58. Svrha procesnog pristupa je da poveća efektivnost i efikasnost organizacije u postizanju svojih definisanih ciljeva .
59.
60. Šta je proces? "Set međusobno povezanih ili interakcijskih aktivnosti koje transformišu ulaze u izlaze" Proces može biti definisan kao Ove aktivnosti zahtevaju odobrenje takvih resursa kao što su ljudi i materijali .
61. Generički proces Ulaz Utvrđeni zahtevi (uključujući resurse) Međusobno povezane aktivnosti i metode kontrole koje utiču jedna na drugu Izlaz Zadovoljeni zahtevi (rezultati procesa) Nadgledanje i merenje EFEKTIVNOST PROCESA Sposobnost dobijanja željenih rezultata EFIKASNOST PROCESA Dobijeni rezultati u odnosu na korišćene resurese
62. Izlazi mogu, takođe, biti nenameravani ; kao što su škart ili zagađenje . Ulazi i nameravani izlazi mogu biti definisani (kao to su oprema, materijali ili komponente) nedefinisani (kao to su energija ili informacije)
63.
64. Sistem treba da bude korišćen radi sakupljanja podataka koji mogu biti analizirani da bi se dobila informacija o performansama procesa i utvrdila potreba za korektivnom akcijom ili poboljšanjem .
65. Svi procesi treba da budu poravnati sa ciljevima organizacije i budu dizajnirani da dodaju vrednost zavisno od obima i složenosti organizacije . Efektivnost i efikasnost procesa mogu biti ocenjene kroz interno i eksterno preispitivanje procesa .
66.
67.
68. Procesni pristup uvodi horizontalno upravljanje, presecanje barijera između raznih funkcionalnih jedinica sjedinjujući njihov fokus na glavne ciljeve organizacije . To takođe pomaže upravljanje interfejsom procesa . ugovor razvoj plan proizvodnja o dsek A odsek B odsek C odsek D ulazni zahtevi veza procesa između odseka efektivan i efikasan izlaz o dsek A odsek B odsek C odsek D
69.
70. Izlazi iz jednog procesa mogu biti ulazi u druge procese i međusobno povezani u spoljnju mrežu ili sistem PROCES A Ulaz u proces A Izlaz iz procesa A PROCES B Ulaz u proces B PROCES D Izlazi iz ostalih procesa Izlazi iz ostalih procesa PROCES C Ulaz u proces D Izlaz iz procesa C Ulaz u proces C Izlaz iz procesa D
71. Razvoj procesa U I Planiranje projekta U I Proizvodnja U I Razvoj proizvoda U I U I Procesi upravljanja U I Merenje, analiza i poboljšanja U I Procesi podrške U I Primer redosleda procesa i njegovih interakcija
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84. Korektivne mere i poboljšanje procesa Metod primenjivanja korektivnih mera treba da bude definisan radi eliminacije korena uzroka problema (primeri problema uključuju greške, defekte, odsustvo adekvatne kontrole procesa). Primeniti korektivne mere i verifikovati njihovu efektivnost . Kada se planirani zahtevi za proces ostvare organizacija treba da fokusira svoje napore na akcije poboljšanja performansi procesa, na stalnoj osnovi .
85. Korektivne mere i poboljšanje procesa Metod za poboljšavanje treba da bude definisan i primenjen (primeri poboljšavanja uključuju: pojednostavljenje procesa, povećanje efikasnosti, poboljšanje njegove efektivnosti, skraćivanje vremenskog ciklusa procesa) . Verifikovati efektivnost poboljšanja .
86. Korektivne mere i poboljšanje procesa Alati za analizu rizika mogu biti primenjeni radi identifikacije potencijalnih problema. Koren uzroka ovih potencijalnih problema treba takoće da bude definisan i popravljen, sprečavajući pojavu u svim procesima sa sličnim identifikovanim rizicima .
87. PDCA metodologija Plan-Do-Check-Act (planiraj - uradi - proveri - poboljšaj) mogao bi biti koristan alat za definisanje, primenu i kontrolu korektivnih mera i poboljšavanja . Metodologija se jednako primenjuje na visoki nivo strateških procesa kao i na aktivnosti jednostavnih operacija .
88. Planiraj Plan Poboljšaj Act Uradi Do Proveri Check Planiraj Utvrditi ciljeve i procese neophodne da se ostvare rezultati u saglasnosti sa zahtevima kupca i politikom organizacije Uradi Primeniti procese Proveri Pratiti i meriti procese i proizvode u odnosu na politiku, ciljeve i zahteve za proizvod i izveštavati o rezultatima Poboljšaj Preduzeti akcije za stalno poboljšavanje performansi procesa