Varaždinsko pekarstvo u prošlosti

1. VARAŽDINSKO
PEKARSTVO U PROŠLOSTI

2. U 18.Stoljeću Varaždin je dosegao najsjajnije
trenutke
u svojoj višestoljetnoj povijesti
To je bila posljedica postupog i stalnog
gospodarskog razvoja čiji su nosioci bili u
prvom redu varaždinski obrtnici,a s druge
strane kraljevski odluka kojima Varaždin
postaje upravno središte Kraljevine Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije

3. Zajedno s banom u grad dolazi i nastanjuje se
velik broj plemičkih obitelji
U gradu je živio i velik broj obrtnika i
trgovaca koji su za redom uzdigli Varaždin

4. Obrtnička proizvodnja bila je regulirana
pekarskim pravilima. U gradu su mogli
djelovati samo obrtnici i članovi
ceha.Varaždinski obrtnici su zamolili
županijske vlasti da ne dozvole doseljavanje
stranih obrtnika jer već ima dosta
domaćih majstora. Zbog toga su nestala
stara pravila ,a prema novim odredbama
zanat je mogao obavljati samo onaj koji je
član ceha. Ako je netko počeo s
obavljanjem zanata izvan ceha bio bi
kažnjen novčanom kaznom.
CEHOVI - UDRUŽIVANJE

5. U drugoj polovici 18. stoljeća djelovanje i
ustroj cehova više nije u nadležnosti
lokalne samouprave već iskljućivo
predstavnika centralne državne uprave
SLIKE ZASTAVE PEKARSKOG
CEHA

6. CEH je strukovna organizacija koja
okuplja obrtnike iste ili u slućaju
manjeg broja obrtnika, obrtnike
srodnih struka
 ova strukovna udruženja nastaju na
određenom stupnju društvenog i
gospodarkog razvoja
Na čelu CEHA nalazi se cehovski
starješina (CEHMEŠTER) – on se bira
na glavnoj cehovskoj godišjoj
skupštini
Godišnje skupštine održavaju se na
dan sveca zaštitnika ceha ili pak na
dan dobivanja cehovskih privilegija

7. Sveti Nikola-zaštitnik
pekara

8. Cehovski starješina nadzire
Kvalitetu cehovskih proizvoda,rješava
sporove među majstorima ,predlaže
nove članove volnje stupiti u
ceh,upravlja cehovskom imovinom i
brine se za pridržavanje cehovskih
odredbi
Cehovske su se skupštie održavale 4
puta godišnje te su se na njima
uplačivale cehovske pristrojbe i
rješavali problemi vezani uz život i
djelovanje ceha
Svaki majstor koji bi neopravdano
izostao s sastanka plačao bi globu
koja bi išla u cehovsku blaganju

9. ŠKRINJA GRADEČKOG MLINARSKOG CEHA

10. Ceh je osiguravao i socijalnu sigurnost
svojih članova jer se brinuo o bolesnim i
ostarjelim majstorima,njihovim
sahraama,kao i udovicama i djeci
preminulih članova
U obavljanju poslova vezanih uz život ceha
uz cehmeštra sudjeluju:
OTACMEŠTAR-nadzire dijetliće i kod
njega odsjedaju”vandraški” tj.strani
dijetlići
MLADI CEHMEŠTAR- najmlađi majstor
on se brine o redu i miru na cehovskim
sajmovima i sastancima,te o cehovskom
oltaru
BIJAMEŠTAR-obavlja služu pozivaja na
sastanke-”bijaruše”

11. TABLICA GRADEČKOG MLINARSKOG CEHA

12. Put primanja naučnika u ceh je trajao 6-
8 godina
Naučnikom (šegrtom)-mogao je postati
samo dječak rođen u zakonitom
braku,koji se u nauk prima na vrijem od 3
do 5 godina
Naučnika podučavaju:djetlić (pomoćnik)
i majstor
Nakon završetka naukovanja naučnik dobiva
naukovni list i postaje djetlićem
NAUKOVNI LIST

13. Za djetliće(pomoćnike) postojala je obaveza
“vandarenja” kroz 3 godine tj. obaveza da
se tijekom 3 godine zanat uči kod raznih
majstora izvan mjesta šegrtovanja
Od majstora kod kojih rade šegrti dobivaju
potvrde o radu, a s izvršenom obvezom
“vadarenja” dijetlić ispunjava većinu
uvjeta za primanje u ceh
U 19.stoljeću obrtni zakon više ne priznaje
“majstorski list”, a jedini traženi dokaz o
osposobljavanju postaje šegrtska svjedožda
i potvrda o obavljanju dotične struke 2
godine
Cehovske privilegije s time u drugoj
polovici 19.stoljeća zauvjek postaju stvar
prošlosti

14.  Tamara Vuković i Ivona Šimunek 3.p
Izradile :