd.)
• Pravni sustav je posve neučinkovit i ne daje razinu zaštite koja
stimulira bilo kakav poduzetnički iskorak
• Na svakog zaposlenika u proizvodnji koji stvara novu vrijednost dolazi
8 građana
• Mirovinski i zdravstveni sustav konstantno smanjuju razinu prava i
usluga koje pružaju …

14. Gdje je vizija???
• Imamo li pravo na svoju viziju - lokalnu,
regionalnu, hrvatsku?
• Gdje se vidimo za 10.ili 20. godina – lokalno,
regionalno, nacionalno?
• Kojim gospodarskim granama dati prioritete u
bududem gospodarskom razvoju Hrvatske?
• Kako de bankarsku sustav podržati realizaciju
dogovorene vizije ?

15. HDZ-ova bududnost Riječke luke!!!
Autor fotografije: Hrvoje Pende (2010.)

16. A trebalo bi se usmjeriti ka:
• preispitivanju mogudnosti smanjenja kamatnih stopa (utjecati na
banke da kamatne stope svedu/nastoje približiti kamatnim stopama
koje su aktualne u njihovim središtima - zemljama);
• revidiranju i ograničenju naknada i provizija - npr. po transakciji
• ograničavanju i svođenju bankarskih osiguranja na razumnu mjeru -
dakle da ne bude po 3 ili 4 osiguranja za isti kredit (hipoteka,
životno, osiguranje nekretnine itd.)
• jačanju "role" HBOR-a
• zalaganju na uspostavi regionalne domade banke - uz vlasničku
strukturu JLS, JP(R)S, pravnih subjekata
• težnjom stvaranja prave EXIM banku posve podređenu izvozu

17. PROCES DONOŠENJA ODLUKA I MODELI I
TEHNIKE ODLUČIVANJA
Tipovi donositelja odluka – prema
kompetencijama
• a) tip “koji ne zna da ne zna” – najopasniji;
• b) tip “koji zna da ne zna” – manje opasan;
• c) tip “koji ne zna da zna” – nesiguran;
• d) tip “koji zna da zna” - najpoželjniji.

18. Vlada ne zna
bankari koriste situaciju
građani su siromašniji
Vrijeme je da Vlada ODE!