Počeci pismenosti u Hrvata. Nastanak i razvoj pisma. Prvi spomenici pismenosti. Učenicima predmetne nastave.

2.  Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo
sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima
zadržalo sve do 19. st.
 Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i
Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim
imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih
Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno
pismo i prevodio crkvene knjige.

3.  Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi
glagolati što znači "govoriti".
Na obredima je tekstove čitao svećenik
glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još
iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu
iskovano tek u 19. stoljeću.

4.  Kada su Hrvati stigli na prostore današnje
Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i
crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi,
dakle manji broj školovanih ljudi, pisao je
latinskim jezikom koji se bilježi latinicom.
 Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu,
služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom
tzv. runskog pisma.

5.  Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9.
st., nakon dolaska Ćirilovih i
Metodovih učenika, koji su širili kršćanstvo
među Slavenima na jednom tadašnjem
slavenskom jeziku - staroslavenskom ili
crkvenoslavenskom.
Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima
bio razumljiv jezik jer razlike među
slavenskim jezicima tada nisu još bile velike
kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni
jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo
proširile knjige na tom jeziku.

6.  Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari
hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č,
ć, š, ž, đ... Konstantin (Ćiril) je u 9. stoljeću za
potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno
pismo – glagoljicu.

7.  Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata.
Danas se pretpostavlja da je proces tekao od
oble preko poluoble do uglate, no pitanje
prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno.
Na našim je prostorima obla glagoljica postala
uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom
glagoljicom.

9.  Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih
dvaju grafema - az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro,
jest, živite i tako redom.
Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni
slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole
dobro jest živite zelo zemla….«
Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se
rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam,
govorim da je dobro živjeti na zemlji….«
 Svako je slovo imalo brojnu vrijednost

12.  Baščanska ploča jedan je od najstarijih i
najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše
pismenosti.
Potječe s konca 11. st.
Zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova, a
gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice.
Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da
odražava prijelaz oble glagoljice u uglatu, te da
sadržava neka latinička i ćirilička slova.

13.  Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i
debela 8 cm pronađena je 1851. godine u crkvi
sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku
Krku.
Danas se čuva u palači Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u
Jurandvoru kopija.

14.  Taj natpis na kamenu svečanim tonom govori
o tomu kako su dva benediktinska opata
podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im
ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.

15.  Tekst Baščanske ploče transliteriran
na latinicu:
1. a[z? v?ime o]tca i s(i)na [i s](ve)tago
duha az?
2. opat[?] dr?žiha pisah?se o ledi[n]ě juže
3. da z?v?nimir?kral?hr?vat?sk?i [v?]
4. dni svoj ę v?svetuju luciju i sv[edo]-
5. mi župan?desim(i)ra kr?[ba]vě
mra[tin]? v? l(i)-
6. cě pr(i)b?nebža [s]?posl[?]
vin[od](o)lě [ěk](o)v?v(?) o-
7. tocě da iže to poreče kl?ni i bo(g?) i bi
ap(osto)la i g e-
8. van(je)listi i s(ve)taě luciě am(e)n? da
iže sdě žive-
9. t?moli za ne boga az? opat?
d(o)brovit? z?-
10. dah? crěk?v? siju i svoeju bratiju s?
dev-
11. etiju v?dni k?neza kos?m?ta oblad-
12. ajućago v?su k?rainu i běše v? t? dni
m-
13. ikula v?otoč?ci [s? s]vetuju luciju v?
edino
Ja,u ime oca i Sina i Svetoga
Duha. Ja opat Držiha pisah
ovo o ledini koju dade
Zvonimir, kralj hrvatski u dane
svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi
župan Desimir u Krbavi,
Martin u Lici, Piribineg u
Vinodolu i Jakov na otoku. Da
tko poreče, nega ga prokune
Bog i dvanaest apostola i 4
evanđelista i sveta Lucija.
Amen. Neka onaj tko ovdje živi,
moli za njih Boga. Ja opat
Dobrovit zidah crkvu ovu sa
svoje devetero braće u dane
kneza Kosmata koji je vladao
cijelom Krajinom. I bijaše u te
dane Nikola u Otočcu sa
svetom Lucijom zajedno.

16.  KRČKI NATPIS (10. ili 11.
st.)
 VALUNSKA PLOČA (10. ili
11. st.)
 PLOMINSKI NATPIS (11.st.)
 MISAL KNEZA NOVAKA
sadrži najstarije poznate
hrvatske stihove, pisane
glagoljicom.
 MISAL HRVOJA VUKČIĆA
HRVATINIĆA najbogatiji je
i najljepše urešen hrvatsko
glagoljski rukopis
VINODOLSKI ZAKONIK
(1288.) - najstariji je pravni
tekst na hrvatskom jeziku
(na čakavštini)

17. naziv za hrvatski prvotisak–
prvu hrvatsku tiskanu
knjigu, tiskan je 1483.
godine, samo 28 godina
nakon dovršetka
Guttenbergove Biblije.
Činjenica da je misal tiskan
na hrvatskom jeziku i
glagoljicom svjedoči o
društvenom,
gospodarskom, kulturnom
i intelektualnom
potencijalu Hrvata u drugoj
polovini 15. stoljeća.