2. PREGLED MEDIJA
Ako je pregled medija u Srbiji sa svim potrebnim podacima
samo donekle raspoloživ, po regionima i opštinama tek
treba da se sačini
To se posebno odnosi na medije za mlade ili one koji deo
prostora (podlistak, emisije, itd.) posvećuju mladima
Situaciona analiza u projektu ima smisao utvrđivanja
“startne pozicije” za unapređenje informisanja mladih
Po razmeni utvrđenih činjenica moguće je dalje planirati
(npr. razvoj novih medija, umrežavanje, lobiranje za
podršku projektu, itd.)
Pregled medija je, dakle, i rezultat rada na projektu i
pretpostavka za njegov uspeh
3. PREGLED STAVOVA
Raniji nalazi o nedovoljnoj informisanosti mladih i njihovoj
uključenosti u rad društvene zajednice iziskuju dalje
provere i dublju elaboraciju
Zato se utvrđuju i stavovi i ponašanja ne samo mladih nego
i nekih ciljnih grupa (u izveštaju: “Ostali”) koje su bliske
ovim problemima i njihovom mogućem rešavanju
Stavovi teorijski i praktično imaju najmanje dve dimenzije,
koje će i ovde biti uključene:
1. Saznajnu (kognitivnu)
2. Emotivnu
Ipak, u nekim sredinama i ciljnim grupama smatra se da je
– važnije imati stav nego informaciju...
4. DIREKTNE CILJNE GRUPE
Ima više ciljnih grupa u globalnom projektu, pa tako i u
istraživanju – koje ih je zahvatilo na specifičan način
utvrđujući njihove stavove i snimajući mogućnosti
unapređivanja informisanja mladih
To su sledeće ciljne grupe:
Omladinski aktivisti u 10 mesta ili regiona
Omladinske organizacije na istom području
Regionalni i lokalni mediji i novinarska udruženja
Relevantne institucije za problem kojim se bavimo
5. INDIREKTNE CILJNE GRUPE
Reč je o brojnim grupama u izabranim mestima i
regionima koje su trenutno na relativnoj distanci od ovih
problema, ali koje se mogu zainteresovati i povremeno
uključivati u rešavanje problema mladih
To su pre svega:
Mladi uopšte i
Šira javnost
6. INTERVJU I ANKETA
Metodološki osnov u ovom istraživanju bili su neposredni
kontakti istraživača i respondenata (face to face)
Saznanja se zasnivaju na verbalnim iskazima, zbog čega je
bio potreban oprez u konstruisanju a posebno u
skrupuloznoj primeni instrumenata
Upitnici su polustandardizovanog tipa – sa tzv. otvorenim i
zatvorenim odgovorima, koji su istovremeno i formulari za
beleženje svih odgovora
Upitnik je bio jedinstven za određenu ciljnu grupu, a
pripremljen je tako da su svi odgovarali na svako pitanje
(n=100%), uključujući i alternativu “ne znam” (što se vidi iz
tabela u izveštaju)
Intervjueri u Projektu (mladi) posebno su obučavani
7. NAČIN ISKAZIVANJA NALAZA
Nalazi istraživanja su raznovrsni – po sadržaju, obliku,
širini zahvata, poreklu i mogućnostima primene...
Prikupljeni podaci dvojakog tipa:
a. Kvalitativni
b. Kvantitativni
Podaci kvalitativnog tipa su pribavljeni opisi situacije na
terenu, primeri medijskih sadržaja i žanrova, slobodno
formulisani predlozi, pitanja i preporučeni kontakti...
Podaci kvantitativnog tipa su pregledi medija, kao i
odgovori ispitanika prikupljeni anketom na planiranom
uzorku
8. MODEL I OKVIR ZA IZBOR
Za ispitivanje pojedinaca-omladinaca primenjen je uzorak
kvotnih kontrola, što je značilo intervjuisanje mladih
grupisanih u nekoliko kategorija po individualnim i grupnim
obeležjima: rezidencijalnim, uzrasnim, obrazovnim, socio-
profesionalnim, polnim i sl.
Za ispitivanje drugih referentnih grupa – označenih u
izveštaju kao “Ostali” (npr. medijski poslenici, donatori,
uključeni građani...) primenjen je model namernog uzorka,
što znači razgovore samo sa onima koji se mogu ubrajati u
određenu ciljnu grupu
9. ISPITANI UZORAK
Mesta Mladi Ostali UKUPNO
Broj ispitanika i u planu i u realizovanom uzorku
po mestima nije ujednačen jer se i veličine
1. Zrenjanin 40 10 50 pojedinih subregiona razlikuju.
2. Novi Bečej 33 11 44
To, svakako, važi i za medije u njima i neke
3. Vrbas 31 10 41 druge resurse kojima se bavio projekat.
4. Loznica 20 8 28 Ukupno je ispitano 349 ljudi. Od toga u grupi
mladih 276 a u grupi ostalih 73.
5. Čajetina 26 6 32
Njihovi odgovori su obrađeni u tebelama i
6. Zaječar 31 6 37 prilozima izveštaju.
7. Knjaževac 24 5 29
8. Vranjska Banja 20 5 25
9. Novi Pazar 27 6 33
10. Tutin 24 6 30
UKUPNO 276 73 349
10. ISPITANICI PO GRUPAMA
MLADI OSTALI
Mesto ispitivanja Mesto ispitivanja
Grad 80.4 Grad 83.6
Prigradsko naselje 19.6 Prigradsko naselje 16.4
Godine starosti Godine starosti
Od 15 do 18 godina 55.8 Od 18 do 22 godine 4.1
Od 19 do 22 godine 23.9 Od 23 do 27 godina 17.8
Od 23 do 26 godina 10.9 Od 28 do 32 godine 16.4
Od 27 do 30 godina 9.4 Od 33 do 37 godina 15.1
Od 38 do 42 godina 16.4
43 i više godina 30.1
Pol Pol
Muški 47.8 Muški 45.2
Ženski 52.2 Ženski 54.8
Ukupno N 276 = 100.0 Ukupno N 73 = 100.0
11. UKLJUČENE NVO
ISPITANO
NVO po mestima Mladi Ostali UKUPNO
1. Udruženje građana – SPA, Vranjska Banja 20 5 25
2. Timočki omladinski centar, Zaječar 30 6 36
3. Udruženje građana – ISKRA Loznica, Loznica 20 8 28
4. Udruženje građana IMPULS, Tutin 25 7 32
5. Centar za kreativni razvoj, Knjaževac 25 5 30
6. Udruženje građana – URBAN IN, Novi Pazar 26 6 32
7. Dečiji stvaralački centar – MAŠTALIŠTE, Zrenjanin 40 10 50
8. PSSD – Centar za socio-kulturološke izuzetnosti, Novi Bečej 33 11 44
9. CMOK – Centar mladih organizovanih omladinaca, Čajetina 26 6 32
10. OSMEH, Vrbas 31 9 40
UKUPNO 276 73 349
12. ISTRAŽIVAČI
Projekat istraživanja, predlog instrumenata (upitnika), plan
uzorka i iskazivanja nalaza pripremio je
Prvoslav S. Plavšić
psiholog, istraživač komunikacija i javnog mnenja
Računarsku obradu pripremila je
Julijana Đoković
U ulozi vođa istraživanja bili su predstavnici omladinskih
organizacija koji su učestvovali na Seminaru
Rad na terenu obavili su predstavnici mladih
Seminar je pripremio i vodio Prvoslav S. Plavšić
uz pomoć predstavnika BCIF
13. UPITNIK ISTRAŽIVANJA OMLADINSKIH
KANALA INFORMISANJA
Broj pitanja
Oblast
Mladi Referentne grupe
1 Postojeći mediji 5 3
2 Novi mediji 4 3
3 Nivo informisanosti 4 1
4 Struktura potreba 3 2
5 Opis motivacije 4 2
6 Ocena mogućnosti 4 3
7 Usmereni kontakti 1 5
8 Otvoreni predlozi 3 1
9 Individualna i grupna obeležja 6 6
UKUPNO 34 26
14. PREZENTACIJA NALAZA
Rezultatima istraživanja treba prići na dva načina:
A. Onako kako ih vide istraživači – bez participacije, i
B. Onako kako ih vide mladi – sa participacijom
U prvom slučaju reč je o stručnoj analizi namenjenoj
različitim javnostima – koje mogu biti više ili manje
uključene ili sasvim neuključene u sagledavanje problema
mladih uopšte, pa i njihovog informisanja
U drugom slučaju nalaze interpretiraju oni koji će pokretati i
raditi u medijima – za njih su oni instruktivni
Rezultati istraživanja su pripremljeni za prezentaciju sa
ciljem da doprinesu razumevanju i promociji Projekta
16. KOJI SU MEDIJI ZA MLADE
1. DA LI ZNATE NEKE MEDIJE U SRBIJI
KOJI SU U CELINI ILI NAJVEĆIM 45
DELOM POSVEĆENI MLADIMA? 40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Ima ih nekoliko, ne mogu da se sete naziva 109 39.5 21 28.8
2. Koliko znaju, nema takvih medija za mlade 71 25.7 31 42.5
3. Ne znaju, ne umeju da odgovore 25 9.1 5 6.8
4. TV programi sa nacionalnom frekvencijom 29 10.5 4 5.5
5. Magazin BRAVO, Girl, OK, Politikin zabavnik, Joy 22 8.0 4 5.5
6. Nešto drugo 20 7.2 8 11.0
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
17. KOMENTAR (1)
• Među mladima je zabeleženo samo delimično poznavanje medija za
mlade...
• Oko 40% ispitanika smatra da takvih medija ima, mada oni nisu mogli
da se sete njihovih naziva ni drugih podataka
• Zanimljivo je da svaki četvrti ispitanik kaže da ne zna da u Srbiji
postoje mediji posvećeni u celini ili najvećim delom mladima. Oko 9%
anketiranih uopšte nije umelo da odgovori na pitanje
• Svaki deseti respondent navodi TV kanale sa nacionalnim pokrivanjem,
kao što su: B-92, Pink, RTS, Fox, Happy TV. Štampane medije pominje
još manji broj mladih, svega 8% (magazine BRAVO, OK i Politikin
zabavnik)
• Ostali ispitanici još ređe navode medije za mlade u Srbiji
• Samo 29% ih pominje ali bez imenovanja, a čak 43% (više od dve
petine) kaže da nema takvih medija
18. PRISUTNOST MEDIJA ZA MLADE
2. DA LI MOŽETE DA NAVEDETE NEKI
PODATAK O TOME KOLIKO SU OVI
MEDIJI RASPROSTRANJENI U VAŠOJ 2.9
SREDINI? 11.6 30.1
12.3
43.1
1 2 3 4 5
Mladi
Odgovori
Broj (f) %
1. Dosta su prisutni, ali ne znaju nijedan podatak 83 30.1
2. Nisu naročito prisutni u njihovoj sredini 119 43.1
3. Ne dopiru uopšte do njih 34 12.3
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 32 11.6
5. Nešto drugo 8 2.9
UKUPNO 276 100.0
19. KOMENTAR (2)
• Među mladima preovlađuju odgovori o nedovoljnoj rasprostranjenosti
takvih medija u deset gradova i regiona gde je sprovedeno
istraživanje...
• Preko dve petine ispitanih (ili 43%) smatra da oni nisu naročito
prisutni u njihovoj sredini
• Još je nepovoljniji odgovor svakog osmog respondenta da mediji za
mlade i ne dopiru do njih. Skoro isto toliko (oko 12%) ispitanika nije ni
umeo da odgovori na pitanje, što posredno ukazuje na isti problem
• Ipak, oko 30% mladih ocenjuje da su takvi mediji prisutni i u njihovoj
sredini – mada ne može da navede nijedan drugi podatak o tome
20. LOKALNI MEDIJI ZA MLADE
3. DA LI POSTOJI NEKI TAKAV MEDIJ
POSVEĆEN U CELINI ILI NAJVEĆIM 65
DELOM MLADIMA U VAŠOJ SREDINI? 60
55
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Ima ih nekoliko, ne mogu da se sete naziva 59 21.4 5 6.8
2. Koliko znaju, nema takvih medija 135 48.9 46 63.0
3. Ne znaju, ne umeju da odgovore 39 14.1 4 5.5
4. Navedeni konkretni mediji za mlade* 18 6.6 11 15.0
5. Nešto drugo 25 9.1 7 9.6
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
21. KOMENTAR (3)
• U ispitivanim mestima, odnosno regionima, uglavnom nema medija za
mlade, koliko znaju ispitanici...
• Najučestaliji odgovor je upravo takav, jer skoro polovina anketiranih
jednostavno to i kaže
• Nešto više od petine uzorka (preko 21%) izjavljuje da ima više takvih
medija, mada ne mogu da se sete njihovih naziva niti drugih podataka o
njima
• Svaki sedmi ispitanik nije umeo da odgovori na pitanje, a od medija
navedeni su pre svih “Zona mladih” i “Tim”
• Ostali ispitanici sasvim retko pominju neki medij za mlade u njihovoj
sredini...
• Skoro dve trećine (63%) izjavljuje da, koliko znaju, nema takvih medija kod
njih
• Ipak, bilo je i onih koji su se setili nekog lista ili radio i TV programa
22. DA LI IH JE RANIJE BILO
4. DA LI JE, KOLIKO VI ZNATE, RANIJE
BILO TAKVIH MEDIJA OVDE?
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Bilo ih je, ali ne mogu tačno da se sete šta 88 31.9 15 20.5
2. Nije ih ranije bilo ovde 104 37.7 33 45.2
3. Ne znaju, ne umeju da odgovore 70 25.4 14 19.2
4. Nešto drugo 14 5.1 11 15.1*
* Troje ljudi (4.1%) iz ove
grupe navodi Omladinske
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
novine.
23. KOMENTAR (4)
• Izgleda da je bilo medija za mlade u nekim sredinama, ali još je više
onih gde nisu postojali ili gde nije sačuvano sećanje na njih...
• Skoro trećina ispitanika kaže da je u njihovim mestima bilo medija za
mlade, mada oni ne mogu da se sete podataka u vezi sa njima, što je
istovremeno i objašnjenje njihove eventualne rasprostranjenosti i
delovanja
• Oko 38% anketiranih tvrdi da takvih medija nije bilo u njihovim
sredinama
• Tačno četvrtina mladih iz uzorka nije umela da odgovori na pitanje
• Ostali respondenti još manje se sećaju takvih medija...
• Tek svaki peti (manje od 21%) ih pominje, ali bez navođenja imena
• Više od 45% tvrdi da ih ranije nije bilo tamo, a skoro 20% uopšte nije
umelo da odgovori na pitanje, što je još jedna potvrda opšteg zaključka
24. RAZLOZI GAŠENJA TIH MEDIJA
5. AKO JE BILO TAKVIH MEDIJA OVDE,
ZAŠTO SU ONI “UGAŠENI”, ODNOSNO
3.3
ZAŠTO NE POSTOJE VIŠE?
3.6 11.2
3.3
35.5
43.1
1 2 3 4 5 6
Mladi
Odgovori Broj
%
(f)
1. Više razloga za njihovo ukidanje, bez navođenja 31 11.2
2. Ne znaju zašto su oni prestali da rade 98 35.5
3. Nije bilo takvih medija kod njih, koliko znaju 119 43.1
4. Nezainteresovanost mladih 9 3.3
5. Nedostatak novca, finansija 9 3.3 Napomena:
6. Nešto drugo 10 3.6 Nije postavljeno isto pitanje “ostalima”.
UKUPNO 276 100.0
25. KOMENTAR (5)
• Kako mediji za mlade u određenim sredinama nisu bili česti, ni
objašnjenja za njihov eventualni nestanak to ne mogu biti ili ona nisu
u sferi obaveštenosti mladih...
• Ispitanici koji daju naizgled diferencijalni odgovor (11%) smatraju da
je bilo više razloga za njihovo ukidanje, mada oni nisu mogli obrazložiti
o čemu je reč
• Ređe su zastupljena druga dva odgovora (ukupno skoro 7%) koja
ukazuju ili na nezainteresovanost mladih ili na nedostatak finansijskih
sredstava
• Oko 36% respondenata odmah priznaje da ne zna zašto su takvi
mediji prestali sa radom
27. KAKAV IM MEDIJ TREBA
6. KAKAV NOVI MEDIJ ZA MLADE BI, PO
VAŠEM MIŠLJENJU, TREBALO 60
55
POKRENUTI U OVOJ SREDINI? 50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Mladi Ostali
Odgovori
Broj (f) % Broj (f) %
1. Da bude što obuhvatniji i da informiše mlade 164 59.4 42 57.5
2. Ne znaju kakav da bude, ali je potreban 37 13.4 3 4.1
3. Ne treba im takav medij ovde 7 2.5
4. Zabavnog karaktera (muzika, sport, filmovi) 16 5.8
* Anketirani u ovoj grupi
5. Časopis, magazin, novine za mlade 15 5.4 5 6.8 pominju razne elektronske
6. TV emisija ili omladinski TV kanal 12 4.3 18 24.7* medije, od radija i televizije,
7. Emisije edukativnog tipa (zdravlje, životna sred.) 10 3.6 do web-strana i portala.
8. Bilo kakav, dostupan mladima 11 4.0
9. Nešto drugo 4 1.4 5 6.8
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
28. KOMENTAR (6)
• Bez obzira na nedovoljnu raniju i sadašnju rasprostranjenost medija za
mlade, anketirani imaju dosta brojne i razuđene predloge u vezi sa novim
medijima...
• Tri petine anketiranih (oko 60%) kaže da bi ti mediji trebalo da budu što
obuhvatniji i da dobro informišu o problemima mladih. To je dosta širok ali,
ipak, podsticajan odgovor
• Oko 6% predlaže medij zabavnog karaktera, nešto više od 5% je
opredeljeno za štampane medije, a oko 4% za televiziju usmerenu na
mlade. Skoro isto toliko anketiranih smatra da bi takvi mediji trebalo da budu
edukativnog karaktera, ili da imaju bilo kakav ali mladima dostupan oblik i
sadržaj
• Preko 13% ispitanika nije umelo da odgovori
• Ostali ispitanici daju relativno slične odgovore...
• Takođe blizu tri petine anketiranih (58%) misli da takvi mediji treba da budu
što obuhvatniji i informativniji
• Četvrtina anketiranih bila je mnogo konkretnija, kako pokazuju priloženi
odgovori
29. KO BI UREĐIVAO TAJ MEDIJ
7. KO BI, PO VAŠEM MIŠLJENJU, MOGAO
DA VODI I UREĐUJE TAKAV MEDIJ
OVDE? 4.3 9.4
4.7
7.6
36.6
37.3
1 2 3 4 5 6
Mladi
Odgovori
Broj (f) %
1. Oni koji se bave problemima mladih 101 36.6
2. Mogu da ga vode i uređuju samo mladi 103 37.3
3. Nema tamo ljudi koji bi to mogli dobro da rade 21 7.6
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 13 4.7
5. Mladi i osobe koje se bave problemima mladih 12 4.3
6. Nešto drugo 26 9.4
Napomena:
UKUPNO 276 100.0
Nije postavljeno isto pitanje “ostalima”.
30. KOMENTAR (7)
• Mišljenja su podeljena oko toga ko bi mogao u datoj sredini da
uređuje takav medij za mlade...
• Podjednak je broj odgovora da bi to mogli da rade oni koji se bave
problemima mladih u tom kraju, mada predlog nije konkretizovan
(37%), kao i onih koji pominju isključivo mlade koji bi trebalo time da
se bave (37%)
• Svi ostali stavovi su mnogo ređi, ali ih povezuju oni koji ukazuju da
treba zajednički da rade mladi i oni koji se bave problemima mladih
• Skoro 8% anketiranih tvrdi da u njihovoj sredini nema ljudi koji bi
mogli dobro to da rade, dok 5% nije umelo da odgovori na pitanje
31. KO BI MOGAO DA FINANSIRA
• Na pitanje ko bi mogao da finansira takav novi medij za mlade odgovor su
davali oni koji pripadaju tzv. referentnim grupama definisanim samo za ovaj
projekat
• Među njima više od petine (22%) smatra da bi se trebalo obratiti privredi i
preduzetnicima
• Preko 19% upućuje na lokalnu samoupravu, isto toliko na opštinu, a skoro
7% na gradske vlasti, što se svodi na isto, ili u zbiru na preko dve petine
(45%)
• Više od 16% kaže da bi finansiranje novih medija za mlade trebalo da
preuzme Ministarstvo omladine i sporta
• O nevladinim organizacijama u toj ulozi govori oko 15% ispitanika iz ove
grupe, oko 6% pominje državu, a 4% privatna lica
• Ohrabruje podatak da samo 4% respondenata kaže da ovde nema takvih
finansijera
• Ukupan broj odgovora prelazi 100%, jer je svaki ispitanik u proseku dao
1.33 odgovora
• Oko 11% nije umelo da odgovori na to pitanje
32. ČIME DA SE BAVI NOVI MEDIJ
8. KOJIM TEMAMA I SADRŽAJIMA U
VEZI SA MLADIMA BI TREBALO DA SE 50
BAVI TAKAV NOVI MEDIJ OVDE? 45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6 7
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Sve teme i sadržaji su podjednako potrebni 112 40.6 36 49.3
2. Ima dosta takvih tema i sadržaja, ali ne navode 50 18.1 7 9.6
3. Ni jedna tema ni sadržaj nisu posebno potrebni 5 1.8 - -
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 10 3.6 4 5.5
5. Zabavni sadržaji (muzika, film, sport, turizam...) 38 13.7 3 4.1
6. Ostali pojedinačno navedeni sadržaji (*) 110 39.8 36 49.1
7. Nešto drugo 18 6.5 4 5.5
UKUPNO 343 124.1 90 123.1
33. KOMENTAR (8)
• Mladi ispitanici kao da su živnuli kada je trebalo navesti teme i sadržaje
novih medija – u proseku svako je dao 1.24 odgovora...
• Dve petine (41%) iskaza obuhvata sve teme i sadržaje, a sličan je smisao
stava (18%) da ima takvih tema, koje se ne mogu sada nabrojati. Na prvom
mestu su zabavni sadržaji (14%)
• Oko dve petine anketiranih ima i niz konkretnih predloga koji su dati u
prilogu izveštaja
* Ostali pojedinačni odgovori:
• Bolesti zavisnosti (droga, alkohol, duvan) 5.4%;
• Edukativni sadržaji (obrazovanje, školovanje, nauka, stipendije) 9%;
• Sadržaji iz kulture 5.1%;
• Seksualno obrazovanje, informacije o polno prenosivim bolestima 5.1%;
• O problemima mladih i načinima njihovog rešavanja 5.1%;
• O zdravlju i zdravom stilu života 3.6%; o zaposlenju, kako doći do posla
3.2%; i o aktivizmu i akcijama mladih 3.3%
• Ostali ispitanici iz istih mesta daju u uporedive odgovore
34. DA LI KAO DEO DRUGOG MEDIJA
9. DA LI, MOŽDA, VIDITE MOGUĆNOST DA
SE TAJ MEDIJ POKRENE KAO DEO 1.1
NEKOG DRUGOG MEDIJA? 5.1
4.7
4
6.5
63
15.6
1 2 3 4 5 6 7
Mladi
Odgovori Broj
%
(f)
1. Da 3 1.1
2. Možda može, ali nemaju konkretan predlog 174 63.0
3. Ne vide takvo rešenje u njihovoj sredini 43 15.6
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 18 6.5
5. TV emisije 11 4.0
6. Emisija na lokalnoj TV 13 4.7
7. Nešto drugo 14 5.1 Napomena:
UKUPNO 276 100.0 Nije postavljeno isto pitanje “ostalima”.
35. KOMENTAR (9)
• Nije sigurno da se novi medij za mlade može vezati za neki postojeći
medij u datoj sredini, mada mladi misle da to možda i može – ali
nemaju konkretan predlog...
• Skoro dve trećine ispitanika (63%) upravo govori o tome, što znači da
bi trebalo pokušati da se iskoristi i takvo rešenje, jer uglavnom u
svakom gradu postoji neki list ili radio i TV stanica
• Približno svaki šesti ispitanik uopšte ne vidi da je takva solucija
moguća kod njih, a oko 7% anketiranih nije umelo da odgovori na
pitanje
• Neki respondenti vide oslonac na neku od TV stanica ili emisija
37. OBAVEŠTENOST MLADIH
10. ŠTA MISLITE, KOLIKO SU MLADI U
VAŠEM REGIONU UOPŠTE
OBAVEŠTENI O NAJVAŽNIJIM 45
PROBLEMIMA NAŠEG DRUŠTVA? 40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Veoma dobro 9 3.3 2 2.7
2. Dobro 31 11.2 6 8.2
3. I dobro i loše, osrednje 116 42.0 32 43.8
4. Loše 78 28.3 23 31.5
5. Veoma loše 39 14.1 7 9.6
6. Ne znaju, ne umeju da odgovore 3 1.1 3 4.1
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
38. KOMENTAR (10)
• Mišljenja mladih su podeljena a ocene “asimetrične” – najbrojnije su one o
osrednjoj informisanosti, nešto ređe o dobroj a češće o lošoj
obaveštenosti...
• Više od dve petine ispitanika (42%) smatra da su mladi iz njihove sredine
osrednje informisani o najvažnijim problemima našeg društva, pa se time
logički postavlja i jedan od ciljeva globalnog projekta o kojem je reč
• O dobroj obaveštenosti govori samo oko 15% anketiranih, a o lošoj čak
preko 42%, što ukazuje na kritičke opservacije mladih u svakoj od
posmatranih sredina
• Isti smisao ima i podatak da tek oko 1% respondenata nije umeo da
odgovori na ovo pitanje
• Veoma je zanimljivo da slične procene daju i ostali ispitanici, pa to slaganje
ukazuje na to da su obe grupe deo istog konteksta
• Ipak, tu je još manje onih koji smatraju da su mladi veoma dobro ili dobro
obavešteni
39. MEDIJ NA KOJI SU UPUĆENI
11. NAVEDITE KONKRETNO NEKI MEDIJ
NA KOJI SU MLADI IZ VAŠE SREDINE
6.2
NAJVIŠE UPUĆENI? 15.6
40.3 17.4
14.1
19.9 4.3
1 2 3 4 5 6 7
Mladi
Odgovori Broj
%
(f)
1. Uglavnom su upućeni na sve medije 43 15.6
2. Postoje velike razlike među mladima u tome 48 17.4
3. Mladi su uglavnom slabo upućeni na medije 39 14.1
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 12 4.3
5. TV sa nacionalnom frekvencijom (Pink, B-92, RTS, Fox, Avala) 55 19.9
6. Ostali pojedinačno navedeni mediji* 111 40.3 Napomena:
7. Nešto drugo 17 6.2 Nije postavljeno isto pitanje
“ostalima”.
UKUPNO 325 117.8
40. KOMENTAR (11)
• Podeljena su mišljenja oko ovog pitanja, ali odgovori su zaista indikativni za
projekat razvoja medija za mlade...
• Svaki šesti ispitanik kaže da su mladi upućeni na sve medije
• Skoro isto toliko anketiranih misli da u tome postoje velike razlike među
mladima
• Upozoravajuća je ocena oko 14% onih koji smatraju da su mladi uglavnom
slabo upućeni na medije
• Petina sagovornika uočava da mladi najviše prate televizijske programe sa
nacionalnom frekvencijom (20%)
• Među ostalim medijima tu su lokalne i regionalne TV stanice (3.6%), zatim
kablovski kanali (3.2%), pa internet (pre svega pojedine društvene mreže)
sa 13%
• Tu su i magazini za mlade (5.7%) i lokalne radio stanice (3.2%)
• U svim ovim slučajevima treba pogledati tzv. otvorene odgovore priložene
ovom izveštaju
41. NAJBOLJA OBAVEŠTENOST
12. O ČEMU SU MLADI U VAŠEM
REGIONU NAJBOLJE OBAVEŠTENI?
8.7 5.8
26.4
31.4
7.6 28.3
1 2 3 4 5 6
Mladi
Odgovori Broj
%
(f)
1. O svemu su dobro obavešteni 16 5.8
2. O nekim problemima su dobro obavešteni, ali ih ne navode 73 26.4
3. Ni o čemu nisu dobro obavešteni 78 28.3
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 21 7.6
5. Pojedinačno navedene teme i sadržaji* 87 31.4
6. Nešto drugo 24 8.7
UKUPNO 299 108.2
Napomena:
Nije postavljeno isto pitanje
“ostalima”.
42. KOMENTAR (12)
• Zapaža se doza kritičnosti u odgovorima ali i diferencijalnost u stavovima...
• Najređi su odgovori (tek oko 6%) da su mladi o svemu dobro obavešteni, ali
odmah se to relativizuje učestalijom ocenom (preko 26%) da su oni o nekim
problemima dobro obavešteni, međutim, to nije potkrepljeno primerima
• Veoma je oštra konstatacija preko 28% mladih da oni ni o čemu nisu dobro
obavešteni
• Ako se izuzmu oni koji nisu umeli da odgovore na pitanje (8%), skoro
trećina respondenata pojedinačno navodi o čemu su mladi najbolje
obavešteni
• Tu nalazimo pre svega zabavne teme – muzika, sport, žurke, rijaliti
programi i slično (11.2%), zatim estrada i poznate ličnosti, uključujući i
tračeve (8%), politika i političari (5.7%), o bolestima zavisnosti,
narkomanija, alkoholizam (3.2%), pa o seksu i AIDS-u (3.3%), itd.
43. NAJLOŠIJA OBAVEŠTENOST
13. O ČEMU SU MLADI U VAŠEM
REGIONU NAJLOŠIJE OBAVEŠTENI?
17.4
26.8
21
31.9
12
1 2 3 4 5
Mladi
Odgovori Broj
%
(f)
1. O svemu su loše obavešteni 74 26.8
2. O nekim problemima su loše obavešteni, ali ih ne navode 88 31.9
3. Ne znaju, ne umeju da odgovore 33 12.0
4. Pojedinačno navedene teme i sadržaji* 58 21.0 Napomena:
5. Nešto drugo 48 17.4
Nije postavljeno isto pitanje
“ostalima”.
UKUPNO 301 109.1
44. KOMENTAR (13)
• Pomenuta kritičnost ispoljena je i u nastavku razgovora...
• Čak 27% ispitanika iz deset gradova, odnosno regiona, tvrdi da su
mladi o svemu loše obavešteni
• Njima treba dodati još 32% odgovora onih koji kažu da su mladi o
nekim problemima loše obavešteni, ne navodeći na šta misle
• Kategorija “non respons” povećana je na 12%, što znači da
izjašnjavanje nije bilo baš lako
• Najzad, nešto više od jedne petine respondenata pojedinačno navodi
teme i sadržaje koje mladi najslabije poznaju
• To su problemi iz oblasti obrazovanja, školovanja, edukacije uopšte
(6.5%), zatim o kulturi i kulturnim dešavanjima (5.8%), pa o politici,
političkom i ekonomskom stanju u državi (5.4%), o seksualnom
vaspitanju i polno prenosivim bolestima (3.3%)
46. POTREBE MLADIH I OSTALIH
14. DA LI SE U TOM MEDIJSKOM SMISLU
55
RAZLIKUJU POTREBE MLADIH U 50
ODNOSU NA OSTALE GRUPE U 45
DRUŠTVU? 40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. Veoma se razlikuju 47 17.0 8 11.0
2. Razlikuju se 109 39.5 37 50.7
3. I da i ne, donekle 89 32.2 15 20.5
4. Ne razlikuju se 17 6.2 8 11.0
5. Uopšte se ne razlikuju 8 2.9 1 1.4
6. Ne znaju, ne umeju da odgovore 6 2.2 4 5.5
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
47. KOMENTAR (14)
• Primenjena je petočlana skala odgovora koja je omogućila da se uoče
razlike u stavovima između grupe mladih i ostalih ispitanika...
• Oko 17% mladih misli da se njihove medijske potrebe “veoma
razlikuju” u odnosu na ostale grupe u društvu, a tako misli oko 11%
tih “drugih”
• Nešto blaži stav (”razlikuju se”) zastupljen je u odnosu 40% : 51%,
tako da ukupno o toj diskrepanci govori 57% mladih ali 62% ostalih
• Odgovor “i da i ne”, odnosno “donekle” daje skoro trećina mladih ali
tek petina ostalih
• Obe grupe ispitanika mnogo ređe negiraju postojanje tih, rekli bismo
prirodnih, razlika u medijskim potrebama, a tu je zabeležena
proporcija 9% prema 12%
48. ŠTA NAJVIŠE PRIVLAČI MLADE
15. KOJE TEME, KOJI SADRŽAJI
NAJVIŠE PRIVLAČE MLADE U VAŠEM
OKRUŽENJU? 12.3 13.8
16.7
36.6
27.5
5.1 5.4
1 2 3 4 5 6 7
Mladi
Odgovori
Broj (f) %
1. Sve teme i sadržaji podjednako ih privlače 38 13.8
2. Neke teme i sadržaji ih privlače a neki ne, ali ih ne navode 101 36.6
3. Ni jedna tema i sadržaj ih ne privlače posebno 15 5.4
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 14 5.1
5. Sadržaji zabavnog karaktera (film, muzika, sport, internet) 76 27.5
6. Pojedinačno navedene teme i sadržaji* 46 16.7 Napomena:
7. Nešto drugo 34 12.3 Nije postavljeno isto pitanje
UKUPNO 324 117.4 “ostalima”.
49. KOMENTAR (15)
• Reč je o tome kako mladi ljudi sami ekspliciraju ono što je primamljivo baš
za njih u medijima...
• Svaki sedmi ispitanik smatra da ih sve teme i sadržaji podjednako privlače
• Skoro dve petine anketiranih (37%) lakonski odgovara da ih neke teme
privlače a neke i ne, mada ne navode konkretno na šta misle
• O solidnoj uključenosti mladih u ovo istraživanje govori podatak da tek oko
10% njih ili tvrdi da ih ni jedna tema i sadržaj posebno ne privlače, ili da ne
mogu da pruže odgovor na ovo pitanje
• Svakako su najzanimljiviji konkretniji odgovori gde dominira ukazivanje na
različite zabavne sadržaje (28%), od muzike, filma i sporta do interneta
• Svaki šesti ispitanik navodi još ponešto: bolesti zavisnosti (3.2%), tračevi i
tračarenje (4.4%), seks (4.4%), kulturni i obrazovni sadržaji (4.7%), itd.
50. TRAŽE LI MLADI SAMO ZABAVU
16. U KOJOJ MERI BI SE MOGLO REĆI
DA MLADI TRAŽE SAMO ZABAVU I 40
TZV. LAKE SADRŽAJE? 35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6
Mladi Ostali
Odgovori Broj Broj
% %
(f) (f)
1. U veoma velikoj meri 108 39.1 6 8.2
2. U velikoj meri 103 37.3 28 38.4
3. U osrednjoj meri, i traže i ne traže to 49 17.8 27 37.0
4. U maloj meri 10 3.6 7 9.6
5. U sasvim maloj meri 4 1.4 1 1.4
6. Ne znaju, ne umeju da odgovore 2 0.7 4 5.5
UKUPNO 276 100.0 73 100.0
51. KOMENTAR (16)
• Ovde smo suočeni sa izjašnjavanjem o rasprostranjenom stereotipu u
javnosti o tome da mlade zanima samo zabava – koji nije formiran bez
osnove...
• Petočlana skala olakšava da uočimo znatne razlike u tome kao ovaj
fenomen vidi omladina u odnosu na ostale ljude iz istog okruženja u 10
gradova Srbije
• Skoro dve petine (39%) ispitanika iz omladinske populacije kaže da mladi u
“veoma velikoj meri” traže zabavu i tzv. lake sadržaje, ali među starijima
takvu ocenu daje samo 8% anketiranih
• Saglasnost je veća kada je u pitanju nešto blaži stav (“u velikoj meri”), koji je
podržan u prvoj grupi sa 37% a u drugoj sa 38%
• Očigledno je da mladi primetno više insistiraju na svojoj upućenosti na
zabavne sadržaje
• Za srednji odgovor na skali (“i traže i ne traže to”) opredeljuje se tek oko
18% mladih, ali svih 37% ispitanika iz grupe “ostali”
53. BRIGA ZA INFORMISANOST
17. KO BI TREBALO NAJVIŠE DA BRINE O
60
TOME DA MLADI BUDU DOBRO 55
INFORMISANI PREKO MEDIJA? 50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Mladi Ostali
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mladi Ostali
Odgovori
Broj (f) % Broj (f) %
1. Predstavnici države, vlasti 67 24.2 13 17.8
2. Stranke i političari 10 3.6 1 1.4
3. Poslanici, odbornici, izabrani predstavnici građana 19 6.9 2 2.7
4. Privrednici, biznis sektor 2 0.7 - -
5. Nevladin sektor uopšte (NGO) 29 10.5 4 5.5
6. Organizacije mladih 70 25.4 11 15.1
7. Svi treba o tome da brinu 96 34.8 41 56.2
8. Niko ne treba o tome posebno da brine 3 1.1 - -
9. Ne znaju, ne umeju da odgovore 2 0.7 - -
10. Nešto drugo 6 2.2 1 1.4
UKUPNO 304 110.1 73 100.0
54. KOMENTAR (17)
• Lociranje brige za informisanost mladih dve šire ciljne grupe u ovom
ispitivanju ne vide na isti način, ali to ne iznenađuje...
• Skoro jedna četvrtina mladih (24%) smatra da o tome najviše treba da
brinu predstavnici države i vlasti, ali nešto stariji ređe to navode (18%)
• U stranke i političare se, izgleda, malo više uzdaju mladi od ostalih, a to je
slučaj i sa poslanicima, odbornicima, odnosno izabranim predstavnicima
građana – koji su, ipak, češće apostrofirani od političara
• Četvrtina mladih (25%) pominje organizacije mladih, dok ostali to čine u
svega 15% slučajeva
• Najveća razlika u pristupu vidi se kod učestalosti stava da o tome svi treba
da brinu, za koji se odlučuje više od trećine mladih (35%), ali preko
polovine ispitanika iz druge, starije grupe (56%)
55. POMOĆ ZA NOVE MEDIJE
18. KO BI NAJVIŠE MOGAO KONKRETNO
4.7 15.6
DA POMOGNE U POKRETANJU NOVIH 6.5
3.3
MEDIJA ZA MLADE U VAŠEM KRAJU? 4.4
5.1
5.8
4.3 49.3
10.9
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Mladi
Odgovori
Broj (f) %
1. Svi bi mogli da pomognu 136 49.3
2. Neki bi mogli, ali ne mogu sada da ih nabroje 30 10.9
3. Niko posebno ne bi mogao da pomogne 12 4.3
4. Ne znaju, ne umeju da odgovore 16 5.8
5. Opštine, opštinska uprava, predsednik opštine 14 5.1
6. Vlast, predstavnici vlasti 12 4.4
7. Lokalne vlasti, gradske vlasti 9 3.3
8. Mladi, organizacije za mlade 18 6.5 Napomena:
9. Nevladin sektor (NGO) 13 4.7 Nije postavljeno isto pitanje “ostalima”.
10. Nešto drugo 43 15.6
UKUPNO 303 109.9
56. KOMENTAR (18)
• Jedan od važnih nalaza u istraživanju ukazuje na očekivanja mladih ali
i na moguću, široko postavljenu, akciju...
• Naime, skoro polovina ispitanika (preko 49%) kaže da bi svi mogli da
pomognu u pokretanju novih medija za mlade u njihovom kraju
• Tome treba dodati i 11% onih koji smatraju da bi neki ljudi zaista
mogli da pomognu, mada ne navode njihova imena uz ovo, nego uz
jedno kasnije pitanje
• Srećom malo je pesimista (4.3%) koji ocenjuju da niko posebno ne bi
mogao da pomogne, kao i onih (6%) koji nisu umeli da odgovore na
pitanje
• Značajno je i to što anketirani imaju niz korisnih predloga navodeći
predstavnike raznih nivoa vlasti (u zbiru 13%), a zatim i organizacije
za mlade (skoro 7%), i nevladin sektor uopšte (skoro 5%)