2. Klima (sa grčkog nagib, klima) kao
meteorološki pojam je skup meteoroloških
čimbenika i pojava koje u određenom
vremenskom periodu čine prosječno stanje
atmosfere nad nekim dijelom Zemljine
površine.
3.
4. KLIMATSKI ELEMENTI:
temperatura zraka
vlaga zraka
tlak zraka
smjer i brzina vjetra
naoblaka
padaline
5. KLIMATSKI
ČINITELJI
geografska širina
nadmorska visina
raspodjela kopna i
mora
morske struje
udaljenost od mora
reljef
jezera
tlo i biljni pokrov
utjecaj čovjeka
6. 1. Umjereno topla klima
Sredozemna klima
Umjerena kontinentalna klima
Umjereno topla (oceanska) klima
Sinijska (Kineska) klima
2. Polarna klima
3. Suha klima
Stepska klima
Pustinjska klima
4. Snježno-šumska klima
7. OBILJEŽJA
pravilna smjena godišnjih doba = najnaseljenija područja
umjerene temperature i optimalna količina padalina
najhladniji mjesec do - 3° C, a najtopliji iznad 10° C
Ljeta su topla, a zime hladne.
Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine
odnosno ima umjereno padalina
9. Sredozemna (mediteranska) klima raširena je u južnoj
Europi, ali samo u uskom pojasu uz Sredozemno more.
OBILJEŽJA
duga, topla i sunčana ljeta te blage i kišovite zime
dugotrajna insolacija
10. BILJNA
ZAJEDNICA
šume hrasta crnike i
medunca,
primorskog bora i
čempresa - najvećim
su dijelom uništene
pretjeranom sječom i
ispašama te čestim
požarima.
Karakteristične
biljne kulture su
masline, smokve,
vinova loza, agrumi
te rano voće i
povrće.
11. Umjereno kontinentalna klima prevladava na istoku i sjeveru te
dijelom u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
OBILJEŽJA
Zime su duge i hladne, a ljeta kraća i topla (na sjeveru svježa).
Godišnje temperaturne razlike su velike.
Količine padalina su umjerene i smanjuju se udaljavanjem od
Atlantika i prema sjeveru (jer hladniji zrak sadrži manje vlage).
Čest je snijeg.
12. BILJNA
ZAJEDNICA
Stepe (niske trave)
prevladavaju na
jugu, a u središnjem
dijelu listopadne i
miješane šume. Na
sjeveru rastu tajge.
Tipične biljne
kulture mijenjaju se
od juga prema
sjeveru - od manje
otpornih na
hladnoću prema
otpornijima (od
žitarica do krmnog i
industrijskog bilja).
13. Umjereno toplu klimu imaju zapadna Europa, veći dio srednje i jugoistočne te
manji dio sjeverne Europe - dakle gotovo trećina kontinenta. Oceansku
klimu imaju Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska.
OBILJEŽJA
povećana vlažnost zraka,
svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između
godišnjih doba.
Padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine.
Jug ima vruća ljeta (uz Crno more, Panonska nizina i dolina rijeke Po).
Na zapadu, u središnjem dijelu i na jugoistoku ljeta su topla, a na sjeveru
(obala Norveške i južni Island su svježa.
14. BILJNA
ZAJEDNICA
Najčešće vrste
drveća su bukva,
hrast i javor.
Danas su najvećim
dijelom iskrčene i
pretvorene u
pašnjake i oranice
(zasijane uglavnom
krmnim biljem,
žitaricama,
krumpirom i
industrijskim biljem).
15. Polarnu klimu imaju krajnji sjever te najviši dijelovi Alpa i
Skandinavskog gorja. Ljeti Sunce sja 24 sata dnevno (polarni dan),
a zimi se gotovo uopće ne pojavljuje (polarna noć).
OBILJEŽJA
Zime su duge i hladne, a ljeta kratka i svježa.
Čest je snijeg.
Prosječna ljetna temperatura niža je od 10°C.
Količina padalina je mala, i to zbog toga što je hladni zrak može
primiti malo vlage.
BILJNA ZAJEDNICA
Listopadnu i mješovitu šumu na većim visinama smjenjuje
crnogorična, a iznad granice šume javlja se klekovina, zatim
planinski pašnjaci, kamene goleti te trajni snijeg i led.
Vegetaciju čini tundra (tundre su oblasti mahovina, lišajeva te
zakržljalog grmlja), koja se tijekom kratkog ljeta zazeleni i
rascvjeta.
16. Stepska klima je klima koja spada u suhe klime. Stepska klima najćešće se
prostire u Europi. Ona ima malo padalina, no ne opet tako malo kao
pustinjska klima. Stepsku klimu imaju sjeverne obale Crnog mora i
Kaspijskog jezera te dijelovi Španjolske.
OBILJEŽJA
U suhoj klimi ljeta su vruća a zime tople.
Suha klima ima malo padalina, pogotovo pustinjska klima.
U suhoj klimi ljeti su temperature do 40-45 stupnjeva, a zimi nisu manje
od 15 stupnjeva. Srednja temperatura u suhoj klimi iznosi 22-25
stupnjeva.
Padaline su rijetke
17. BILJNA
ZAJEDNICA
U suhoj klimi
rastu biljne
zajednice stepe i
neki kaktusi.
Nekad
prevladavajuća
vegetacija stepa
uglavnom je
pretvorena u
oranice na kojima,
uz navodnjavanje,
uspijevaju razne
vrste žitarica i
krumpir.
18. Snježno-šumska klima je hladna klima koja prevladava u sjevernom
dijelu sjevernog umjerenog pojasa, uglavnom u skandinavskim zemljama,
Rusiji i Kanadi. Samo je jedna vrsta snježno-šumske klime.
OBILJEŽJA
Snježno-šumska klima je hladna klima. Temperatura ljeti naraste do
15-18°C, a zimi pada do otprilike -30°C do -35°C. Udaljavanjem od mora
razlike između temperatura ljeti i zimi su sve veće, a padalina ima sve
manje.
Srednja temperatura u snježno-šumskoj klimi je 0°C do 2°C.
Klimu karakterizira vrlo malo padalina.
19. BILJNA
ZAJEDNICA
U područjima s ovom
klimom raste biljna
zajednica tajga. Tajga
je crnogorična šuma
koja prevladava na
području Rusije.
Čine ju bor, jela,
smreka i ariš.
Uz prašume tajge su
najznačajnija
Zemljina šumska
područja.