2. INTERNET je mre ža više stotina miliona računara međusobno povezanih na različite načine. Svaki računar u ovoj mreži može da komunicira sa bilo kojim drugim računarom koji je takođe priključen na mrežu. Internet nema "vlasnika", tj. nijedna država, ni institucija nemaju vlast nad celinom. Na Internetu je svako vlasnik svog računara i ima neograničeno pravo da ga koristi kako želi i da na njemu čuva sadržaje koje želi. Svaki vlasnik računara bira samostalno koje će sadržaje posećivati na Internetu kao i šta će slati drugima.
3. Kako se razvijao Internet, tako se povećavao i broj servisa - usluga koji su na raspolaganju korisnicima (elektronska pošta ili e-mail, WWW servis, diskusione grupe, IRC,...).
4. WWW (World Wide Web) najveći informacioni servis na Internetu, omogućava pronalaženje određenih informacija iz ogromnog broja povezanih dokumenata kojima možemo pristupiti preko Internet mreže. Prvi cilj ovog servisa je bio unapređenje nauke i obrazovanja. Danas, pomoću ovog servisa mogu da se gledaju tekst, slike i video sekvence, da se čuje zvuk ili pronađu informacije iz različitih područja.
5.
6.
7. Na Internetu postoji veliki broj sajtova sa spiskovima knjiga u elektronskom izdanju, grupisanih po kategorijama, i sa kratkim opisom sadržaja, pa i sa mogućnošču besplatnog preuzimanja delova knjige (na primer nekih poglavlja knjige), dok je preuzimanje celih knjiga sa interneta, obično, moguće samo posle plaćanja.
8. Za upotrebu јe neophodan računar Upotreba ne zahteva posebna tehnička sredstva Ergonomiјa Kraći put do novog izdanja (nove verziјe) Novo izdanje podrazumeva novo štampanje Izdanje Aktivan sadržaј Statičan sadržaј Funkcionalnost Prenosiva putem IKT Fizički prenosiva Prenosivost Na Internetu 2 4 sata dnevno, 7 dana u nedelji U štampanom obliku u biblioteci Pristupa č nost E-publikaciјa Štampana publikaciјa Svoјstvo
9. Softver: ra č unarski program kao sastavni deo publikaci j e namenjen demonstraciјi/interakciјi sa korisnikom; Komunikacioni multimediјski softver: virtuelna laboratoriјa, simulatori - Zvu č ni zapisi - Aktivne slike: animirane slike, video-zapis, slike sa hiperlinkom - Aktivni tekst: tekstualni hiperlinkovi, hiperlinkovi unutar publikaciјe (aktivni sadržaј, sadržaј slike, formule, definiciјe, tabele) - Stati č ne slike Stati č ne slike Tekst Tekst Elementi elektronskih nastavnih materiјala Elementi štampanih materiјala
10. Standardizacija e-udžbenika Zadatak standardizacije procesa E-obrazovanja: da se razvojem standardizovanih modela podataka i standardizovane strukture obrazovnih sadržaja omogući njihova upotreba, bez obzira na alate kojima su kreirani i okruženje u kojima se pokreću, (saradnja različitih LMS-a).
11. SCORM (Sharable Content Object Reference Model) Repozitorijumi objekata učenja zvuk tekst slika video testovi RAZMENJIVI SADRŽAJ (OBJEKAT UČENJA)
12.
13. Jedinice obrazovnog sadržaja koje se isporučuju učenicima: 1. Osnovni elementi - osnovna jedinica obrazovnog sadržaja (npr. tekst, slika, audio zapis) 2. Objekti učenja – lekcije, koji čine najmanju nedeljivu jedinicu obrazovnog sadržaja koja se isporučuje učenicima (na primer web stranica), 3. Agregacija sadržaja - kurs ili nastavna oblast - strukturirani skup SCO komponenti sa definisanim ponašanjem. Najčešće se koriste za grupisanje srodnih obrazovnih sadržaja. SCORM komponente
14.
15. Enciklopedije Enciklopedije su se pojavile među prvim multimedijalnim izdanjima. Osim opštih enciklopedija veliku primenu su našle i specijalizovane enciklopedije: likovne, muzičke, filmske,... Pristup poznatijim enciklopedijama kao š to su Britannica , Encyclopedia Americana , Grolier Multimedia Encyclopedia , Compton ' s Interactive Encyclopedia , Microsoft Encarta 97 Encyclopedia , McGraw - Hill Multimedia Encyclopedia itd ., preko Interneta se uglavnom pla ć a te se ovakve ( ve ć inom multimedijske ) enciklopedije naj č e šć e prodaju na CD ROM - ovima .
16. Cene se kreću od pedesetak pa do nekoliko hiljada dolara. C ena je proporcionalna kvalitetu . Srećom postoji i Free pristup Interne t enciklopedijama, koji nam omogućava pristup velikom delu sadržaja enciklopedija. Ceo sadržaj enciklopedije možete dobiti samo ako platite određenu sumu novca.
17. Pretraživanje Weba pomoću IE6 Microsoft Internet Explorer je najpopularniji web browser (web čitač) . Postoji još mnogo, isto tako kvalitetnih browser-a (Opera, Mozilla Firefox, Safari, Netscape, Maxthon) ali je najveći broj web stranica prilagođen prikazivanju u Internet Explorer-u.