1. STRES KOD DJECESTRES KOD DJECE
Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centar Virovitičko-podravske županijeObiteljski centar Virovitičko-podravske županije
Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

2. DEFINICIJA STRESADEFINICIJA STRESA
Stanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje seStanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje se
na temeljuna temelju
emocionalnihemocionalnih reakcija (tuga, tjeskoba, panika, promjenereakcija (tuga, tjeskoba, panika, promjene
raspoloženja, ljutnja..)raspoloženja, ljutnja..)
misaonihmisaonih (samokritičnost, otežana koncentracija,(samokritičnost, otežana koncentracija,
zaboravljivost, nametanje istih misli…)zaboravljivost, nametanje istih misli…)
tjelesnihtjelesnih (znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo lica,(znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo lica,
bol u trbuhu, glavobolja…) te ubol u trbuhu, glavobolja…) te u ponašanju pojedincaponašanju pojedinca
(plakanje, lupanje, agresivnost, nekontrolirani ispadi,(plakanje, lupanje, agresivnost, nekontrolirani ispadi,
povlačenje…)povlačenje…)

3. Akutni stresAkutni stres
–– kratkoročne posljedicekratkoročne posljedice
Kronični stresKronični stres
–– dugoročne posljedicedugoročne posljedice

4. STRESORISTRESORI
vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanjevanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje
stresastresa
– boravak izvan domaboravak izvan doma
– strah od kazne od strane nastavnikastrah od kazne od strane nastavnika
– brige vezane za druženja s vršnjacimabrige vezane za druženja s vršnjacima
– brige vezane za uradak u školibrige vezane za uradak u školi
– strah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važnastrah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važna
– strah da je različit/a od drugihstrah da je različit/a od drugih
– brige vezane za promjene na tijelu povezane sa sazrijevanjembrige vezane za promjene na tijelu povezane sa sazrijevanjem
– razvod roditeljarazvod roditelja
– selidba u drugi gradselidba u drugi grad

5. OBRAMBENI MEHANIZMIOBRAMBENI MEHANIZMI
NegiranjeNegiranje
Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnjeOdbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje
RegresijaRegresija
Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazuPojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu
razvojarazvoja
RacionalizacijaRacionalizacija
Samozavaravajuća opravdanja za vlastitoSamozavaravajuća opravdanja za vlastito
neprihvatljivo ponašanjeneprihvatljivo ponašanje
RepresijaRepresija
Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivajuIzbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju
anksioznostanksioznost

6. ProjekcijaProjekcija
Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsaPripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa
drugima.drugima.
PremještanjePremještanje
Premještaje misli ili impulsa s prijetećih iliPremještaje misli ili impulsa s prijetećih ili
neprikaldnih objekata na manje prijetećeneprikaldnih objekata na manje prijeteće
Formirana reakcijaFormirana reakcija
Ponašanje koje je upravo suprotno pravimPonašanje koje je upravo suprotno pravim
impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostaliimpulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali
potisnutipotisnuti
SublimacijaSublimacija
Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,
konstruktivna nastojanjakonstruktivna nastojanja

7. NAČIN REAKCIJE NANAČIN REAKCIJE NA
STRES OVISI O:STRES OVISI O:
DobiDobi
SpoluSpolu
DimenzijiDimenziji
OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST

8. RAZLIKE U REAKCIJI NA STRESRAZLIKE U REAKCIJI NA STRES
DJECE I ODRASLIHDJECE I ODRASLIH
S dobi opada čestina korištenjeS dobi opada čestina korištenje
obrambenih mehanizama, a rastu strategijeobrambenih mehanizama, a rastu strategije
suočavanja sa stresom koje uključuju punusuočavanja sa stresom koje uključuju punu
upotrebu kognitivnih i emocionalnihupotrebu kognitivnih i emocionalnih
kapaciteta.kapaciteta.
Suočavanje djece s problemom postajeSuočavanje djece s problemom postaje
zrelije kako se povećava kontrolazrelije kako se povećava kontrola
impulzivnosti koja je česta kod male djece.impulzivnosti koja je česta kod male djece.

9. RAZLIKE U OBRANI OD STRESARAZLIKE U OBRANI OD STRESA
PO SPOLUPO SPOLU
U prvih 10 godina dječaci su malo višeU prvih 10 godina dječaci su malo više
osjetljiviji od djevojčica, dok je uosjetljiviji od djevojčica, dok je u
adolescenciji obratno.adolescenciji obratno.
MASKULIN STIL – suočavanje usmjerenoMASKULIN STIL – suočavanje usmjereno
na problemna problem
FEMININ STIL – suočavane usmjereno naFEMININ STIL – suočavane usmjereno na
socijalnu podršku i izbjegavanjesocijalnu podršku i izbjegavanje

10. OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST
„„opći kapacitet koji omogućuje osobiopći kapacitet koji omogućuje osobi
da prevenira pojavu, umanji štetneda prevenira pojavu, umanji štetne
utjecaje nepogodnih osoba ili situacija”utjecaje nepogodnih osoba ili situacija”
Grotberg, 1998.Grotberg, 1998.
dobra prilagodba usprkos izloženostidobra prilagodba usprkos izloženosti
teškom ili kroničnom stresu;teškom ili kroničnom stresu;
smisao života, čvrstoća duha, humorsmisao života, čvrstoća duha, humor
(crni); korištenje zaštitnih faktora(crni); korištenje zaštitnih faktora
(prijatelji, obitelj, opuštanje…); način(prijatelji, obitelj, opuštanje…); način
gledanja na situaciju (izazov)gledanja na situaciju (izazov)

11. Otpornost –Otpornost –
PREMA Mastena i sur. (1990.)PREMA Mastena i sur. (1990.)
RIZIČNI FAKTORIRIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI FAKTORIZAŠTITINI FAKTORI
NEDOSTATAK BRIGE ODRASLIHNEDOSTATAK BRIGE ODRASLIH STABILNA BRIGA ODRASLIHSTABILNA BRIGA ODRASLIH
NESPOSOBNOST RJEŠAVANJANESPOSOBNOST RJEŠAVANJA
PROBLEMAPROBLEMA
SPOSOBNOST RJEŠAVANJASPOSOBNOST RJEŠAVANJA
PROBLEMAPROBLEMA
SOCIJALNA IZOLIRANOSTSOCIJALNA IZOLIRANOST PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA –PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA –
ŠIROKA SOCIJALNA MREŽAŠIROKA SOCIJALNA MREŽA
NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI INEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I
NEODSTATAK OSJEĆAJANEODSTATAK OSJEĆAJA
SAMOEFIKASNOSTISAMOEFIKASNOSTI
MANIFESTNA KOMPETENTNOST IMANIFESTNA KOMPETENTNOST I
SAMOEFIKASNOSTSAMOEFIKASNOST
NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJANEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA SAMOPOUZDANOSTSAMOPOUZDANOST
NEDOSTATAK KOMPETENTNOGNEDOSTATAK KOMPETENTNOG
MODELAMODELA
IDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIMIDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM
MODELOMMODELOM
OSJEĆAJ BESCILJNOSTIOSJEĆAJ BESCILJNOSTI USTRAJNOST I ASPIRACIJA,USTRAJNOST I ASPIRACIJA,
POSTOJANJE CILJAPOSTOJANJE CILJA

12. Otpornost je relativno trajna osobinaOtpornost je relativno trajna osobina
ličnostiličnosti
OdbojniciOdbojnici – zaštitni faktori kod visoke– zaštitni faktori kod visoke
razine stresa, povremeni su:razine stresa, povremeni su:
liječnička pomoćliječnička pomoć
psihološka pomoćpsihološka pomoć
socijalna pomoćsocijalna pomoć
......

13. BOLESTBOLEST STRESSTRES
Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolestBolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest
Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, tePosredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, te
se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kodse mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod
dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javitidugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti
psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir napsihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na
želucu, probavne teškoće...želucu, probavne teškoće...
Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolestiKronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti
su dva puta veće kod kronično bolesne djece.su dva puta veće kod kronično bolesne djece.
Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiskaPretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska
zbog bolesti.zbog bolesti.
Uz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, smanjenoUz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, smanjeno
tjelesno samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što istotjelesno samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto
utječe na intenzitet stresa.utječe na intenzitet stresa.

14. DODATNI STRESORI…DODATNI STRESORI…
Kronična bolest brata ili sestre je velikiKronična bolest brata ili sestre je veliki
stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ilistresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili
sestresestre
Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne)Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne)
su isto izvor stresasu isto izvor stresa

15. SPOLNI RAZVOJSPOLNI RAZVOJ
KAO IZVOR STRESAKAO IZVOR STRESA
Socijalno okruženje i stav društva uzrokujuSocijalno okruženje i stav društva uzrokuju
stres pri govoru o ovoj temi.stres pri govoru o ovoj temi.
Ranije sazrele djevojčice i kasnijeRanije sazrele djevojčice i kasnije
razvijeni dječaci – veći stres, emocionalnarazvijeni dječaci – veći stres, emocionalna
uznemirenost uzrokuje rizična ponašanjauznemirenost uzrokuje rizična ponašanja
Svako odstupanje od normalnog periodaSvako odstupanje od normalnog perioda
razvoja je stresnorazvoja je stresno

16. VRSTE STRESORAVRSTE STRESORA
Razlikuju se ovisno o dobiRazlikuju se ovisno o dobi
– Do 14 godina – primarni su obiteljski stresoriDo 14 godina – primarni su obiteljski stresori
– 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim15 do 17godina – stresori u vršnjačkim
odnosimaodnosima
– 18 do 20 godina – akademski stresori18 do 20 godina – akademski stresori
Neki stresori se zavisno od dobiNeki stresori se zavisno od dobi
percipiraju kao veliki ili mali, npr.percipiraju kao veliki ili mali, npr.
Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5
godina starosti djeteta, a izazovno sa 15godina starosti djeteta, a izazovno sa 15
godina starosti djetetagodina starosti djeteta

17. GUBITAK OBITELJIGUBITAK OBITELJI
Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci,Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci,
maksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitakmaksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitak
“glavne” osobe je najstresniji“glavne” osobe je najstresniji
rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvojrezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj
djeteta u svim aspektima – istraživanje djece udjeteta u svim aspektima – istraživanje djece u
sirotištimasirotištima
Razvoj reakcija kod odvajanjaRazvoj reakcija kod odvajanja
ProtestProtest
DepresivnostDepresivnost
Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivnoRavnodušnost prema obitelji – ili represija ili aktivno
suočavanjesuočavanje
Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjačiSmrt roditelja, a zatim bolest roditelja je najjači
stresor kod djecestresor kod djece

18. NAČINI REAKCIJE NA GUBITAKNAČINI REAKCIJE NA GUBITAK
BLISKE OSOBEBLISKE OSOBE
plačplač
teškoće spavanjateškoće spavanja
maštanjemaštanje
somatske tegobesomatske tegobe
snažno vezivanje za preostalog roditeljasnažno vezivanje za preostalog roditelja
gubitak motivacije za školugubitak motivacije za školu
ponašajni problemiponašajni problemi
smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitkasmanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka

19. GUBITAK BRATA ILI SESTREGUBITAK BRATA ILI SESTRE
teže se djeci nositi steže se djeci nositi s
tim gubitkom jer sutim gubitkom jer su
roditelji najčešćeroditelji najčešće
zaokupljeni svojomzaokupljeni svojom
tugomtugom
pretjerana zaštitapretjerana zaštita
drugog djetetadrugog djeteta
idealiziranje preminulogidealiziranje preminulog
djetetadjeteta

20. RAZVOD RODITELJARAZVOD RODITELJA
pitanje je da li je razvod stresor ili jepitanje je da li je razvod stresor ili je
stresor roditeljski sukob – teškoće kodstresor roditeljski sukob – teškoće kod
razvodarazvoda primarnoprimarno uzrokuje količina sukoba.uzrokuje količina sukoba.
razvod se sastoji od niza podstresora –razvod se sastoji od niza podstresora –
mijenjanje materijalnog statusa, čestinamijenjanje materijalnog statusa, čestina
viđanja drugog roditelja, preseljenje.viđanja drugog roditelja, preseljenje.
stres je to manji što je više faktora ostane istimastres je to manji što je više faktora ostane istima
o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i načino starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način
suočavanja sa razvodom roditelja.suočavanja sa razvodom roditelja.

21. ......
pripisivanjepripisivanje uzrokauzroka samom razvodu je važansamom razvodu je važan
prediktor podnošenja razvodaprediktor podnošenja razvoda
činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvodačinjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda
sebi, nekim drugim znanim ili neznanimsebi, nekim drugim znanim ili neznanim
faktorima.faktorima.
roditeljiroditelji
majke iskazuju slabije razvijene roditeljskemajke iskazuju slabije razvijene roditeljske
vještine nakon razvoda.vještine nakon razvoda.
važan način nošenja sa stresom djece je i načinvažan način nošenja sa stresom djece je i način
komunikacije roditelja nakon razvoda.komunikacije roditelja nakon razvoda.

22. ŠKOLA / VRTIĆ KAO STRESŠKOLA / VRTIĆ KAO STRES
zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost,zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost,
pritisak učitelja/odgojitelja/vršnjakapritisak učitelja/odgojitelja/vršnjaka
dječaci imaju više stresnih događaja u školi /dječaci imaju više stresnih događaja u školi /
vrtiću od djevojčicavrtiću od djevojčica
način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?

23. Na stres u školi/ vrtiću utječu:Na stres u školi/ vrtiću utječu:
fizički uvjetifizički uvjeti škole / vrtićaškole / vrtića
ličnost i ponašanje nastavnikaličnost i ponašanje nastavnika ili odgojiteljaili odgojitelja
stresnost okolinestresnost okoline –– vrtićke, školske ilivrtićke, školske ili
izvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili uizvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili u
slobodnoj igri.slobodnoj igri.

24. Načine suočavanja sa stresom dijete uči:Načine suočavanja sa stresom dijete uči:
– pokušajima i pogreškama;pokušajima i pogreškama;
– od odraslih – učenje po modelu.od odraslih – učenje po modelu.

25. Obratite pažnju na dijete – u različitimObratite pažnju na dijete – u različitim
situacijama, osobito kod svađa s prijateljima,situacijama, osobito kod svađa s prijateljima,
pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije…pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije…
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

26. Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni,Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni,
pokažite djetetu da vam je stalopokažite djetetu da vam je stalo
Priznajte djetetu osjećaje – važno je daPriznajte djetetu osjećaje – važno je da
dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen,dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen,
usamljen.usamljen.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

27. Imenujte djetetove osjećaje i pomozite muImenujte djetetove osjećaje i pomozite mu
da priča o njimada priča o njima
Pomozite djetetu da vidi situaciju naPomozite djetetu da vidi situaciju na
pozitivniji način – neki stresori posramljujupozitivniji način – neki stresori posramljuju
dijete, a posramljivanje, pak, utječe nadijete, a posramljivanje, pak, utječe na
samopouzdanjesamopouzdanje..
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

28. Organizirajte aktivnostiOrganizirajte aktivnosti
koje potiču suradnju, a nekoje potiču suradnju, a ne
natjecanje – ovo pomaženatjecanje – ovo pomaže
djetetu da sudjelujedjetetu da sudjeluje
svojim ritmom i potičesvojim ritmom i potiče
razvoj socijalnih vještinarazvoj socijalnih vještina..
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

29. Osigurajte redovne razgovore u sigurnomOsigurajte redovne razgovore u sigurnom
okruženju – članovi obitelji, ali i grupe,okruženju – članovi obitelji, ali i grupe,
razreda, u situacijama koje su im ugodne volerazreda, u situacijama koje su im ugodne vole
dijeliti osjećaje, iskustva, strahove…Odraslidijeliti osjećaje, iskustva, strahove…Odrasli
mogu tako otkriti načine koje dijete koristi imogu tako otkriti načine koje dijete koristi i
pomoći drugima iz ovih iskustava.pomoći drugima iz ovih iskustava.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

30. Potičite uključivanje roditelja, članovaPotičite uključivanje roditelja, članova
obitelji i prijatelja – to može biti zajedničkoobitelji i prijatelja – to može biti zajedničko
čitanje , ohrabrivanje otvaranja i međusobnogčitanje , ohrabrivanje otvaranja i međusobnog
slušanja.slušanja.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

31. Organizirajte različite tjelesne i sportskeOrganizirajte različite tjelesne i sportske
aktivnostiaktivnosti
Razvijajte kod djeteta zdrave prehrambeneRazvijajte kod djeteta zdrave prehrambene
naviknavike.e.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

32. Poučite dijete načinima relaksacijePoučite dijete načinima relaksacije..
Naučite dijete da je griješiti normalno te daNaučite dijete da je griješiti normalno te da
su greške dio učenjasu greške dio učenja..
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

33. Stvarajte s djetetomStvarajte s djetetom
pravila za različitepravila za različite
situacije, u razredu, usituacije, u razredu, u
obitelji. Zajedničkiobitelji. Zajednički
odredite posljedice.odredite posljedice.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

34. Pričajte s djetetom o postupanju u teškimPričajte s djetetom o postupanju u teškim
situacijama, razgovarajte o tome što bi moglosituacijama, razgovarajte o tome što bi moglo
učiniti, pitajte ga za njegovo /njeno mišljenjeučiniti, pitajte ga za njegovo /njeno mišljenje
Pričajte i čitajte priče o suočavanju saPričajte i čitajte priče o suočavanju sa
stresom.stresom.
Kako odrasli mogu pomoći djetetuKako odrasli mogu pomoći djetetu
pod stresompod stresom

35. Stres je svakodnevna stvar – ne mora bitiStres je svakodnevna stvar – ne mora biti
tako „crna” kao što se na prvi pogled čini.tako „crna” kao što se na prvi pogled čini.
Stres se uvijek može shvatiti dvostruko:Stres se uvijek može shvatiti dvostruko:
KaoKao izazovizazov iliili
KaoKao prijetnjaprijetnja..
Vaš način gledanja na stres određuje i kakoVaš način gledanja na stres određuje i kako
će dijete gledati na stres i kako će se nositi sće dijete gledati na stres i kako će se nositi s
njim.njim.
I ZAPAMTITE…I ZAPAMTITE…