1. Novi
poslovni
mesečnik
Intervjui, komentari,
istraživanja,
stavovi...
broj 2 // jun 2013. // www.bizlife.rs // cena 149 RSDBusiness magazine
dijalog Za i protiv GMO’ // Budućnost agrara organska hrana // Miladin M. Ševarlić / Jovanka Miljuš Đukić’
BIZLife Conferences&Events
Srbija pred
bankrotom?
Vreme je za
nacionalni
konsenzus
Dosta više
luzerstva,
sposobni smo
lideri!
TEMA BROJA
Neizvesna budućnost srpskog zdravstva
intervju
Željko Sertić
predsednik Privredne
komore Srbije
komentar
Iztok Seljak
predsednik poslovodnog
odbora Hidrie
javne finansije
Privreda Evrope tone, Srbija isplivala? Ne važe svi aršini za sveBiznis i politika
3. Hyatt Regency, Milentija Popovića 5, Beograd 21. jun 2013. u 10 sati
INSTITUCIONALNI PARTNER: Ministarstvo zdravlja Republike Srbije
bizlife konferencija
Budućnost zdravstva
i farmaceutske industrije u Srbiji
P R I J AV A
Molimo Vas da popunjen i overen primerak prijave za učešće pošaljete na fax+381 11 303 52 75 ili na natasa.popovic@bizlife.rs
_________________________
Kompanija
_________________________
Ime i prezime
_________________________
Funkcija
_________________________
Adresa kompanije
_________________________
Poštanski broj
_________________________
Država
_________________________
Telefon
_________________________
Mobilni telefon
_________________________
Fax
_________________________
E-mail
_________________________
PIB
Cena: _______________________________
Datum:______________________________
Potpis i pečat: _________________________
NAPOMENE:
• Cena pojedinačne kotizacije je 100€
• U cenu nije uračunat PDV
• Svoje prisustvo možete otkazati najkasnije sedam dana pre održavanja skupa,
u suprotnom BIZLife zadržava pravo da Vam fakturiše navedeni iznos
Prvi panel
Zdravstvo Srbije – u rukama politike ili struke?
Teme prvog panela BIZLife konferencije
• Zdravstvena politika – strategija i planovi
• Zakonodavna regulativa
• Kvalitet zdravstvene zaštite u Srbiji
• Reforma zdravstva i zdravstvenog osiguranja
• Privatno zdravstveno osiguranje
• Izjadnačavanje državnog i privatnog zdravstva
Drugi panel
Farmaceutska industrija na kolenima?
Teme drugog panela BIZLife konferencije
• Centralizovane javne nabavke lekova
• Etika i etičnost
• Registracija lekova
• Položaj državnih i privatnih apoteka
Conferencesevents
4. 04 BIZLIFE
sadržaj
Sadržaj
Impresum
12 Vreme je za
nacionalni
konsenzus
Željko Sertić,
predsednik Privredne
komore Srbije
18 Budućnost
agrara
organska
hrana
Za i protiv GMO ’
22 Duvanska
industrija na
raskršću
SRĐAN LAZOVIĆ,
direktor za
korporativne i
regulatorne poslove
za CEFTA region,
British American
Tobacco South-East
Europe d.o.o.
24 Mobilne
aplikacije
– šansa našeg
razvoja
poslovni trendovi
26 Dosta više
luzerstva,
sposobni smo
lideri!
Iztok Seljak,
predsednik poslovodnog
odbora Hidrie,
potpredsednik Samita
100 Business Leadera i
supredsednik Feniksa
28 Neizvesna
budućnost
srpskog
zdravstva
BIZLife
ConferencesEvents
34 CEFTA - šansa
za Srbiju
BIZLife
ConferencesEvents
37 Imperativ
za Srbiju -
poslovna etika
Miloš Đurković,
direktor kompanije
Hewlett-Packard u Srbiji
i predsednik AmChama
42 Došli da
ostanu
Gedžeti
44 Iron Man
svetskog
biznisa
Elon Musk, jedan od
tvoraca PayPal-a
46 Churchill
- lider broj
jedan
Istraživanje
- Vođe koje
generalni direktori
najviše poštuju
48 Kancelarije
po meri
svakog
zaposlenog
poslovni saveti
50 Deset
najmoćnijih
preduzetnica
sveta
uspešne žene
52 Moć
društvenih
medija
poslovna komunikacija
58 Oni imaju
’državni
posao’
humor u Srbiji
61 Metroseksualci
piju 'coffee
latte'
Judi James i
James Moore,
hrana piće
62 U junu
zagrevanje
za dugo
toplo leto
hrana za dušu
63 „Simple
pleasure
is the best“
Vasil
Hadžimanov
muzičar
64 Bankar koji
vrednuje
preduzetnički
duh
Dejan Tešić, član
Izvršnog odbora AIK
banke
66 Razmazite se i
odmorite
wellness
68 Magično
iskustvo za
sva čula
Radžastan, Indija
71 Republika Bar
za gradske hedoniste
72 Osećaj moći i
prijatnosti
fashion beauty
74 Nega
pre svega
Ana Žunić, direktorka
marketinga kozmetičke
kompanije Dahlia
Direktor, glavni i odgovorni
urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
Portal menadžer
Ivana Pešić
ivana.pesic@bizlife.rs
Art direktor
Maja Jovanović
maja.jovanovic@bizlife.rs
Urednik Lifestyle
Mirjana Pašćan
mirjana.pascan@bizlife.rs
Redakcija
redakcija @bizlife.rs
Ivana Mihajlović
ivana.mihajlovic@bizlife.rs
Milovan Miličković
milovan.milickovic@bizlife.rs
Dijana Đurović
dijana.djurovic@bizlife.rs
Saradnici:
Danica Stević, Marija Damjanović,
Ana Petrović, Radmilo Marković,
Jelena Rodić
Foto:
Jelena Vučetić, Aleksandar
Levajković, foto servis Beta
Asistent redakcije
Jelena Dević
jelena.devic@bizlife.rs
Marketing/Advertajzing
Key Account
Nataša Popović
natasa.popovic@bizlife.rs
Sales Representative
Uroš Kečić
uros.kecic@bizlife.rs
Štampa
Rotografika
Segedinski put 72, Subotica
distribucija
Centro Štampa d.o.o.
Izdavač
DIGITAL Life
Kosovska 30, 11000 Beograd
+381 11 303 52 74
+381 11 303 52 75
www.bizlife.rs
Strana
14
Strana
08
Business Magazine
Saznajte više skeniranjem
QR koda. Neophodna
vam je aplikacija (QR
code reader) koja će
aktivirati kameru telefona
i skeniranjem koda odvesti
vas do dodatnog sadržaja.
Srbija pred
bankrotom?
Ne važe svi
aršini za sve
Javne finansije
Privreda Evrope tone, Srbija isplivala?
Ovo izdanje je
prijavljeno za odit
kod ABC Srbija
ISSN 2334-8011 COBISS SR-ID 198317324broj 02 // jun
5. 05BIZLIFE
uvodnik
uvodnik
A
danas, pola veka kasnije:
Turskoj se desio ’narod’, iako ih Recep
Tayyip Erdoğan, turski premijer, naziva ’ša-
čicom pljačkaša’ i poručuje im da strpljenje
njegove vlade ’ima granice’.
Dačić, Vučić, Dinkić i Jorgovanka Tabaković dogovo-
rili se o antikriznim merama.
Na Kolarcu nastupio Zubin Mehta sa Beogradskom
filharmonijom.
Vincent Degert, šef delegacije Evropske unije, šokirao
srpske političare izjavom da savet EU 28. juna neće
raspravljati o datumu, već samo o ’zelenom svetlu’ za
otvaranje pregovora!
Ratka Butorovića izdalo srce, Lazar Marković potpi-
sao za Benfiku.
Dragan Đilas učvrstio lidersku poziciju u DS, SNS
odneo ubedljivu pobedu u Zemunu.
Dnevni list Danas proslavio 16 godina postojanja, a
bivši ministar informisanja, današnji prvi potpredsed-
nik Vlade Srbije Aleksandar Vučić kolegijumu Danasa
poručio da ostanu uporište evropske Srbije.
Poplavni talas sa Dunava stigao u Srbiju.
Vladimir Putin, predsednik Rusije, razveo se!
Da li ima razlike? Spolja gledano ne. Ako zanemari-
mo prirodne nepogode na koje ne možemo direktno
da utičemo, mi i dalje imamo nerede na ulicama,
gladne, nezadovoljne. Sad već možemo da govorimo o
višegodišnoj ekonomskoj krizi, bez jasnih naznaka da
će se nešto u skorije vreme promeniti. O reorganizaciji
i reformama pričamo još od vremena ’Servisne stanice’
Lole Đukića, i ništa!
Moj otac, koji je rođen 1937, kao dete nije znao za
radio, TV, danas se igra tabletom s unukama. Međutim,
kao detetu sa sela, najveći mu je strah bio da ne bude
gladan. Danas, nažalost, slično razmišlja. Kaže: „Nije bit-
no da li će penzije zamrznuti, bitno mi je samo da i ovo
što primam primam svaki mesec!“ I dok je tehnologija
za 50 godina tako daleko otišla, mi i dalje nismo uspeli
da rešimo osnovne ljudske potrebe,
pravo na dostojanstven život.
Ali, kako teško nešto globalno može-
mo da menjamo, ostaje nam da u našem mikrokosmosu
rešimo neke stvari. Zato sam ja, kao Bane u ’Grlom u
jagode’ te davne 1963, čvrsto rešila da budem fina i ne
iznosim sav ’prljavi veš’, jer za to su se drugi već po-
brinuli. A tim BIZLife i u novom broju je ponudio novi
pogled na poslovni život!
I dok je tehnologija za 50
godina tako daleko otišla, mi
i dalje nismo uspeli da rešimo
osnovne ljudske potrebe, pravo
na dostojanstven život
Drugi su se pobrinuli
za prljav veš
Te 1963. godine JAT je dobio prve karavele. Snimali su se ’Dugi brodovi’.
Dogodio se zemljotres u Skoplju. Zoološki vrt u Beogradu je dobio prinovu.
Završavao se novi stadion Crvene zvezde, umrla je Édith Piaf. Prvi put je
Dragan Džajić zaigrao za prvi tim, Valentina Terješkova je poletela u kosmos.
Umro je Jean Cocteau, donet je novi Ustav SFRJ, ubijen je John Kennedy
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
6. 06 BIZLIFE
biznis panorama
BIZNIS PANORAMA
’ŠIJE- ŠETE'–
Angela Merkel,
kancelar Nemačke i
papa Franja pričaju
o finansijama
’JEL’ OVO SVE NAŠI IGRAJU?’ - Finale Lige šampiona između dva nemačka tima Bajerna i Borusije izazvalo je najveću nemačku 'invaziju' na Ostrvo na-
kon invazije germanskih naroda u petom i šestom veku. Utakmici u Londonu prisustvovala je Angela Merkel, kancelar Nemačke, koja je bila u društvu
Michela Platinija, predsednika UEFA.
’NISAM NIŠTA, MAJKE MI’ - Christine Lagarde, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ispred
francuskog Republičkog suda pravde gde je odgovarala na pitanja u istrazi o kršenju ovlaštenja, u vreme
kada je bila francuski ministar finansija. Specijalni sud u Parizu dodelio joj je status 'svedoka saradnika'.
’AL' SE NEKAD DOBRO JELO..., A I SAD’ - Ivica Dačić, premijer Srbije na štandu Hrvatske na 80. međunarod-
nom Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. On je otvarajući Sajam rekao da preokret u poljoprivrednoj proizvod-
nji Srbije može dovesti do bržeg razvoja zemlje u celosti.
’HOĆE LI BITI NEŠTO OD
TOG DATUMA?’
- Aleksandar Vučić, pot-
predsednik Vlade Srbije i
Guido Westerwelle, ministar
spoljnih poslova Nemačke
razgovaraju po dolasku
nemačkog državnika na
beogradski aerodrom „Ni-
kola Tesla“, 19. maja 2013.
Westerwelle je na početku
dvodnevne posete Beogradu
rekao da je optimista prema
dodeljivanju datuma za
početak pregovora Srbije o
prijemu u Evropsku uniju.
7. 07BIZLIFE
biznis panorama
’SAMO BOG NAM MOŽE POMOĆI’ - Bojan Pajtić, predsednik vojvođan-
ske vlade, izjavio je da će Vojvodina da insistira na poštovanju svojih
ustavnih i zakonskih prava krajem maja 2013.
’KAKO TE RANIJE NISAM ODLIKOVAO’ - Tomislav Nikolić, predsednik Republike Srbije i Victor Janu-
kovich, predsednik Republike Ukrajine, razmenjuju ordenje za zasluge u jačanju saradnje dve zemlje, u
Palati Srbija u Beogradu.
’PRAVO MI JE JAČA STRANA’ - Predsednik SAD, Barack Obama namešta
kravatu pred primanje počasnog doktorata iz pravnih nauka na More-
house univerzitetu u Atlanti.
’OVO MI JE ANGELA NAMESTILA’ - Francois Hollande, francuski predsednik, pokušava
da dohvati čašu vode tokom press konferencije u Jelisejskoj palati u Parizu. On je
predložio osnivanje ekonomske vlade evrozone radi privrednog oporavka i smanjenja
nezadovoljstva građana što bi moglo dovesti u pitanje opstanak EU.
’JEDAN JE BRANSON’
- Richard Branson, prvi
čovek kompanije Virgin,
morao je da se preruši u
stjuardesu nakon što je
izgubio opkladu. Pre dve
godine opkladio se sa
Tony Fernandesom, di-
rektorom Air Asia: oboji-
ca su tvrdili da će upravo
njihov tim pobediti u trci
Formule jedan. Branson
je izgubio i služio putnike
na Air Asia humanitar-
nom letu od Perta do
Kuala Lumpura.
8. BIZLIFE
javne finansije08
Još pre mesec dana
Fiskalni savet je
upozorio da je loše
planiran ne samo
budžet, već i mere
za stabilizaciju državne
kase, a da je Srbija
sve bliža krizi javnog
duga, što uostalom
potvrđuju i podaci, a
konačno i priznanje
Mlađana Dinkića,
ministra finansija,
da je ova institucija
u pravu. Šta bi mogla
biti tačka pucanja
srpske ekonomije i
da li je Srbija na korak
od bankrota?
Srbija pred
bankrotom?
Javne finansije
tekst:
Marija
Damjanović
tema broja
J
avne finansije nisu
bile u lošijem stanju u
novijoj srpskoj istoriji.
Za nepunih godinu dana
vlade, izvršna vlast nas je zadužila
za 1,5 milijardi evra, a javni dug je
prema procenama Fiskalnog saveta
stigao do 60 odsto bruto domaćeg
proizvoda! Još pre mesec dana iz
ove institucije stigao je jedan u
nizu apela da se Vlada hitno uzme
u pamet i spasi građane Srbije ban-
krota! Međutim, umesto zamrzava-
nja plata i penzija do kraja godine,
što bi bio najbezbolniji i najbrži
put da se bauku bankrota stane na
rep, Krkobabić stariji je rekao svoje
-zamrzavanja penzija neće biti,
Premijer se složio - neće biti ni za-
mrzavanja plata u javnom sektoru!
Još jednom se pokazala sva glasač-
ka moć zaposlenih kod države koja
inače i ne zna tačno koliko to ljudi
u njeno ime obavlja posao (procene
se kreću od 440.000 do 550.000).
Koliko god da ih je, njihove su
plate za čak 30 odsto veće nego
u privatnom sektoru, a izdaci za
plate i penzije u Srbiji najveći su
u Evropi u odnosu na BDP-a i čine
više od 50 odsto ukupnih godišnjih
troškova državne kase. Baš kao i u
kućnom budžetu, ako je vreme za
štednju,valja krpiti prvo one rupe
iz kojih najviše curi - pa stručnjaci
Fiskalnog saveta sredinom maja
Optimistična projekcija kretanja javnog duga
4,9
6,7
4,5
3,0
2,0
1,0
0,0 0,0 0,0 0,0
65%
60%
55%
50%
45%
8,0
6,0
4,0
2,0
0,0
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2019. 2020.2018.
Fiskalni deficit (%BDP-a), desna skala
Javni dug (%BDP-a), leva skala
9. BIZLIFE
javne finansije 09
predlažu kontrolu plata i penzija
i to kao kratkotrajnu meru koja
bi pomogla da deficit budžeta na
kraju godine ne pređe 4,5 odsto
BDP-a, jer svaki procenat veći od
ovoga, preti da nas uvede u krizu
javnog duga. Isto preporučuje i
Lu Brefor, šef kancelarije Svetske
banke u Beogradu.
„Smanjenje ili zamr-
zavanje plata i penzija
neće spasiti Srbiju, ali
imajući u vidu da ti
izdaci čine više od 50
odsto rashoda budžeta,
ne vidi se kako bi se minus
u kasi smanjio, ako se ta mera ne
uzme u obzir. Ova mera je neop-
hodna da bi se smanjio budžetski
deficit koji konstantno raste. Srbi-
ja ne može sebi da priušti deficit
od osam odsto i mora hitno nešto
da preduzme“, smatra Brefor.
Vlada je inače za ovu godinu
planirala deficit od 3,6 odsto
BDP-a, Fiskalni savet je odmah po
usvajanju budžeta rekao da je plan
nerealan, a Mlađan Dinkić u martu
priznao da su ’prihodi podbacili’.
Istina je da su u samo prva tri me-
seca prihodi budžeta bili manji od
plana za čak 44 milijarde dinara, a
da Međunarodni monetarni fond
procenjuje da bi do kraja godine
jaz u državnoj kasi mogao stići
do osam odsto, o čemu govori šef
Svetske banke u Srbiji. Budžetska
rupa u prva četiri meseca stigla je
na nivou Republike do 78 milijardi
dinara, a ukupan planirani deficit
je 122 milijarde dinara.
„Procena je da će do kraja go-
dine prihodi biti manji za 80 mi-
lijardi dinara nego što je predviđe-
no a osnovni uzrok nije promena
makroekonomskog okruženja već
loše planiranje budžeta“, kaže
Pavle Petrović, inače predsednik
Fiskalnog saveta, koji je još u
martu upozoravao na ove moguć-
nosti. S tim u vezi, on dodaje da
bi trenutnom politikom deficit do
kraja godine mogao otići preko
5,5 odsto što predstavlja istinsku
pretnju krizi javnog duga.
„Javni dug je premašio 60 od-
sto BDP-a iako računice Ministar-
stva finansija pokazuju drugačije.
Do kraja godine, premašiće 20
milijardi evra, a privid smanjenja
javnog duga nastao je zbog jačanja
dinara, ali i zbog neispravnih me-
todoloških objašnjenja Ministar-
stva. Jedini način da se on smanji
i dugoročno stabilizuje je
smanjivanje deficita, a
čak i sa deficitom od
tri odsto BDP-a u sle-
dećoj godini, javni dug
će nastaviti da raste“,
upozorava Petrović.
Na prvi pogled, čini se
da budžet ima problem isključivo
sa prihodima, ali… Pojedine
intervencije koje nisu planirane
poput onih za Železaru Smedere-
vo, plaćanje nagomilanih docnji i
intervencije u bankarskom sekto-
ru, država je izvršila van budžeta,
a podsetimo reč je o stotinama
miliona evra. Procene govore da
će rashodi budžeta biti veći od
plana za oko 20 milijardi dinara
(izgradnja Koridora 11 i mosta
Zemun-Borča).
U međuvremenu, nekadašnji
čelnici Galenike su pod istragom, a
tender koji je raspisan za strateš-
kog partnera, praktično je propao
nakon što je jedina zainteresovana
kompanija koja je ispunjavala kva-
lifikacione uslove (američki Valeant
Pharmaceutical) odustao, zbog
kako su naveli u saopštenju, ’nepri-
jateljskog stava zaposlenih i sindi-
kata’. Radi popunjavanja budžetske
rupe, Srbiji ostaje na raspolaganju
još prodaja Telekoma, koji je i Cvet-
kovićeva vlada pokušala da proda,
ali bezuspešno (za 51 odsto kapitala
traženo je 1,4 milijarde evra, a
jedini zainteresovani Telekom Au-
strija nije bio spreman da je plati).
O rasprodaji ’porodičnog srebra’
ovih dana je govorio i Aleksandar
Vučić, prvi potpredsednik Vlade i
nesumnjivo najjača politička figura
u Vladi, a njegov stav pozdravlja
većina ekonomista.
„Za Telekom Srbija možemo
da dobijemo više novca nego što
je prethodnoj vladi nuđeno, ali je
pitanje šta sa tim novcem, da ga
bacimo u bunar? Ako njime smiri-
mo socijalne tenzije, šta ćemo da
radimo za godinu dana, za dve? Ne
prodaje se nešto samo radi proda-
je. Problem je što nemamo projek-
te u koje bismo te pare uložili. Ako
bi otišle u plate u javnom sektoru,
to bi bila prava katastrofa za
Srbiju. Deficit bi dodatno skočio,
a resurs poput Telekoma bio bi
potrošen ni za šta“, rekao je Vučić
učestvujući aktivno u sastavljanju
mera protiv eskalacije u javnim
finansijama o čemu su ministri
u Vladi počeli da većaju odmah na-
kon izveštaja Fiskalnog saveta.
Prosečne
plate u
privredi
44.029 RSD
javni sektor
37.373 RSD
privatni sektor
izdaci za plate i penzije u Srbiji najveći su u Evropi
u odnosu na BDP-a i čine više od 50 odsto ukupnih
godišnjih troškova državne kase
Promenezakonao
porezunadohodak
-olakšiceposlodavcima?
Obaveze Obračun po starom Obračun po novom
Neto plata 35.000 35.000
Neoporezivi deo zarade 8.776 11.000
Porez (12 %) 4.758 (10 %) 3.705
Doprinosi za PIO (22%) 10.652 (24%) 11.530
Zdravstvo 5.956 5.910
Nezaposlenost 726 720
Trošak poslodavca 48.427 48.045
Do kraja
godine prihodi
će biti manji za
80
milijardi
dinara
10. 10 BIZLIFE
javne finansije
Do zatvaranja ovog broja
BIZLife bilo je poznato jedino
to da smanjenja plata i penzija
neće biti, a da država planira da
uštedi do kraja godine dodatnih
40 milijardi dinara iako će prihodi
biti manji za 80 milijardi nego što
je planirano. Čak i da se ovim do-
stigne postavljeni nivo deficita od
4,5 odsto u najboljem slučaju, ove
godine, problem nije rešen.
„Studija MMF-a sa podacima o
tranzicionim zemljama od Drugog
svetskog rata do sada, pokazala
je da je veći broj ovih zemalja
čiji su dugovi, kao sada u Srbiji,
dostigli 60 odsto bruto domaćeg
proizvoda bankrotirao na ovaj
ili onaj način. Rizik od bankrota
javnih finansija je veoma stvaran
i realan. Srbija je od 2008. od
najmanje zaduženih zemalja u
regionu stigla na drugo mesto od-
mah posle Mađarske i taj trend će
pre ili kasnije postati neizdrživ“,
upozorava Nikola Altiparmakov,
član Fiskalnog saveta.
Od 8,7 milijardi evra javnog
duga, te 2008. godine, Srbija je
stigla do trenutnih 19,3 milijardi
evra. Nova vlada zadužuje se 11,6
miliona evra dnevno (134 evra u
sekundi), a samo u odnosu na april
prošle godine javni dug je povećan
za 4,2 milijarde evra. Dakle, čak i
kada bi se Telekom prodao za 2,5
milijarde evra za koliko bi se dr-
žava odrekla nacionalnog teleko-
munikacionog operatera, to nam
ne bi bilo dovoljno ni za godinu
dana ’mira’ u javnim finansijama.
A mimo Telekoma, u Srbiji nije još
mnogo toga ostalo za privatizaciju
(Železaru Smederevo niko nije
hteo, baš kao ni Jat i Galeniku). To,
takođe znači da bismo istim tem-
pom nastavili da se zadužujemo!
„Neophodno je da se Vlada
konačno okrene reformama javnog
sektora i privrednog sistema,
kojima bi se trajno postavili po-
voljni uslovi za rast zaposlenosti
i privredne aktivnosti umesto što
se bavi kratkoročnim premošćava-
njem problema i gašenjem požara“,
uveren je Milojko Arsić, profesor na
Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
Istog je mišljenja i ekonomista
Stojan Stamenković koji javne fi-
nansije Srbije posmatra na duži rok.
„Popunjavanje deficita zadu-
živanjem mora prestati, jer stvar
puca. Kad se zadužujete napolju, pa
to ide sutra na neke investicije koje
odbacuju profit, to je jedna stvar,
taj profit otplaćuje dug, ali ako se
zadužujete da biste pokrili budžet-
sku ’rupu’ i niste uložili u nešto,
to je drugo“, navodi Stamenković
ponavljajući da najveći problem
tranzicione Srbije (veća potrošnja
od prihoda) dolazi na naplatu.
Ekonomisti se ne osvrću pre-
više na višenedeljne pregovore
u Vladi oko mera za smanjivanje
deficita tretirajući ih kao kratko-
ročna rešenja.
„Privreda bazirana na uvozu,
preglomaznom državnom aparatu,
potrošnji bez realnih osnova i
urušenoj industrijskoj proizvodnji,
jednostavno nema budućnost.
Mora se ući u planiranje sred-
njoročnih mera, odnosno paket
sveobuhvatne reforme javnog sek-
tora, što bi obuhvatilo i reformu
penzionog sistema, tržišta rada,
korporativizaciju i privatizaciju
velikih javnih preduzeća, reformu
upravljanja gradskim i građevin-
skim zemljištem“, poručuje ekono-
mista Miladin Kovačević.
Međutim, postavlja se pitanje
da li je ova vlada spremna odno-
sno sposobna da u interesu budu-
„ Prihodi će biti manji za 80
milijardi dinara nego što je
predviđeno.”
Pavle Petrović
predsednik Fiskalnog saveta
„Istina je da su u samo
prva tri meseca
prihodi podbacili.”
Mlađan Dinkić
ministar privrede i finansija
„Srbija ne može sebi da
priušti deficit od
osam odsto.”
Lu Brefor šef kancelarije
Svetske banke u Beogradu
„Rizik od bankrota javnih
finansija je veoma stvaran
i realan.”
Nikola Altiparmakov
član Fiskalnog saveta
Brojkenelažu-očekivani
iostvareniprihodibudžeta
Prihodi
budžeta
Planiran
godišnji iznos
Očekivani
jan.-apr.
Realizacija
jan.-apr.
Ukupni prihodi 965,7* 294 250
Porez na dohodak 55 17 13
Porez na dobit 70,4 31,5 18,3
PDV 434,4 138 128
Akcize 233,3 64 56,5
Carine 35,6 11 10,3
Ostali poreski prihodi 8,4 2,5 2,7
Neporeski prihodi i donacije 128,6 30 21,2
Od 8,7 milijardi evra javnog duga,
te 2008. godine, Srbija je stigla do
trenutnih 19,3 milijardi evra
11. www.sony.eu/braviapromotion
Kupite novi Sony TV i dobićete
najnoviji Sony smart telefon besplatno*
* Ukoliko kupite Sony TV model KDL-55W900 ili KDL-46W900 dobijate Xperia™ Z Smart telefon besplatno. * Ukoliko
kupite Sony TV model KDL-55W800 ili KDL-47W800 dobijate Xperia™ L smart telefon besplatno. Promocija traje od 29.
maja do 14. jula 2013 - pogledajte uslove korišćenja u celini na www.sony.eu/braviapromotion
ćih generacija, danas život učini
lošijim makar delu stanovništva?
Nije li priča o reformama stara
koliko i ’demokratska Srbija’ i
zašto 13 godina od pada Slobodana
Miloševića slušamo iste priče?
„Izborni sistem stvara vlade
sa velikim brojem stranaka
koje su uglavnom nespo-
sobne da donose kru-
pne odluke koje bi bile
usmerene na dugoročni
interes društva. Umesto
toga, često se usvajaju od-
luke koje donose kratkoročnu
političku korist članicama vlade kao
što je bio slučaj sa fiskalnom de-
centralizacijom, uvođenjem raznih
subvencija, realizacijom sumnjivih
investicija. Još češći je slučaj da se
odluke uopšte ne donose jer jedna
stranka može da blokira penzijsku
reformu, druga poresku, treća
smanjenje subvencija, a četvrta
racionalizaciju mreža škola. Blokada
odlučivanja je uvek loša, ali su njeni
efekti naročito pogubni u periodu
krize“, zaključuje Arsić.
Ostaje nada da će najuticajnija
politička stranka (Srpska napredna
stranka) i njen predstavnik u Vladi
Aleksandar Vučić ipak načiniti
korak napred budući da je jedan
od retkih u poslednjih nekoliko
godina koji ne beži od
’nepopularnih mera’
kao što je zamrzavanje
plata i penzija ili otpu-
štanje prekobrojnih u
javnom sektoru (o tome
se nekoliko puta javno
izjasnio). Uz to, u septembru
bi u Srbiju trebalo ponovo da dođe
misija Međunarodnog monetarnog
fonda, a ako bismo sklopili aran-
žman sa ovom institucijom, kurs bi
jednostavno morao da se promeni.
Ako bi Srbija sa ovom institu-
cijom potpisala aranžman, Vlada
bi imala podršku za sprovođenje
pomenutih reformi, a investitori
kakvu-takvu garanciju da Srbiji ne
preti bankrot. Pre toga, Srbiju oče-
kuje rebalans budžeta već na leto,
a kako će izgledati novoskrojena
državna kasa, ostaje da se vidi.
Stručnjaci su jednoglasni u
oceni da bi prilikom donošenja
ključnih odluka bilo dovoljno ako
bi se prvi čovek javnih finansija,
Mlađan Dinkić, podsetio negdašnje
krilatice njegove stranke ’struč-
nost iznad politike’. ●
Iz godine u godinu
Godina
(31.decembar)
Javni dug
(u mlrd evra)
Bruto domaći
proizvod (u mlrd evra)
Učešće javnog
duga u BDP-u
2001. 13,4 12,8 105%
2002. 11,5 16 73%
2003. 11 17,3 70%
2004. 9,6 19 55%
2005. 10,2 20,3 52%
2006. 9,3 23,3 38%
2007. 8,8 28,4 31%
2008. 8,7 32,6 29%
2009. 9,8 28,9 35%
2010. 12,1 28 44,5%
2011. 14,8 31,4 48%
2012. 17,6 29,9 59%
Mora
se ući u planiranje
sveobuhvatne
reforme javnog
sektora
12. 12 BIZLIFE
intervju
INTERVJU
Vreme je za
nacionalni konsenzus
Verujem da ćemo dobiti priliku da postanemo članica EU i da će proces pridruživanja Srbije Uniji ići jako brzo, ali
naša preduzeća se moraju pripremiti za to jer je konkurencija tamo oštra
N
ovi predsednik Pri-
vredne komore Srbije
Željko Sertić tvrdi da od
dolaska na mesto prvog
čoveka komore radi na reformi-
sanju komorskog sistema, kako bi
se otklonile slabosti dosadašnjeg
funkcionisanja komore i ona pri-
premila za novu ulogu – servisa
privredi, partnera Vladi i jedne
od bitnih karika u pregovorima o
pristupanju Srbije Evropskoj uniji.
● Najavili ste reformu komor-
skog sistema. Šta ona tačno
podrazumeva?
- Moj tim i ja, zajedno sa ljudima
koji već rade u komori, ne šminka-
mo komorski sistem, već radimo
na sistemskoj promeni. Kapitalna
promena je da taj razjedinjeni
sistem objedinimo. U njemu je
danas 18 regionalnih komora
koje rade svaka za sebe, jedna
drugoj predstavljaju konkurenciju,
nemaju jedinstvenu upravljačku i
poslovnu politiku, niti zajednički
sistem vrednosti. Da bismo postali
nacionalni predstavnik privrede,
kvalitetan partner Vladi i našu
zemlju predstavili na najbolji
mogući način u inostranstvu,
moramo da imamo jedinstven
komorski sistem. On podrazumeva
jedinstveno rukovođenje, upravlja-
nje i iste vrednosti kojima ćemo
se rukovoditi i u skladu sa njima
donositi odluke.
● Krajem prošle godine bilo je
mnogo polemike oko primene
novog zakona o komorama koji
je ukinuo obavezno članstvo pri-
vrednih subjekata u PKS. Da li ste
vi zagovornik takvog komorskog
sistema i da li ste sa predstavni-
cima vlasti razgovarali o vraćanju
starog zakona na snagu?
- U toku su konsultacije sa
predstavnicima Vlade oko izrade
predloga novog zakona koji bi
omogućio neophodno reformi-
sanje komorskog sistema, ali i
razgovori o vraćanju obaveznog
članstva privrede u PKS. Zagovor-
nik sam obaveznog članstva, mada
svakako drugačijeg od dosadaš-
njeg. Ključna promena mora da
bude jedinstven komorski sistem,
jedan žiro-račun i uplata jedne
članarine što će značiti značajno
rasterećenje privrede. Komorski
sistem je neophodan. Nije nam
ideja da ukidamo regionalne
komore, ali jeste da reformišemo
sistem tako da one dobiju veća
ovlašćenja i da mogu biti prava
podrška privredi. Cilj nam je da
privrednik iz unutrašnjosti ne
mora da za svaki papir dolazi u
Beograd, kao i da u regionalnim
komorama postoje ljudi sposobni
da svim privrednicima, ali i onima
koji bi tek da počnu biznis pomo-
gnu oko dokumenata, plasmana,
tržišta, saveta... Jer ključno je šta
mi nudimo privredi.
● Koliko je preduzeća od početka
godine napustilo PKS?
- Ne više od dva odsto, mada je
taj procenat u regionalnim komo-
● Sa Vladom razgovarate i o zajedničkom
predstavljanju Srbije u inostranstvu?
- PKS ima deset predstavništava u
inostranstvu, a država više od dvadesetak.
Razgovaramo kako da prepakujemo sistem
predstavljanja privrede u inostranstvu
i nađemo zajednički model koji bi bio
efikasniji i za komoru i za državu. Takvi
modeli već postoje u EU i dobili smo savete
kako to da regulišemo, ali je sada na državi
da donese konačnu odluku o modelu.
Privredna predstavništva
Željko Sertić, predsednik Privredne komore Srbije
Piše:
DANICA STEVIĆ
13. 13BIZLIFE
intervju
rama nešto veći. Svi su verovali
da će se po početku primene
novog zakona preko noći pojaviti
desetine novih komora, ali se to
ipak nije desilo. Osnivanje komore
je skup proces, a uz to postojeća
komora ima obrazovan kadar,
istoriju dugu 156 godina i nikako
ne bi bilo dobro srušiti takav
sistem, već ga učiniti efikasnijim
i boljim predstavnikom privrede.
Mi danas radimo sve što je mo-
guće da animiramo one koji su u
međuvremenu otišli iz komore da
se vrate.
● Uspeva li vam?
- Verujem da ćemo uspeti. Uspo-
stavićemo novi sistem vrednosti
i centralizovani komorski sistem
kako bismo postali efikasan servis
privrede. Nedavno smo, na pri-
mer, sa predstavnicima austrijske
komore potpisali ugovor o sarad-
nji njihovog Instituta – obrazov-
nog centra i PKS, a ideja nam je
i da u Srbiji osnujemo regionalnu
poslovnu akademiju. Moramo biti
svesni da u EU ne možete ni stan
da krečite ako nemate licencu za
obavljanje tog posla, a neko te
licence mora i da izdaje. Potrebno
je da, uočavajući sve slabosti na-
šeg obrazovnog sistema, osposo-
bimo učenike da dobro obavljaju
svoj posao. Da im nadomestimo
sva znanja i veštine koje nisu
stekli u formalnom obrazovanju.
PKS mora biti jedan od nosioca
pregovora o privredi kada Srbija
dobije datum i otpočne pregovore
o članstvu.
● Verujete li da će se to uskoro
i desiti?
- Verujem da ćemo dobiti priliku
da postanemo članica EU i da će
naš proces pridruživanja EU
ići jako brzo. Ali mi mo-
ramo naša preduzeća
da pripremimo i za
to. Surova je istina
da naša privreda nije
ovog momenta spremna
za EU. Tamo su oštri uslo-
vi konkurencije, jer Evropa
ima dugu tradiciju preduzetništva
i privatnog kapitala. Imamo jednu
vrstu uravnilovke, nesrazmeru u
javnom i privatnom sektoru i po
broju zaposlenih i po primanji-
ma. Zato moramo da krenemo
u proces reformi javnog sektora
i prilagođavanje njihovog rada
univerzalnim pravilima koja važe
u razvijenom svetu. Nismo zemlja
koja leži na prirodnim bogatstvi-
ma i jedino što imamo su ljudi,
koji takođe moraju da se menjaju,
prilagode novim okolnostima, tr-
žišnom razmišljanju i načinu rada.
● Na koji način?
- Ubeđen sam da ćemo uskoro
morati da napravimo nacionalni
konsenzus. Tačno je da do nulte
tačke dolazimo u najgorem mo-
gućem trenutku. Cena koju ćemo
platiti takva je kakva jeste i to svi
moraju da shvate. Svi će morati da
je plate, da se nečega odreknu: i
vlast, i narod, i zaposleni u javnom
sektoru, i poslovna zajednica.
Turska je to uradila pre deset
godina kada je bila pred raspadom
sistema javnih finansija i
uspela je da, za kratko
vreme, utvrdi nacional-
ne prioritete i podigne
privredu. Ubeđen sam
da je ovo trenutak da
to i mi učinimo.
● U prošlosti je bilo dosta
zamerki PKS-a Vladi da nema
sluha za probleme privrede. Da li
je to što dolazite iz najveće čla-
nice koalicije na vlasti prednost
ili mana?
- Utoliko je moja obaveza veća.
Svaka moja reč se drugačije meri
i ima drugačije značenje nego
što je to bilo ranije. Ovo je prilika
da kroz bolju komunikaciju sa
Vladom privreda efikasnije rešava
svoje probleme i dobije bolji am-
bijent za poslovanje. Mene su na
čelo komore postavili privrednici,
a sa njima nema igre. Oni traže or-
ganizovanu, jasnu, preciznu komo-
ru koja će biti efikasan sagovornik
predstavnicima vlasti i na najbolji
način našu privredu predstaviti u
inostranstvu. Pri tome, naši zahte-
vi prema Vladi moraju biti dosta
izbalansirani. Na primer, ako je
reč o kursu, mi smo predstavnici
i jednih i drugih, i izvoznika i
uvoznika, i trgovaca i proizvođača.
Dakle, mi moramo štititi interes
svih, a na državi je da odluči šta
su nacionalni prioriteti. ●
Svaka
moja reč
se drugačije meri
i ima drugačije
značenje nego
što je to bilo
ranije
obavezno
članstvo
privrede u PKS
Zagovornik sam
obaveznog članstva,
mada svakako drugačijeg
od dosadašnjeg. Ključna
promena mora da bude
jedinstven komorski
sistem, jedan žiro-račun
i uplata jedne članarine
što će značiti značajno
rasterećenje privrede
● Hrvatska u julu postaje članicaEU.ŠtatodonosiSrbiji,pogotovou
okviruCEFTA sporazuma?
- Optimista sam i mislim da privredi Srbije to odgovara. Mnoge
stvari će biti povoljnije proizvoditi u Srbiji i odatle ih plasirati nego
proizvoditi u Sloveniji ili nekoj drugoj članici EU. Hrvatska pokušava
da zadrži neke preferencijale, pre svega u oblastima duvanske
i prerađivačke industrije i poljoprivrede, a sa druge strane naša
obaveza je da štitimo naše privrednike. Ulaskom Hrvatske u EU
Srbija postaje najznačajnija i najveća članica CEFTA i bez obzira
na to koliko naša ekonomija bila slaba, mi imamo ozbiljan suficit u
razmeni sa drugim članicama. U narednom periodu, u okviru CEFTA
sporazuma moramo otvoriti i razgovore o necarinskim barijerama,
o problemima transporta i drugim kočnicama bolje saradnje.
Rešenje tih problema značajno će pomoći našoj privredi.
CEFTA
Tačno je da do nulte tačke dolazimo
u najgorem mogućem trenutku. Cena
koju ćemo platiti takva je kakva jeste i
to svi moraju da shvate
14. 14 BIZLIFE
BIZNIS I POLITIKA
BIZNIS I POLITIKA
Da li je Srbija zaista
izašla iz recesije i kako se
dogodilo da smo u prva tri
kvartala posle Paragvaja
imali najveći rast izvoza
na svetu? Da li je došao
trenutak da ekonomski
posrnuloj Evropi kažemo
zbogom ili je pravac kojim
se makar deklarativno
krećemo ipak ispravan?
E
vrozona je najslabija
karika globalne privrede,
smatraju analitičari Lon-
donske berze. Ovo se čulo
odmah nakon objavljivanja, čini
se, fatalističkih podataka o stanju
u privredi EU koja je i zvanično u
najdužoj recesiji od osnivanja mo-
netarne unije 1999. Bruto domaći
proizvod pao je za 0,2 odsto u
prva tri meseca, ekonomije devet
od 17 članica evrozone najmanje
dva kvartala ne beleže nikakav
privredni rast, pri čemu je Grčka
čitavih 19 u recesiji. Sastavu ozbilj-
no posrnulih privreda monetarne
unije nedavno se priključila i Fran-
cuska, druga najjača ekonomija
evrozone, dok je Nemačka to za
dlaku izbegla, zabeleživši od janu-
ara minorni rast od 0,1 odsto.
Na balkanskom poluostrvu po-
znatijem kao ’bure baruta’, stanje
naizgled ružičasto. Privreda Srbije
porasla je u prva tri meseca za
skoro dva odsto u odnosu na isti
period lani, izvoz za čak 22 odsto, a
industrijska proizvodnja veća je za
pet odsto u odnosu na isti period
prošle godine. Zvanično objavljeno
- izašli smo iz recesije! I crnogorski
zvaničnici proglašavaju pobedu nad
recesijom, baš kao i mađarski čija
privreda raste u prvom kvartalu
0,7 odsto, a susedne Rumunije 0,5
odsto. O Turskoj da ne govorimo.
Uz podatke iz Nemačke, ’eko-
nomske sile Evrope’ i Francuske,
druge po snazi evropske privrede,
prilično zapanjujuće deluju podaci
o rastu balkanskih privreda, a za-
ključak koji se nameće jeste da bi
možda trebalo potegnuti ručnu na
putu ka EU. Ovo pitanje je naroči-
to zanimljivo u slučaju Srbije koja
je, bar prema statističkim podaci-
ma, čvrstvo oslonjena na ekono-
miju EU - zemlje članice glavni su
spoljnotrgovinski partner Srbije,
najviše investicija u našu zemlju
uložili su upravo ulagači iz EU, a
opšti političko-ekonomski kurs
ima evropski prizvuk već više od
decenije. Stoga je posebno zani-
mljivo kako se uopšte dogodilo da
suprotno partnerima koji se bore s
krizom na domaćem terenu, Srbija
ostvari rast BDP-a?
„Jednostavno. Prošle godine
smo doživeli privredni kolaps
zbog snega i zaleđenog Dunava,
pa svaki rast izgleda kao skok. U
zbiru, ne znači mnogo, baš kao ni
rast izvoza. Naš ceo izvoz je osam
milijardi, pa kad se izveze robe u
donošenje
odluka
Za razliku od Amerike,
koja nije imala problema
sa konsenzusom, a
odmah nakon toga i
zatvaranjem stotine
loših banaka, Uniji
donošenje odluka
predstavlja problem.
Samim tim i rešavanje
problema se odlaže.
Privreda Evrope tone, Srbija isplivala?
tekst:
Marija
Damjanović
Ne važe svi
aršini za sve
Šta smo uvozili? A šta i kome izvozili?
Rusija nafta, gas, gorivo, helikopteri
Nemačka drumska vozila, medicinski proizvodi
Kina gotovi proizvodi, odeća, obuća
SAD avioni, kompjuteri, oprema za telekomunikacije
Rusija jabuke, gume, akumulatori, lekovi
Nemačka električne mašine, obojeni metali, voće i povrće
Kina mašine, mineralne rude i otpaci metala, povrće i voće
SAD sirovine i repromaterijali, kompjuteri, oprema za telekomunikacije
Podaci za 2012. godinu
15. 15BIZLIFE
BIZNIS I POLITIKA
vrednosti od 300 miliona evra, to
se oseti. U poređenju sa zemljama
o kojima govorimo, jednostavno
je neuporedivo. Njihova kriza je
višestruko bolji ambijent za život
od našeg rasta”, kaže na početku
razgovora za BIZLif, Zlatko Šćepa-
nović, profesionalni menadžer.
Prema podacima Svetske
trgovinske organizacije, Srbija je
zabeležila impresivan rast izvoza -
druga je na svetu po rastu izvoza,
odmah iza Paragvaja sa rastom od
36,8 odsto. Rast izvoza ’pogurao’
je Fiat, baš kao i u aprilu kada je
za 30 odsto bio veći nego u istom
mesecu prošle godine dostigav-
ši ’rekordnu vrednost’ od 950
miliona evra. No, o kolikom je
zapravo izvozu reč vidi se
iz sledećih podataka:
Srbija je u 1990. godini
učestvovala sa 0,173
odsto u svetskom
izvozu, a u prvom
tromesečju 2013. godine
udeo Srbije u svetskom
izvozu iznosio je 0,0664 odsto, što
je duplo manje. Što se tiče udela
Srbije u svetskom BDP-u prema
najnovijoj bazi podataka MMF-a,
udeo Srbije je u 2012. godini
bio 0,095 odsto, dok se u 2013.
očekuje da će on biti 0,094 odsto,
što je identično udelu u svetskoj
ekonomiji u 1993. U 2018. očekuje
se dalji pad udela na 0,086 odsto.
Ne čudi što sagovornici BIZLife
tvrde da je Srbija ’minijatura’ u
odnosu na EU (sedam milio-
na potrošača u odnosu na 503
miliona) i da se ne može govoriti
o ekonomskom nazadovanju
koje bi nam moglo uslediti ako
se krećemo istim putem kojim
i Unija. Istina, niko ne govori ni
da će nam ulaskom u EU „poteći
med i mleko“, najpre zbog krize
s kojom se bori evrozona, a onda
i zbog strukturnih reformi koje
se na domaćem terenu godinama
odlažu. Čak i evroskeptici apeluju
na domaće vlasti da se ugledaju na
Evropu kada rešavaju najvažnija
ekonomska pitanja, kao što su
izgradnja infrastrukture, pravnog
i poslovnog ambijenta, te borba
protiv korupcije.
„Oni su to odavno rešili i nema-
ju strukturnih problema sa kojima
se suočava Srbija. Oni ne moraju
da grade puteve, a železnice im
ne idu 40 na sat. Ipak, tačno je
da nisu najbolje reagovali
na krizu“, kaže nam
Aleksandar Stevanović
iz Centra za slobodno
tržište.
Objašnjava da za
razliku od Amerike, koja
nije imala problema sa kon-
senzusom, a odmah nakon toga i
zatvaranjem stotine loših banaka,
Uniji donošenje odluka predstavlja
problem. Samim tim i rešavanje
problema se odlaže.
„Evropska komisija zato razli-
čito reaguje od zemlje do zemlje,
pa su Kipru i Grčkoj usledile radi-
kalne mere koje se neće primeniti
na Francusku ili Italiju. Onda kada
se postigne konsenzus o istinskoj
štednji i vraćanju korenima
kapitalizma i tržišne ekonomije,
Evropa će isplivati. Uostalom,
to je poslovna logika koja ju je i
pretvorila u ekonomskog džina“,
smatra Stevanović.
Podvlači da se Srbija čak i sa
rekordnim izvozom ne može
porediti sa zemljama EU, jer je
recimo u Francuskoj, koja izaziva
glavobolje evropskim zvanični-
cima, zabeležena rekordna neza-
poslenost od 11 odsto. U Srbiji je
nezaposlenost čak 30 odsto, povrh
sve priče o rastu ekonomije. To
podstiče našeg sagovornika Miro-
slava Zdravkovića na zaključak da
nema smisla govoriti o ulasku ili
izlasku iz recesije „dok opada broj
zaposlenih u zemlji“.
Što se tiče EU, nezaposlenost u
17 zemalja evrozone je 12,2 odsto
i nikada nije bila veća. Analitičari
su jednoglasni u stavu da je glavni
problem i manjak radnih
U Srbiji je
nezaposlenost
čak 30%
povrh sve priče
o rastu
ekonomije
Gigantski
rast
turske
privrede
Često se zaboravlja da su Hrvatska i Turska započele
proces pregovora za pristupanje EU u isto vreme.
Hrvatska broji poslednje dane izvan EU-a, dok su
pregovori s Turskom skoro pa prestali. Za to ima
mnogo razloga, od kojih je sigurno najveći kriza evra,
koja je dovela u pitanje dugoročnu stabilnost Unije, pa
time i njeno proširenje na istok. Istovremeno, položaj
Turske je postao mnogo snažniji te joj mnogo manje
treba EU nego pre desetak godina. Danas Turska
provodi neoosmansku spoljnu politiku koja ju je
pretvorila u važnog političkog igrača na Mediteranu,
čemu pomaže i impresivan privredni rast koji je,
takođe, uspeh konzervativnog i sve autoritarnijeg
premijera Tayyipa Erdogana.
Nije nova ideja o ’posebnom statusu’ Turske unutar
EU, između ostalog i zbog neslaganja oko Kipra. Turska
ekonomija je ostvarila spektakularan rast u 2010. i
2011, od 8,9 odnosno 8,5 odsto, i u datom periodu je
bila jedna od najbrže rastućih svetskih privreda. Rast
je, međutim, oštro usporio krajem 2011, na 5,2 odsto,
što je predstavljeno kao zdravo usporavanje poslovne
aktivnosti. U ovoj godini očekuje se rast od četiri odsto.
EU 60%Rusija 10%
Cefta 16%
SAD 1%Ostali 8%
Turska 2%Kina 3%
Trgovina
Srbija-svet
rast
izvoza
Prema podacima
Svetske trgovinske
organizacije, Srbija je
zabeležila impresivan
rast izvoza - druga je na
svetu po rastu izvoza,
odmah iza Paragvaja sa
rastom od 36,8 odsto.
16. 16 BIZLIFE
BIZNIS I POLITIKA
mesta i pada životnog standarda,
ali i sve suzdržanijih investicija,
odsustvo jasnog i obuhvatnog pla-
na za rešavanje dužničke krize, uz
istovremeno oživljavanje privrede.
“Javni dug u mnogim zemljama
je daleko iznad BDP-a, kao što je
u Italiji, Irskoj, Španiji, Portugaliji
i to je jedan od glavnih razloga
krize. Stepen opterećanja privrede
fisklanim nametima postaje
prevelik, ne ostaje sredstava za
investiranje i otvaranje novih
radnih mesta. Međutim, još jedan
od problema na koji se zaboravlja
jeste preveliko zaduženje privat-
nog sektora kako privrede tako i
stanovništva“, objašnjava za BIZLi-
fe Dragovan Milićević, ekonomista.
Ekonomisti skloniji ’rusofilskoj
saradnji Srbije sa svetom’ često
postavljaju pitanja baš u tom kon-
tekstu - kako Evropa koja ima pro-
blema sa javnim dugovima, lošim
bankama i previsokim deficitima
u pojedinim državama deli lekcije
Srbiji upravo o smanjenju pome-
nutih fiskalnih parametara?
„Ono što važi za Jupitera ne
važi za vola. Drugim rečima, inve-
stitori su nedavno platili Nemač-
koj da izda obveznice, kamata im
nije ni pala na pamet, a srpski dug
niko neće da kupi danas“, podseća
Stevanović.
Veruje, a njegovo mišljenje
deli i Milićević, da i u ekonomski
oslabljenoj Evropi za proizvode iz
Srbije ima mesta čak i ako recesija
u evrozoni potraje.
Argumentacija je sledeća: Uku-
pan srpski izvoz na tržište Unije
čini samo 0,11 odsto uvoza zemalja
EU. Izuzetak čine žitarice gde
Srbija učestvuje u ukupnom uvozu
EU sa preko dva odsto u 2012.
„Tu leži ogroman potencijal
dalje saradnje pod uslovom prila-
gođavanja ponude srpske privrede
tražnji EU. Tržište EU je od esenci-
jalnog značaja za privredu Srbije,
sa rastućom tendencijom učešća u
ukupnom izvozu, sa značajnim po-
tencijalima, jer je učešće srpskog
izvoza na ukupnu uvoznu tražnju
zemalja EU na nivou statističke
greške. Pritom je uočljiv rast uvo-
za ovih zemalja, koji je u poslednje
dve godine skočio za skoro 17
odsto“, navodi Milićević.
Stevanović u tom kontekstu ve-
ruje da ako bi srpski preduzetnici
promenili logiku i prilagodili se
ozbiljnim standardima kvaliteta,
mogli bi plasirati mnogo više robe
na tržište EU nego do sada.
„Mi smo toliko mali da ne
osećamo njihovu krizu. Oni
ne vide naše proizvode, ali mi
nemamo ideje, niti želje da nešto
promenimo, da pronađemo nove
partnere... O novim tržištima da i
ne govorimo. Bilo bi najbolje da mi
plasiramo svoju robu na sve kon-
tinente, ali za to postoje ozbiljna
ograničenja kao što je transport ili
recimo za izvoz u Rusiju, ispunja-
vanje izvoznih kvota. Sve u svemu,
ostaje nam Evropa od koje mnogo
toga možemo da naučimo čak i
sada“, tvrdi Stevanović.
Srbija u ovom trenutku ima
potpisane ugovore o slobodnoj
trgovini sa Rusijom, Belorusijom,
Turskom, Kazahstanom, zemljama
ako bi srpski preduzetnici
promenili logiku i prilagodili se
ozbiljnim standardima kvaliteta,
mogli bi plasirati mnogo više robe
na tržište EU nego do sada
Ne samo po broju,već i po visini ulaganja investitori iz zapadne Evrope najjači su
ulagači u Srbiju u poslednjoj deceniji. Najviše ulagača stiglo je iz Nemačke (30), Austrije
(23), Italije (18), Slovenije (16) i Francuske (12). Kada se u obzir uzme visina ulaganja,
na prvom mestu je Italija (1,99 milijardi evra), slede Austrija (1,96 milijardi), Norveška
(1,6 milijardi), Belgija (1,48 milijardi) i Grčka (1,23), dok su iza SAD, Rusija i Nemačka (svi
iznad 1,1 milijarde evra).
Ko je
najviše
uložio?
„Javni dug u mnogim zemljama je iznad
BDP-a, kao što je u Italiji, Irskoj, Španiji...
i to je jedan od glavnih razloga krize.”
Dragovan Milićević
ekonomista
„Prošle godine smo doživeli privredni
kolaps zbog snega i zaleđenog Dunava,
pa svaki rast izgleda kao skok.”
Zlatko Šćepanović
profesionalni menadžer
17. 17BIZLIFE
BIZNIS I POLITIKA
EFTA, a još od 2006. Srbija je
članica CEFTA. Sa zemljama CEFTA
tradicionalno u razmeni ostvaruje-
mo suficit, dok se izvozne kvote za
Rusiju ne koriste, jer jednostavno
nema dovoljnih količina robe za
izvoz. I jednu od retko iskorišćenih
šansi, nedavno smo upropastili.
Statistika pokazuje da je od jula do
marta ove godine u Rusiju (u koju
se plasira 95 odsto izvoza jabuka)
izvezeno 31.000 tona jabuka, dok je
godinu dana ranije Srbija prodala
ovom tržištu čak 80.000 tona. O
čemu je reč? U Rusiju su posla-
ne jabuke se previsokom
količinom pesticida, a
ovim povodom oglasio
se i Dmitrij Medve-
dev, premijer Rusije,
rekavši: „Neke isporuke
su jednostavno opasne po
zdravlje zbog visoke količine
pesticida i nitrata. Poslednji primer
su bile jabuke iz Poljske i Srbije.“
Isti gaf Srbija bi mogla da
napravi i prema drugim izvoznim
partnerima, ali je za razliku od tr-
žišta Rusije ili Kine, plasman robe
u Evropu znatno jeftiniji. Samim
tim, moguće je raditi na konku-
rentnosti proizvoda, ali nikako ne
zapostavljati i sva druga tržišta na
kojima bi Srbija mogla da plasira
svoju robu. Važno je, zaključuju,
da se nastavi trend rasta izvoza,
ma u koju se zemlju izvozilo. Na
konačne rezultate moraćemo
da čekamo: za sada se zna da bi
privreda, prema projekcijama
nadležnih, trebalo da poraste do
kraja godine za oko dva odsto,
dok procene za evrozone ostaju
prilično sumorne. Što se Evrope
tiče, kriza čije su posledice
osetile zemlje u zapad-
nom i centralnom delu
polako se seli na istok.
Bruto domaći proizvod
Poljske, dosadašnjeg
motora privrednog
rasta u regionu, u prvom
kvartalu ove godine porastao
je za samo 0,1 odsto u odnosu na
prethodno tromesečje. Poljska,
sa 38 miliona stanovnika, postala
je ubedljivo najveća ekonomija
među nekadašnjim komuni-
stičkim zemljama koje su sada
članice EU. Tokom krize, koja je
počela 2008. godine, jedino poljski
privredni rast nije bio usporen.
Češka privreda, visoko zavisna
od auto-industrije, zapala je u
najdužu recesiju u novijoj istoriji
te zemlje, s padom BDP-a u prvom
kvartalu ove godine od 0,8 odsto,
što je šesto tromesečje zaredom
sa smanjenjem privrednog rasta...
Privreda susedne Slovačke, koja
se oslanja na elekrto i auto-indu-
striju, takođe, usporava sa rastom
od svega 0,3 odsto u prvom
kvartalu ove godine. Estonija, koja
se poslednja priključila evrozoni
i koja je imala rekordni privredni
rast od 8,1 odsto u 2011, takođe
se suočava sa velikim ekonom-
skim usporavanjem. U susednoj
Letoniji, koja bi trebalo da se
pridruži evrozoni početkom 2014,
privredni rast u prva tri meseca
ove godine bio je tek 1,2 odsto, po-
sle rekordnog lanjskog rezultata
na nivou EU od 5,6 odsto. ●
u ekonomski oslabljenoj Evropi za
proizvode iz Srbije ima mesta čak i
ako recesija u evrozoni potraje
Poljska
je postala
najveća
ekonomija među
nekadašnjim
komunističkim
zemljama
blagi
porast
Na konačne rezultate
moraćemo da čekamo:
za sada se zna da
bi privreda, prema
projekcijama nadležnih,
trebalo da poraste do
kraja godine za oko dva
odsto, dok procene
za evrozone ostaju
prilično sumorne.
Pet najvećih
investicija
(2000-2012)
Telenor (Holandija) 1,602 milijardi evra
Gaspromnjeft (Rusija) 947 miliona evra
Fijat (Italija) 940 miliona evra
Delez (Belgija) 933 miliona
Agrokor (Hrvatska) 614 miliona evra
„Nema smisla govoriti o ulasku ili
izlasku iz recesije dok opada broj
zaposlenih u zemlji.”
Miroslav Zdravković
ekonomista
„Kada se postigne konsenzus o istinskoj
štednji i vraćanju korenima kapitalizma i
tržišne ekonomije, Evropa će isplivati.”
Aleksandar Stevanović
Centra za slobodno tržište Foto:Mediacentarbeograd
Foto:Mediacentarbeograd
18. 18 BIZLIFE
intervju - dijalog
Intervju – dijalog
Budućnostagrara
organska hrana
Š
ta su to genetski modifi-
kovani organizmi? Da li
je reč o „pretećem mu-
tantu“ ili o tehnologiji
proizvodnje hrane koja bi mogla
spasiti čovečanstvo? Da li je uop-
šte potrebno i argumentovano o
GM tehnologiji govoriti u fatali-
stičkim kategorijama i nije li nam
na jelovniku, već dugi niz godina?
Zašto se u Srbiji sve češće debatu-
je na ovu temu a gradovi usvajaju
posebne deklaracije braneći teri-
torije svojih lokalnih zajednica od
GMO (Čačak, Beograd) kada je u
celoj Srbiji Zakonom zabranjena
proizvodnja, uvoz i izvoz GMO?
Konačno, u iščekivanju odgovora
nadležnih da li će ova praksa biti
menjana i šta se od Srbije zaista
očekuje kako bi postala članica
Svetske trgovinske organizacije
a u vezi GMO, pokušali smo da
rešimo i gorenavedene dileme.
Kako bismo čitaocima pružili
što objektivnija saznanja, uradili
smo intervju-dijalog sa dva
stručnjaka koja o ovoj proble-
matici imaju često dijametralno
suprotna mišljenja. Na ista pita-
nja odgovarali su nam Jovanka
Miljuš Đukić, viša naučna sarad-
nica u Institutu za molekularnu
genetiku i genetičko inženjerstvo
i Miladin M. Ševarlić, šef katedre
za ekonomiku poljoprivrede i
tržište na Poljoprivrednom fakul-
tetu u Beogradu.
Razgovor počinjemo bazičnim
pitanjem na koje većina javnosti
želi odgovor:
● Ima li dokaza da je GMO hrana
štetna za ljude, odnosno životinje
i koji su?
- Miljuš Đukić: Stav Evropske
agencije za bezbednost hrane,
Svetske zdravstvene organizacije
i Evropske komisije je da genetski
modifikovane biljke koje su prošle
stroge kontrole procene rizika,
koje traju i po deset i više godina,
nisu štetne za ljudsko i zdravlje
životinja i mogu da se koriste za
njihovu ishranu i za industrijsku
upotrebu. Procene rizika uključuju
ispitivanje potencijalne toksično-
sti, alergenosti, kancerogenosti,
’Za i protiv GMO’
tekst:
Marija
Damjanović
Ševarlić: Zakon o GMO iz 2009.
je jedan od najboljih zakona
i celokupne ostavštine od
prethodnog ministra poljoprivrede,
Vlade i Skupštine Srbije
Iako se sagovornici
BIZLifeovog intervju-
dijaloga u mnogo čemu ne
slažu u jednom su saglasni:
više brige i novca država
bi trebalo da posveti
organskoj proizvodnji. Na
dobar deo ostalih pitanja
poput onih da li su GMO
štetni po zdravlje ljudi i šta
je zapravo GM tehnologija,
suprotstavljaju potpuno
različite stavove
19. 19BIZLIFE
intervju - dijalog
kao i potencijalne rizike koji bi
mogli proizaći iz prelaska stranih
gena na druge biljke i mikroorga-
nizme. U pojedinim slučajevima
dolazilo je do pojave alergija,
slučaj 'star link' kukuruza. Radi
se o GMO kukuruzu u koji je bio
unesen gen iz soje, ali upravo
protein koji je poznati alergen.
Ovaj kukuruz je povučen sa
tržišta, tako da proizvodi
koji su sada na tržištu
su potpuno bezbedni.
Treba istaći da pojava
alergija nije vezana za
proces modifikacije, jer
bilo koja vrsta hrane može
kod određenog broja ljudi da
izazove alergiju ili netoleranciju,
ali zbog toga neće biti proglašena
za štetnu.
- Ševarlić: Sve što zadesi biljke
i životinje – zadesiće vrlo brzo i
ljude koji su na vrhu ’piramide’ u
lancu ishrane! Paradoksalno je da
sve GM kompanije dobijaju ’upo-
trebnu dozvolu’ da su proizvodi
od GMO ’bezbedni’ za potrošače
samo na osnovu tromesečnih
i javno nedostupnih rezultata
istraživanja uticaja te hrane na
eksperimentalne životinje!? A te
iste GM kompanije i njihovi lobisti
osporavaju dvogodišnje rezultate
ishrane četiri generacije pacova sa
GM kukuruzom, koje je sproveo
francuski profesor Seralini i doka-
zao brojne štetne posledice – od
povećanja alergija u prvoj, preko
promena na unutrašnjim organi-
ma u drugoj i povećanja obolelih
od tumora u trećoj, do izrazite
besplodnosti u četvrtoj generaciji
pacova! Projektovano na ljude,
to znači da će čovečanstvo pravu
razmeru posledica korišćenja
GMO u ishrani saznati za 75 do
120 godina!
- Miljuš Đukić: Ekspe-
riment o kome je reč je
naišao na neodobra-
vanje naučne javnosti,
kao prvo zato što je
korišćena laboratorijska
linija pacova kod koje se
spontano pojavljuju tumori, pa
se oni i koriste za proučavanje
tumora. Pored toga, kontrolni
uzorak pacova je mnogo manji
nego tretirani, i nije ni objašnje-
no zašto je dolazilo do pojave
tumora u kontroli. Zatim, pojava
tumora u tretiranom uzorku nije
proporcionalna količini unesene
hrane koja sadrži GMO, što bi
trebalo da bude, ako se tvrdi da je
unos takve hrane glavni uzročnik
pojave tumora.
● Šta su osnovne karakteristike
GMO proizvodnje i kakve bismo
rezultate, odnosno posledice
mogli da očekujemo od gajenja
ove vrste hrane na našim prosto-
rima?
- Miljuš Đukić: Osnovne karak-
teristike su povećan prinos uz ma-
nje korišćenje hemijskih sredstava,
za koje je pouzdano utvrđeno da
imaju veliki štetni uticaj na zdrav-
lje ljudi. Proizvodnja GMO semena
i gajenje GMO biljaka zahteva
ozbiljne resurse i za istraživanja, a
onda i za ispitivanja potencijalnih
rizika po zdravlje ljudi i okoline,
tako da to mogu da rade zemlje sa
razvijenom ekonomijom. Potreban
je i prostor za eksperimente u po-
lju, koji se izvode prema strogim
pravilima, tampon-zone prema ne
GMO biljkama. Mislim da naša po-
ljoprivredna proizvodnja trenutno
ne može da zadovolji sve zahteve
koje iziskuje GMO, pa na tome ne
treba ni insistirati. Inače, treba
shvatiti da čovek od kad se bavi
poljoprivredom menja biodiver-
zitet i da je svojim delovanjem
doveo do nestanka velikog
'star link'
kukuruz
U pojedinim
slučajevima dolazilo
je do pojave alergija,
slučaj „star link”
kukuruza. Radi se o
GMO kukuruzu u koji je
bio unesen gen iz soje,
ali upravo protein koji je
poznati alergen. Ovaj
kukuruz je povučen
sa tržišta, tako da
proizvodi koji su sada
na tržištu su potpuno
bezbedni
„Srbija nema nijedan razlog ’za’, a ima
brojne razloge ’protiv’.”
Miladin M. Ševarlić
šef katedre za ekonomiku poljoprivrede i tržište
na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu
„U okviru EU svaka država može sama da
odlučuje o stavu prema GMO.”
Jovanka Miljuš Đukić
viša naučna saradnica u Institutu za
molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo
Ševarlić: Paradoksalno je da sve GM kompanije
dobijaju ’upotrebnu dozvolu’ da su proizvodi od GMO
’bezbedni’ za potrošače samo na osnovu tromesečnih
i javno nedostupnih rezultata istraživanja uticaja te
hrane na eksperimentalne životinje!?
čovečanstvo
će posledicu
korišćenja
GMO u ishrani
saznati za 75 do
120 godina
→ više informacija na www.bizlife.rs
20. 20 BIZLIFE
intervju - dijalog
broja vrsta i biljaka i životinja.
Broj ljudi na planeti raste i potre-
ba za hranom je ogromna, a nove
tehnologije su tu da pomognu da
nam olakšaju život na mnogim
poljima.
- Ševarlić: Žalosno je što mnogi
genetičari kao lobisti GM kom-
panija neodgovorno obmanjuju
javnost da je genetička modifi-
kacija u laboratorijama isto što
i prirodna selekcija ili proces
dobijanja hibridnog semena! Od
brojnih propagandnih prednosti
koje su GM kompanije navodile
za GMO do sada i ekonomskim
posledicama, ove firme su uspele
pre svega da ubace gen bakterije
u GM kukuruz koji sada sam
proizvodi insekticid i direktno
uništava sve insekte – ne samo
štetne, već i korisne i za razvoj
poljoprivrede nezamenljive. Dru-
go, uspele su da proizvedu GM
seme soje i drugih biljaka koje su
kao GM usevi otporni na totalni
herbicid, round-up, koji uništava,
skoro, sve korove, ali ne i GM
soju ili drugi GM usev!? Konačno,
štetne posledice GM tehnologije
sa ’Bt toksina’ i ’round-upom’ sve
su očiglednije i sa katastrofalnijim
razmerama – od pojave korova
otpornih na ’round-up’, preko
pomora pčela, uništavanja korisne
flore i faune u površinskom sloju
zemljišta, prenošenja polena sa
GM biljaka na biljke koje nisu
modifikovane i to na razdaljina-
ma daleko većim od onih koji su
uobičajeni. Druge prednosti koje
su GM kompanije isticale u korist
GMO i korišćenja njihove prateće
’otrovne hemije’ nisu uopšte
ostvarene, jer prinosi GM useva
nisu veći niti su GM usevi otpor-
niji na sušu. Moglo bi se zaključiti:
„Ko preživi pričaće!“ ili, ne dao
Gospod Bog - „Živi će pozavideti
mrtvima!“ I samo je jedno potpu-
no tačno: GM kompanije ostvarile
su enormno bogatstvo, a poljopri-
vrednici su od ’slobodnih farmera’
postali njihovi trajno zavisni
’robovi’! Takođe, javno postavljam
pitanje Ministarstvu nauke, kako
u Srbiji ima para za ’proizvodnju
GM krompira’ u Institutu za bio-
loška istraživanja u Beogradu, a
nema para za održivost Zavoda za
krompir u Guči i očuvanje ’jelice’,
’dragačevke’ i drugih naših sorti
krompira ili za održivost Instituta
za strna žita u Kragujevcu i naših
sorti pšenice?
- Miljuš Đukić: Što se tiče Bt
kukuruza, pre pojave genetič-
kog inženjeringa koristili su se
insekticidi u spreju koji su sadržali
Bt spore. Inače, poznato je da svi
insekticidi uništavaju i korisne
insekte, pa to nigde u svetu nije
argument protiv korišćenja istih,
prema tome GMO kukuruz ni u
kom slučaju nije u tom pogledu
štetniji. Zbog masovnog korišćenje
insekticida u svetu je smanjen broj
korisnih insekata, a time i ptica
koje se njima hrane, a to zaista
nema nikakve veze sa GMO.
● Vaši argumenti za i protiv uz-
goja, uvoza i izvoza GMO hrane?
- Miljuš Đukić: U okviru EU
svaka država može sama da odlu-
čuje o stavu prema GMO. Takođe,
neke od članica, kao što su Bugar-
Miljuš Đukić: U okviru EU svaka
država može sama da odlučuje o
stavu prema GMO. Ševarlić: Srbija
nema nijedan razlog ’za’, a ima
brojne razloge ’protiv’
Neophodna
edukacija
stanovništva
● Da li će Srbija i u kom trenutku biti primorana da
menja odnos prema GMO?
- Miljuš Đukić: Šta će biti u budućnosti videćemo, jer
upotreba GMO nije ograničena samo na biljke i hranu, već
i na medicinu: lekovi i vakcine, farmaciju, prehrambenu
industriju: aditivi i probiotici, kozmetiku i drugo. Tako da je
neophodno edukovati stanovništvo o koristima koje donose
nove tehnologije, uz kontrolu svih procesa i uz pristup ’slučaj
po slučaj’.
- Ševarlić: Zašto bi Srbija bila primorana da menja svoj
Zakon o GMO ako je zabranu uzgoja GM kukuruza i krompira
već donelo i osam članica EU: Mađarska, Poljska, ... Osim
ukoliko naši (ne)narodni predstavnici sami nametnu ’omču
oko vrata’ sadašnjoj i svim budućim generacijama Srbije.
Svima u Evropi i svetu je jasno da promet GM proizvoda nije
naš ’slobodan izbor’ već diktat najjače sile na svetu koja stoji
iza profiterskih interesa njihovih GM kompanija i nameće
ga preko STO! Sa porastom narodnog otpora protiv GMO u
Evropi i Srbiji, lobisti GM kompanija sada podlo predlažu da
ne moramo da uzgajamo GM useve već samo da dozvolimo
uvoz i promet proizvoda od GMO – čime traže da ’samo
poklonimo’ naše tržište hrane GM kompanijama! Takođe,
nemoralno je izjednačavati GM hranu za bebe i GM lekove
za bolesne ljude, jer bolesni se ’i za slamku spasa hvataju!’,
a bebe i drugi potrošači u Srbiji imaju širok asortiman hrane
koja nije od GMO.
21. 21BIZLIFE
intervju - dijalog
ska, Kipar, Malta su se izjasnile
da ne mogu na svojoj teritoriji da
gaje GMO biljke, jer za to nemaju
uslove. Mislim da i Srbija ima
prava da se tako izjasni, ako je
stav poljoprivrednih i drugih
relevantnih stručnjaka da bi uvoz
GMO semena ugrozio semensku
proizvodnju u Srbiji.
- Ševarlić: Srbija nema nijedan
razlog ’za’, a ima brojne ra-
zloge ’protiv’. Srbija ima
neiskorišćene resurse
za organsku i inte-
gralno kontrolisanu
proizvodnju poljopri-
vredno-prehrambenih
proizvoda sa kojom može
da obezbedi prehrambenu
sigurnost za višestruko veći broj
stanovnika od sadašnjih sedam
miliona. Drugo, Srbija bi svake
godine samo za uvoz GM semena
kukuruza na 1.200.000 hektara,
soje na160.000, uljane repice
na 15.000, krompira na 80.000
i paradajza na 20.000 hektara i
po osnovu razlike u ceni između
komercijalnih GM i istih kon-
vencionalnih proizvoda koji nisu
modifikovani imala štetu od preko
500 miliona evra, što je 12 odsto
vrednosti ukupne poljoprivredne
proizvodnje. Konačno, zašto bi
Srbija uništavala svoju semensku
industriju kao najprofitabilniji deo
našeg agrobiznis sektora privrede
i da bez sredstava za život ostavi
oko 150.000 radnika i njihovih čla-
nova porodica, pored već 800.000
nezaposlenih?
● Kako posle svega rečenog
gledate na trenutnu regulativu u
Srbiji koja zabranjuje uvoz, izvoz
i proizvodnju i promet GM hrane
odnosno biljaka?
- Miljuš Đukić: Pravo je svake
države da uređuje pitanja oko
GMO prema svojim potrebama,
pa prema tome i Srbija. Neke
odredbe će morati da se menjaju
i usklade sa evropskim zakonom.
Na primer, u evropskim zakonima
stoji da ako neki proizvod u
svom sastavu ima do 0,9 odsto
DNK poreklom od GMO, smatra
se nemodifikovanim. Veoma je
važno pomenuti da je zakon EU
veoma striktan i podrazumeva
obavezno obeležavanje proizvoda
koji sadrže GMO, a plasiraju se na
tržište. Pretpostavljam da će se u
našem zakonu menjati odredbe
koje nisu u skladu sa zakonom EU,
ali o tome će odlučiti nadležno
ministarstvo poljoprivrede.
- Ševarlić: Zakon o
GMO iz 2009. je jedan
od najboljih zakona i
celokupne ostavšti-
ne od prethodnog
ministra poljoprivrede,
Vlade i Skupštine Srbije.
To je, ujedno, i jedan od retkih
zakona kojima se štite nacionalni
interesi poljoprivrede i države
Srbije koji je donet u mnoštvu
zakona, često međusobno kotra-
diktornih i neustavnih. Sadašnjem
zakonu o GMO nedostaju samo
odgovarajuća podzakonska akta
za njegovu doslednu primenu i
potpuniju zaštitu poljoprivrede i
nacionalnih interesa Srbije, kao i
odgovornije poštovanje od strane
poljoprivrednika koji ilegalno gaje
GM soju i od strane nadležnih
inspekcijskih službi rigoroznija
kontrola i primena kaznenih mera
protiv onih koji gaje GM soju ili
eventualno uvoze GM proizvode u
kojima je iznad 0,9 odsto GMO.
● Kako gledate na stavove da
bi Srbija umesto GMO biljaka
trebalo da se okrene proizvodnji
organske hrane?
- Miljuš Đukić: Na organskoj
proizvodnji treba insistirati, jer mi
kao mala i siromašna zemlja ima-
mo uslove za takvu proizvodnju,
naravno, uz dodatnu edukaciju
proizvođača. Ove mogućnosti tre-
ba iskoristiti i povećati proizvod-
nju organske hrane, imajući u vidu
sve veću potražnju za takvom
hranom u svetu.
- Ševarlić: Ne samo da Sr-
bija treba da forsira organsku
proizvodnju koja je namenjena
platežno sposobnijim potrošačima
kod nas i posebno u inostran-
stvu, već pre svega treba da
poveća ulaganja u poljoprivredu:
navodnjavanje, uređenje zemljišta,
tehnologija proizvodnje, skladište-
nja i prerade..., radi znatno većeg
korišćenja raspoloživih genetskih
potencijala za povećanje prinosa
naših semena i sadnica u kon-
vencionalnoj i da što veći deo te
proizvodnje uvede u sistem inte-
gralno kontrolisane poljoprivred-
ne proizvodnje sa standardima
dobre proizvodne prakse i većim
angažovanjem nauke, poljopri-
vredne službe i udruživanjem
proizvođača. ●
Miljuš Đukić: Mislim da naša
poljoprivredna proizvodnja
trenutno ne može da zadovolji sve
zahteve koje iziskuje GMO, pa na
tome ne treba ni insistirati
EU
zakoni
U evropskim zakonima
stoji da ako neki
proizvod u svom
sastavu ima do 0,9
odsto DNK poreklom
od GMO, smatra se
nemodifikovanim.
I samo
je jedno
potpuno tačno:
GMkompanije
ostvarile su
enormno
bogatstvo
22. 22 BIZLIFE
intervju
intervju
Duvanska industrija
na raskršću
Da li revizija CEFTA
sporazuma zatvara
fabrike cigareta u Srbiji?
U
poslednjih šest meseci
vode se intenzivni
pregovori između
Evropske komisije (EK)
i Vlade Srbije o reviziji prelaznog
trgovinskog sporazuma. Glavni
kamen spoticanja u dosadaš-
njim pregovorima je u oblasti
cigareta gde Evropska komisija
traži od Srbije posebne povlastice,
odnosno uvođenje kvote u iznosu
od 1.625 tona godišnje, 25 tona
bez ikakve carine i 1.600 tona po
carini od 15 odsto, kao rezultat
hrvatskog punopravnog članstva
u EU. Time bi se, kako EU tvrdi,
omogućilo nesmetano funkcioni-
sanje 'tradicionalnih trgovinskih
tokova' između Hrvatske i Srbije
u oblasti cigareta nakon ulaska
Hrvatske u EU. Regularna carinska
stopa prilikom izvoza cigareta iz
EU u Srbiju je, inače, 57,6 odsto,
dakle daleko veća od predloga EK
koji je na stolu. O eventualnim
posledicama uvođenja ove kvote
razgovarali smo sa Srđanom Lazo-
vićem, direktorom za korporativ-
ne i regulatorne poslove za CEFTA
region i članom borda direktora
kompanije British American Toba-
cco SEE d.o.o. (BAT).
● Kakav je stav BAT-a o eventu-
alnom uvođenju kvote za EU, kao
posledicom hrvatskog pristupa-
nja EU 1. jula 2013. godine?
- Postojeći carinski režim sa EU je
usvojen tokom pregovora o pot-
pisivanju CEFTA sporazuma 2006.
godine. Tada je sama EU bila najve-
ći zagovornik uvođenja postojećeg
nivoa carine od 57,6 odsto bez
ikakvih izuzetaka upravo sa ciljem
da bi se zaštitila domaća proizvod-
nja cigareta do ulaska Srbije u EU.
Ulaskom Srbije u EU bi onda ta sto-
pa nastavila da se primenjuje, jer
je to, i dan-danas, važeća stopa EU
prema trećim zemljama. Ne vidimo
apsolutno nijedan opravdan razlog
zašto bi se, ulaskom Hrvatske ili
bilo koje druge zemlje u EU, ta
ustanovljena pravila igre menjala.
Postojeći spoljnotrgovinski režim
u oblasti duvanskih proizvoda
je jedini preostali mehanizam
koji garantuje održivost domaće
proizvodnje cigareta. Eventualnim
uvođenjem kvote ili davanjem
bilo kakve druge koncesije bi
se flagrantno narušio ustanov-
ljeni regulatorni okvir što bi, za
rezultat, imalo ogromne negativne
posledice po domaću duvansku
industriju, koja je, podsetiću, jedan
od najstabilnijih sektora srpske
ekonomije. Kao jedan od prvih
velikih investitora, i do današnjeg
dana vodeći britanski investitor
u Srbiji, uvek naglašavamo da je
predvidljivost regulatornog okru-
ženja, uz političku i makroeko-
nomsku stabilnost zemlje, ključni
preduslov zadržavanja postojećih
i privlačenje novih investitora.
Dakle, eventualno uvođenje pred-
ložene kvote za EU, ili bilo kakva
druga modifikacija ustanovljenog
spoljnotrgovinskog režima sa Uni-
jom bi dovela do ozbiljnog naru-
šavanja te predvidljivosti i poslala
izrazito loš signal o nestabilnosti
SRĐAN LAZOVIĆ, direktor za korporativne i regulatorne poslove za CEFTA region
BRITISH AMERICAN TOBACCO South-East Europe d.o.o.
Postojeći spoljnotrgovinski režim
u oblasti duvanskih proizvoda je
jedini preostali mehanizam koji
garantuje održivost domaće
proizvodnje cigareta
tekst:
ana petrović
23. 23BIZLIFE
intervju
regulatornog ambijenta bilo kom
potencijalnom investitoru u Srbiju.
Ako se to dešava industriji koja
je uložila preko milijardu i dvesta
miliona evra u Srbiji, šta onda
drugi, uslovno rečeno 'manji' inve-
stitori, mogu da očekuju. Na kraju,
ovo nije samo pitanje kvote već
je i pitanje principa, odnosno kre-
dibiliteta države prema industriji
koja je, do današnjeg dana, jedan
od najvećih stranih investitora u
Srbiji. To je nešto što bi i sama EU
trebalo da razume.
● Šta bi to konkretno značilo?
- Prvo, ta kvota bi važila za EU, a
ne isključivo za Hrvatsku. Dakle,
svi mi, koji imamo fabrike u Srbiji,
mogli bismo da koristimo tu kvotu.
To bi konkretno značilo da će deo
već lokalizovane proizvodnje u,
recimo našoj fabrici u Vranju, biti
eventualno supstituisan proizvod-
njom u našim fabrikama u EU. I
to za BAT, kao najinternacional-
niju duvansku grupaciju na svetu
apsolutno ne predstavlja problem,
jer imamo više fabrika u samoj EU
koje imaju višak neiskorišćenih
kapaciteta. Najbliže su u našem ne-
posrednom okruženju, Mađarskoj i
Rumuniji. Međutim, ono što pred-
stavlja problem, odnosno, pitanje
jeste zašto bismo kao država, deset
godina nakon privatizacije domaće
duvanske industrije i ogromnih in-
vesticija koje su načinjene sa ciljem
lokalizacije proizvodnje u Srbiji,
bili 'prinuđeni' da, zbog jedne biro-
kratske floskule, sada eventualno
gasimo bilo koje radno mesto u
Srbiji zarad očuvanja postojećih
ili otvaranja novih radnih mesta u
jednoj Hrvatskoj, Rumuniji, Mađar-
skoj ili Poljskoj?
● Kakva je, po vama, uopšte
perspektiva domaće duvanske
industrije?
- Srbija mora da bude svesna
da, bez obzira na kontro-
verznu prirodu našeg
proizvoda, u oblasti
duvanske industrije
ima nešto što retko
koja evropska zemlja
danas poseduje. Tri vodeće
globalne duvanske kompanije,
uz jednog lokalnog proizvođača,
predstavljaju ogroman ali, nažalost,
i nedovoljno iskorišćen ekonomski
potencijal za državu. I taj potencijal
će se ili iskoristiti i vremenom
uvećavati ili će, prirodno, nestajati.
Uz dužno poštovanje prema svim
drugim značajnim investitorima
za ovu zemlju, zaista su retke
industrije u kojima vodeći svetski
proizvođači imaju proizvodne ka-
pacitete u Srbiji, i to sa ogromnim
viškovima istih. Ovo je šansa za
Srbiju da, uz adekvatnu državnu
politiku prema našoj industriji u
narednih pet ili deset godina, od
ove zemlje napravi, recimo, novu
Poljsku kada je duvanska indu-
strija u pitanju. Danas se 90 odsto
cigareta proizvedenih u Poljskoj
izvozi. Naša fabrika u Poljskoj,
primera radi, izvozi cigarete u
44 države u svetu - možete onda
da zamislite pozitivan efekat na
trgovinski bilans zemlje, zaposle-
nost u svim povezanim granama
iz kojih dolaze lokalni dobavljači,
ukupnu ekonomiju zemlje. Dakle,
Srbija danas ima sve predispozici-
je da to isto bude za pet ili deset
godina. Sa pravom danas pričamo
o neophodnoj reindustrijalizaciji
zemlje. Ovde želim da istaknem
da upravo duvanska industrija, za-
hvaljujući ogromnim investicijama
koje su multinacionalne kompanije
napravile u poslednjih deset godina
u Srbiji, može da bude jedan od
lidera tih promena. Ali ono što je
neophodno jeste kontinuirano po-
dizanje konkurentnosti naše indu-
strije i njenih kapaciteta upravo u
periodu pre pristupanja EU, danas,
sutra, u narednih nekoliko godina.
A za to je neophodno razumevanje
i podrška same države. I da bude-
mo potpuno jasni, mi ne tražimo
bilo kakvu protekciju već samo isti
pristup kao za bilo koju drugu in-
dustriju. Ali isto tako, ukoliko, pri-
mera radi, Srbija, iz ne znam kog
razloga, ipak eventualno pristane
na ovaj birokratski 'predlog' EU,
onda radimo stvari u dijametralno
suprotnom smeru. Pristajanje na
kvotu za EU automatski umanjuje
i konkurentnost domaće duvanske
industrije, ne samo eksternu već i
internu, odnosno u familiji naših
sopstvenih fabrika u Evropi. Sve to,
na kraju dana, nažalost vodi nemi-
novno smanjenju broja zaposlenih.
A to složićemo se, niko ne želi, po-
gotovu u vreme ovakve krize kada
se sve zemlje bore za investicije,
dodatne proizvodne volumene i
dodatna radna mesta. ●
Pristajanje
na kvotu za EU
automatski
umanjuje i
konkurentnost
domaćeduvanske
industrije
lokalni
proizvod
Zašto bi Srbija uvozila
cigarete kada ih danas,
kao i dugi niz godina,
proizvodi lokalno?
Zašto bi se povećavao
spoljnotrgovinski
deficit Srbije, koji je
danas već prisutan,
u industriji koja je
investirala preko
milijardu i dvesta
miliona evra u Srbiji i
direktno zapošljava
1.700 ljudi, indirektno
nekoliko desetina
hiljada?
● Postoje određena mišljenja da domaća industrija
zapravo želi, na ovaj način, da oteža prisustvo hrvatskog
proizvođača na srpskom tržištu. Kakav je Vaš stav?
- To je apsolutna zamena teza. Mi se zalažemo za
transparentnost i iste uslove za sve učesnike na tržištu.
Dakle, na isti način na koji smo mi došli na ovo tržište,
uposlili domaću radnu snagu, investirali kao kompanija
preko 200 miliona evra u Srbiju, to svako može da učini -
dakle, ko god želi da investira, uposli domaću radnu snagu,
razvija domaću ekonomiju je više nego dobro došao i mi
ćemo prvi pozdraviti takav potez. Ali verujem da niko
nema pravo da gasi domaća radna mesta zarad očuvanja
ili kreiranja radnih mesta u EU ili da, još gore, koristi sve
benefite koje dobija punopravnim članstvom u EU u
vidu neograničenog pristupa, bez ikakvih ograničenja,
jedinstvenom evropskom tržištu od 500 miliona
stanovnika, a da pri tome zadrži i sve koristi koje je imao u
trgovinskom sporazumu iz koga je upravo izašao.
Zamena
teza
24. 24 BIZLIFE
poslovni trendovi
POSLOVNI TRENDOVI
Mobilne aplikacije
– šansa našeg razvoja
Iako Srbija u poslovnoj
primeni aplikacija još
uvek pokušava da uhvati
korak sa svetom, kada je
u pitanju razvoj aplikacija
tu se nalazi u samom
vrhu. Ovo je velika šansa
za razvoj, jer je reč o
tržištu koje će do 2015.
godine biti vredno više od
25 milijardi dolara
Z
a pet godina, od kada
je Apple otvorio svoj
servis za distribuciju, a
prva aplikacija skinuta
na telefon, mobilne aplikacije
postale su nezaobilazan deo sva-
kodnevnih komunikacija. Samo u
prvoj godini od puštanja u promet
prve aplikacije, korisnici pametnih
(smart) telefona preuzeli su više
od devet milijardi aplikacija, dok
je u naredne dve godine preuzeto
tri puta više aplikacija, odnosno
više od 29 milijardi. Procene su da
će do 2016. godine broj preuzetih
aplikacija da dostigne čak nevero-
vatnih 300 milijardi.
Pogrešno je, međutim, misliti da
se ovde radi samo o zabavi, igri-
cama, kao što je ’Angry Birds’, ili
aplikacijama za lako pronalaženje
restorana ili obradu fotografija.
Brojna preduzeća i javne institu-
cije su, takođe, pronašli način da
putem aplikacija povećaju svoju
produktivnost i efikasnost. Istraži-
vanja pokazuju da će se ovaj trend
nastaviti, i da će do kraja 2013. go-
dine čak devet od deset preduzeća
u SAD imati svoje personalizovane
aplikacije za mobilne telefone.
Iako Srbija u poslovnoj primeni
aplikacija još uvek pokušava da
uhvati korak sa svetom, uprkos
tome, kada je u pitanju razvoj
aplikacija, nalazi se u samom vrhu.
Ovo je velika šansa za razvoj, jer
je reč o tržištu koje će do 2015.
godine biti vredno više od 25 mili-
jardi dolara. Glavni repromaterijal
u ovoj industriji je kreativnost sa
kojom, čini se, nikada nismo imali
problema. Sa visokim nivoom
stručnosti naših programera koji
kreativnost pretaču u realnu
aplikaciju, srpska privreda baš
ovde gleda u jednu od svojih većih
razvojnih šansi.
Ohrabrujuće deluju stoga i na-
jave Vlade Srbije da bi posebnim
podsticajnim merama mogla da
osnaži domaću IT industriju čiji se
prihodi danas procenjuju na oko
200 miliona dolara godišnje, uz
dvocifrenu stopu rasta, što je svr-
stava u jednu od retkih privrednih
grana koje mogu da se pohvale
rastom zarade i proizvodnje.
tekst:
Dejan German
IT Konsultant
KPMG Srbija
Kristofer Aman
Rajan Berns
KPMG USA
Samo u prvoj godini od puštanja u promet prve
aplikacije, korisnici pametnih (smart) telefona
preuzeli su više od devet milijardi aplikacija, dok
je u naredne dve godine preuzeto tri puta više
aplikacija, odnosno više od 29 milijardi
25. 25BIZLIFE
poslovni trendovi
Imperativ rigoroznog
testiranja
Najveći izazov u razvoju apli-
kacija za preduzeća je bezbed-
nost podataka koje prikupljaju
i stabilnost aplikacija u radnom
okruženju. Aplikacije danas čuvaju
sve više i više naših ličnih i poslov-
nih podataka, pa je testiranje bez-
bednosti aplikacija danas postao
problem ne samo timova koji stoje
iza razvoja softvera, već i odeljenja
za upravljanje rizikom.
Postoji šest glavnih oblasti u
kojima je neophodno testirati
aplikaciju kako bi se omo-
gućila njena maksimalna
bezbednost i stabilnost,
bilo da su one name-
njene potrošačima ili
poslovnom okruženju.
Ključne oblasti
za testiranje
• Interoperabilnost – Današnji
smart telefoni imaju moguć-
nost da u isto vreme imaju i po
nekoliko aktivnih aplikacija. Zbog
toga mora da se utvrdi kako se
aplikacija ponaša kada su druge
aplikacije uključene.
• Ponovno uspostavljanje funkcija
– Kvalitetano testiranje aplikacije
mora da predvidi i predupredi
što veći broj potencijalnih proble-
ma do kojih može da dođe tokom
rada. Dva najčešća problem su
– uspostavljanje funkcionalnosti
aplikacije nakon gašenja telefona,
i uticaj softverskih grešaka
unutuar operativnih sistema u
samim mobilnim aparatima i
mobilnim platformama na rad
aplikacije.
• Efikasnost – U moderne mobilne
uređaje ugrađeno je mnogo
komponenti koje troše bateriju,
kao što su GPS, radio-stanica,
video-kamera i slično. Zato je
energetska efikasnost jedan od
ključnih oblasti koje moraju da
budu testirane kako vaša aplika-
cija ne bi dodatno otežavala život
korisnicima telefona.
• Bezbednost – Suviše smo često
svedoci da mobilnim aplikacijama
pristupamo sa otvorenih mreža
koje nemaju zavidan sistem
zaštite, da aplikacije podatke
čuvaju nekodirane ili da
dozvoljavaju direktan
pristup podacima
preko neobezbeđenog
interfejsa. Uspešno
testiranje aplikacije
moralo bi da ukaže na
ove probleme i pomogne u
njihovom otklanjanju.
• Rad u nestabilnim uslovima –
Mobilni uređaji su, kako im ime
već sugeriše, pokretni i kao takvi
podložni nizu situacija kao što
su prekid signala mobilne mreže,
različita snaga signala, gubitak
GPS signala, prelazak sa WiFi na
3G mreže. Testiranjem aplikacija
mora da se otkloni negativni uti-
caj ovih i sličnih situacija na rad
aplikacije i njenu stabilnost.
• Ujednačena funkcionalnost –
Imajući u vidu da se iskustvo u
radu koje korisnici imaju sa apli-
kacijama razlikuje u zavisnosti od
uređaja na koji je ona instalirana,
te da se u poslovnom svetu sve
više korisnika ohrabruje da na
posao donose sopstvene uređaje,
testiranje aplikacije mora da uzme
u obzir i činjenicu da će ona biti
korišćena na više različitih mobil-
nih uređaja te da njena funkcio-
nalnost mora da bude slična. ●
Brojna preduzeća
i javne institucije
su, takođe, pronašli
način da putem
aplikacija povećaju
svoju produktivnost i
efikasnost. Istraživanja
pokazuju da će do
kraja 2013. godine
čak devet od deset
preduzeća u SAD imati
svoje personalizovane
aplikacije za mobilne
telefone.
Popularnost korišćenja aplikacija je delom posledica toga
što one omogućavaju jednostavan i efikasan način pružanja
različitih usluga ili drugih vidova podrške. Do sada su, naime,
kompanije trošile značajna finansijska sredstva i u proseku
oko dve godine na razvoj softvera, dok se pojavom aplikacija
ovo vreme znatno smanjilo i to bez uticaja na kvalitet.
Njihova jedinstvena arhitektura omogućila je i da se dopune
njihovih funkcija i druga usavršavanja vrše takoreći u hodu,
bez ometanja osnovnih funkcija ili usporavanja procesa u
preduzeću. Aplikacije su se pokazale dakle ne samo jeftinijim
nego i fleksibilnijim rešenjem od klasičnog softvera.
Jednostavnost i fleksibilnost aplikacija ima svoje
prednosti i mane. Odlično je što, na primer, nedostaci i
takozvani bagovi mogu da se ispravljaju u hodu. Međutim,
mnogo je primera gde je aplikacija koja je u žurbi izbačena
na tržište bila upropašćena negativnim kritikama. Čak i
pored najbolje ideje na svetu, loša tehnička realizacija može
potpuno da upropasti aplikaciju.
Akcenat na
testiranju
Procene su da će do 2016. broj
preuzetih aplikacija da dostigne
čak neverovatnih 300 milijardiMobilnim
aplikacijama
pristupamo sa
otvorenih
mreža koje nemaju
zavidan sistem
zaštite
personalizovane
aplikacije
26. 26 BIZLIFE
biznis komentar
biznis komentar
R
aspolažemo izvanrednom geostrateškom
pozicijom, izuzetnim prirodnim bogatstvima,
divnom, raznolikom prirodom i izuzetno sna-
lažljivim ljudima, i upravo zbog toga moramo
da postavimo fundamentalno pitanje - zašto se baš
naš region, ipak jedan od retkih u tranziciji, i nadalje
suočava sa padom GDP-a. Koji su razlozi za to, ko za
to snosi odgovornost i ko pre svega treba nešto da
uradi da se to stanje brzo i ozbiljno promeni?
Posle svega što smo preživeli na ovim našim prosto-
rima, zajedno, u prošlih sto godina, trebalo bi da nam
bude jasno da niko ne može toliko da nam našteti ko-
liko to mi možemo sami sebi (imamo bezbroj žalosnih
primera), a da nam istovremeno ne može niko toliko
pomoći koliko možemo pomoći jedni drugima, a u
cilju zajedničkog blagostanja (i za to imamo primere).
Upravo zbog toga moramo što pre da počnemo da
obaramo granice, u svojim glavama, ali i u realnosti,
koje smo, nažalost, među nama postavili u prethod-
nim godinama. Moramo ponovo da otvorimo region
za sve nas, da omogućimo našim firmama da se
okrepe na tom većem, otvorenom tržištu i ojačaju za
nastup na globalnim tržištima, a time da ih otvorimo
ka ostatku sveta, kojem će tako otvoren,veliki region
biti mnogo interesantniji. Slovenija i Hrvatska imaju
mogućnost i zadatak da, kao članice EU, obezbede brz
ulazak svih ostalih naših zemalja u EU, i to u okviru
’Evropa pre Evrope’, koju treba i koju možemo sami
da stvorimo na našem prostoru bez daljeg odlaganja,
za koje ni nemamo vremena.
Krajnje je vreme da naše vlade i ministri, uz naš
podsticaj i zahtev, brzo počnu da razrađuju zajedničku
viziju i strategiju razvoja čitavog regiona, za početak u
oblasti infrastrukture, energetike, turizma, prehrane,
ICT..., jer evidentno postoji sinergija i kompatibilni smo,
umesto da dalje tražimo svako svoj mali optimum, koji
zbog velikog gubljenja resursa prouzrokuje našu zajed-
ničku nekonkurentnost. Svako za sebe je suviše mali i
beznačajan, a zajedničkim nastupom mnogo smo jači.
Ima nas danas mnogo u regionu, koji, svako za sebe
i svi zajedno, možemo i moramo bez čekanja na druge,
odmah da uradimo nešto konkretno, zbog čega će se
nešto promeniti. Na Samitu 100 Business Leadera i u
Feniksu, koji udružuje preko 50 firmi i preko 35.000
kolega sa više od pet milijardi evra godišnje realizacije
u građevinskom sektoru, mi smo živi primer koji
dokazuje jačinu zajedničkog nastupa sa prednostima
za sve uključene. Zato ćemo i dalje raditi, razumom
i srcem, na obaranju svih neproduktivnih granica
između nas i na produktivnom udruživanju svih naših
kapaciteta i sposobnosti, zbog kojih će nam svima biti
bolje. Da, na osnovu interesa, kao što kaže premijer
Srbije Ivica Dačić, u Bečićima na Samitu 100, ali uz
to ne treba da zaboravimo i pozitivnu energiju srca i
emocije, i međusobno poznavanje, koje može da nas
odvede još dalje iznad interesa.
Budimo svesni toga da imamo privilegiju da živimo
u periodu nove renesanse, na samom početku nove
grane energetike iz obnovljivih izvora energije, na
počecima decentralizovane proizvodnje energije,
probojem novih tehnologija, i sahranjivanjem stare,
na početku električne mobilnosti i u kamenom dobu
interneta, gde sledi eksplozija u narednim godinama
i decenijama, i koja će ga razviti u nervni sistem nove
besfosilne ekonomije.
Umesto ratova za naftu i nagoveštenih za vodu i
vazduh, i naših sopstvenih stalnih ratova ko zna za
šta, jugoistočna Evropa kao najinovativniji i najpo-
kretniji region u Evropi, sa kreativnim odgovorima na
sva ta pitanja, može da bude globalni pozitivni primer
do 2020, što je dostižan cilj, i možemo i hoćemo da ga
zajedno ostvarimo! ●
Dosta više luzerstva,
sposobni smo lideri!
Zajedno živimo u regionu, koji je šire, teoretski gledano, sastavljen od država
u tranziciji i za koje bi trebalo da važi, kao i za druge takve države, da su
najbrže rastuće ekonomije sveta
Iztok Seljak
predsednik
poslovodnog
odbora Hidrie*,
potpredsednik
Samita 100
Business
Leadera i
supredsednik
Feniksa…,
inače na čelu
najinovativnije
firme u Europi
Krajnije je vreme da naše vlade i
ministri, uz naš podsticaj i zahtev, brzo
počnu da razrađuju zajedničku viziju i
strategiju razvoja čitavog regiona
*Hidria je slovenačka
kompanija koja je u
Instanbulu početkom
juna proglašena
za najinovativniju
kompaniju Evrope, a to
priznanje se dodeljuje
u okviru Evropske
poslovne nagrade. Inače,
15.000 kompanija je bilo
nominovano u deset
kategorija, a ova nagrada
se dodeljuje od 2007
27. 27BIZLIFE
conferencesevents
Conferences
Eventsdogađaji // konferencije // ekonomija // vesti...
Pregled
// cefta
- šansa
za srbiju
BIZLife ConferencesEvents
Najava
// Neizvesna
budućnost
srpskog zdravstva
BIZLife ConferencesEvents
Moj poslovni stav
// Imperativ za Srbiju
- poslovna etika
Miloš Đurković, direktor kompanije Hewlett-Packard
u Srbiji i predsednik AmChama
S34S28 S37
28. 28 BIZLIFE
conferencesevents
„M
a samo da smo zdravi, pusti
sve drugo”, savršeno je logičan
pozdrav među prijateljima i
poznanicima u Srbiji kada se zna
u kakvom poražavajućem stanju je srpsko zdravstvo
već decenijama.
Menjale su se reforme zdravstvenih sistema,
smenjivali ministri zdravlja, pravile strategije razvoja
i nacionalni programi borbe protiv ove i one boljke,
prvo do 2000. godine, pa do 2010, a tako stigosmo
u 2013. godinu i sa državom i sa zdravstvom pred
bankrotom. Najveća kasa u zdravstvu, Republički
fond zdravstvenog osiguranja, iz meseca u mesec
sve se teže puni, jer sve veći broj poslodavaca ili ne
plaća svojim zaposlenima doprinose za zdravstveno
osiguranje, ili ih plaća na ’minimalac’ ili ljudi ostaju
bez posla, pa i onda, logično, i bez osiguranja.
izgovor za sve - 260 evra
Iako na papiru, prema Zakonu o zdravstvenoj
zaštiti i raznim pravilnicima, osiguranici imaju velika
prava, u stvarnosti nije tako. Oboleli od malignih
bolesti u bolnicama će dobiti većinu potrebnih
citostatika, ali će na zračenje često čekati i duže
od četiri meseca, što nije u skladu sa medicinskim
protokolima. Takođe, pregledi ultrazvukom zakazuju
se i do tri meseca unapred, a na skeneru i magnetnoj
rezonanci i do šest meseci, pa se mnogi odlučuju da
to plate kod privatnika, iz svog džepa. Dugo se čeka
i na operacije katarakte, na ortopedske intervencije
ugradnje proteze kuka ili kolena, na kardiohirurške
operacije...
U Srbiji se po stanovniku godišnje izdvaja 260
evra za sve potrebe u zdravstvu – od lekova koji se
dobijaju na recept, pregleda lekara, do najsloženi-
jih operacija. Za ovaj novac ne može da se očekuje
vrhunska medicina. Neko to mora da kaže građani-
ma, a političari to ne mogu. Iz tih para valja pokriti i
plate za 104.000 uposlenih u državnim zdravstvenim
ustanovama. Onda se ova famozna cifra izvlači već
prema trenutnim potrebama, kao savršeni izgovor
ili alibi zašto je nešto moguće ili nemoguće pružiti
pacijentu. Na primer, kada treba poručiti kritičarima
lošeg stanja u zdravstvu da imamo odlično zdravstvo
s obzirom na to sa koliko malo para raspolažemo.
Postoje dve stvari koje do sada nije uradila nijedna
reforma zdravstva, proklamovana strategija, a ni
vlada.
Prva, da se jasno definiše šta sadrži osnovni paket
zdravstvenih usluga koji se dobija za novac koji sva-
koga meseca građani izdvajaju za zdravstvo iz svojih
plata i da se to garantuje – taman i da sekire padaju!
Makar to bilo po dve kutije antibiotika i antidepre-
siva, jedan pregled na skeneru, jedan kod urologa i
oftalmologa i jedna kompletna krvna slika na godiš-
njem nivou, ali da se zna šta za svoj novac građani
mogu da dobiju. Taj paket je sada definisan, tako da
svako može da ga tumači kako želi.
Druga stvar, da se konačno uvedu dodatni vidovi
U Srbiji je problem što se ne poštuje red
nego caruje sistem veza i protekcija da
se brže stigne i do operacije i do skenera
Neizvesna budućnost
srpskog zdravstva
Kao da decenijama nijednoj vladi nije bilo važno što se u bolnice ne ulaže, što
reforme ništa ne popravljaju, zašto su pacijenti nezadovoljni jer dugo čekaju
na preglede, a nestašice lekove su česte. Vreme je za suštinske promene
BIZLIFE CONFERENCEsEVENTS
tekst:
Olivera
Popović
29. 29BIZLIFE
conferencesevents
zdravstvenog osiguranja, onako kako je to u celoj
Evropi. Da se definiše šta je obavezno ili osnovno
zdravstveno osiguranje, a šta je dopunsko, koje bi
moglo da bude povereno osiguravajućim kompanija-
ma ili društvima, ali pod garancijom države.
I kod privatnika – sa knjižicom
Da mnogi građani već uveliko plaćaju dopunsko
osiguranje bez polise i knjižice jasno je svakome ko
ostavlja novac u privatnoj apoteci, privatnoj labora-
toriji ili ordinaciji. Prema podacima Nacionalnog in-
stituta za javno zdravlje, iz ličnog džepa za zdravstvo
građani Srbije plaćaju još oko 200 evra.
Neminovno je i konačno uključivanje kapaciteta iz
privatnog zdravstvenog sektora u jedinstveni sistem
zdravstva, kakvo postoji u svim zemljama u okru-
ženju i Evropi, kao i mogućnost da građani biraju
lekara i odlučuju gde će da se leče. Bila je potrebna
odluka Ustavnog suda Srbije i preganjanje duže od
dve godine da se ukine nakaradna odluka da mora
prvo da se izabere lekar da bi mogla da se overi
knjižica, koja je zapravo potvrda da za građane neko
uplaćuje novac za lečenje.
Iako je Lekarska komora Srbije uradila studiju o
izvodljivosti uključivanja privatne prakse u jedin-
stveni sistem osiguranja, iako profesor dr Momčilo
Babić, direktor Republičkog fonda zdravstvenog
osiguranja, tvrdi da su privatnici već uklju-
čeni u značajnoj meri i imaju ugovore
sa RFZO, daleko su građani u Srbiji od
prave mogućnosti da zaista izaberu da
li će se lečiti kod privatnog ili državnog
lekara. A, u Srbiji je 65 privatnih bolnica,
14 privatnih domova zdravlja i nekoliko
hiljada privatnih ordinacija u kojima radi 2.800
lekara i više od 5.000 medicinskih sestara. Da pri-
vatno i državno može sasavim dobro da funkcioni-
še, najbolji je dokaz potez posle kojeg sa receptom
iz državne ustanove građani mogu da biraju gde će
podići lek.
U uslovima teške ekonomske krize, kada velika
većina jedva sastavlja kraj sa krajem, teško je očeki-
vati da se odustane od principa solidarnosti, koji je
osnova srpskog zdravstvenog osiguranja. Ministar
zdravlja, prof. dr Slavica Đukić Dejanović, zato je u
pravu kada poručuje da kod „tako malih izdvajanja
za zdravstvene potrebe svakog građanina, selektiv-
nost utrošenog novca mora da bude jedino pravilo”,
dok dr Babić, direktor RFZO, insistira na švajcarskoj
omiljenoj izreci: „Poverenje je dobro, ali je kon-
trola mnogo bolja.“
Tako stižemo do kontrole lekara koje
lekove prepisuju i na koje dodatne ana-
lize i preglede šalju građane, koji se na
osnovu toga ocenjuju. U toku su izrade
softvera za pravljenje novih listi čekanja
za sve operacije, preglede, snimanja, analize
i procedure na koje se čeka duže od mesec dana.
Nadležni nas uveravaju da se na operacije čeka i u
Engleskoj ili u Švajcarskoj, ali u Srbiji je problem to
što se ne poštuje red, nego caruje sistem veza i pro-
tekcija da se brže stigne i do operacije i do skenera, a
nažalost, ovde je vreme da prvi put pomenemo i reč
mito, koje i te kako ’reguliše i uređuje' srpski zdrav-
stveni sistem. ●
Nadležni
nas uveravaju
da se na
operacije
čeka i u
Engleskoj ili
Švajcarskoj
Domaće
fabrike lekova
– posustaju
Veliki i poseban problem srpskog zdravstva je domaća
farmaceutska industrija. Suočene sa godinama
neulaganja u proizvodnju i nova saznanja, i lošim
privatizacijama, nekada moćne srpske domaće fabrike
lekova izgubile su trku na tržištu, ali i u znanju. Srpske
domaće fabrike uglavnom prepakuju, a ne proizvode
lekove, a zbog cene kojom se više kupuje socijalni mir, a
ne ostvaruje pravi tržišni efekat, farmaceutska industrija
posustaje, mada još nije na kolenima, kako se često kaže.
Srpske domaće fabrike lekova ne mogu da se probiju
na inostrana tržišta, čak ni u komšiluk, u Hrvatsku ili
Sloveniju, odakle nam stiže ogroman broj medikamenata ,
jer nemamo odgovarajuće sertifikate kojima se dokazuje
dobra proizvođačka praksa lekova. Pomoć države i
pravilna strategija ovde su od presudne važnosti za
budućnost domaće farmaceutske industrije.
Strane, moćne farmaceutske kompanije takođe nisu
zadovoljne, jer stalno nešto čekaju. Na primer, da se
odrede maksimalne cene lekova. Tako je prošle godine
više od 400 lekova, iako uredno registrovano, čekalo cenu,
koju određuje Vlada, da bi oni najzad stigli i do pacijenata.
Ili, čekaju razne dozvole i završetak registracije kod
nacionalne Agencije za lekove. Na listi lekova koje građani
dobijaju na recept, znači uz knjižicu, ogromna većina lekova
košta oko 200 dinara, dok za one skupe, naravno, najnovije
i najsavremenije, nema mesta, što je protivno logici. Jeftine
lekove i građani sa prosečnim primanjima mogli bi da plate
sami, a skupi lekovi tako mnogima ostaju nedostupni.
„Poverenje je dobro,
ali je kontrola mnogo bolja.”
prof. dr Momčilo Babić
direktor Republičkog fonda
zdravstvenog osiguranja
„Selektivnost utrošenog
novca mora da bude
jedino pravilo.”
prof. dr Slavica Đukić Dejanović
Ministar zdravlja
odluka
suda
Bila je potrebna
odluka Ustavnog
suda Srbije i
preganjanje duže
od dve godine da
se ukine nakaradna
odluka da mora prvo
da se izabere lekar
da bi mogla da se
overi knjižica, koja
je zapravo potvrda
da za građane neko
uplaćuje novac za
lečenje.
30. 30 BIZLIFE
portal / vesti srbija
vesti srbijabizlife portal
1 // Milica Delević
zamenik generalnog sekretara EBRD
Milica Delević, članica Predsedništva
Demokratske stranke podnela je
ostavku na mesto poslanika u
Skupštini Srbije, jer će preuzeti
dužnost u sedištu Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD). Na funkciji zamenika generalnog
sekretara EBRD-a biće od 1. jula. Milica Delević jedan je
od vodećih domaćih eksperata za EU, bila je direktorka
vladine Kancelarije za pridruživanje EU i pomoćnik
ministra spoljnih poslova zadužena za evrointegracije.
3 // Zlatan Peručić
prvi čovek Srpske banke
SavetnikdirektoraSrbijagasaDušana
Bajatovićainekadašnjidirektor
Beobankepostavljenjezaprvog
čovekaSrpskebanke.ZlatanPeručićje
naovojfunkcijizamenioIvanaMaričića
kojićebitisavetnikpredsednikaIzvršnogodboraSrpske
banke.Peručićjepravnikpostruci,aubankarstvujeod
1993.kadajebiojedinikandidatzamestogeneralnog
direktoraBeobanke,nakojejekasnijeiimenovan.Biojei
predsednikIzvršnogvećaBeogradaod1989.do1993.
2 // Zoran Lilić
predsednik upravnog odbora JUBMES banke
Na predlog Vlade Republike Srbije i
nakon dobijanja saglasnosti NBS, Zoran
Lilić imenovan je za predsednika
Upravnog odbora JUBMES banke.
Karijeru je počeo kao sekretar GK
omladine Beograda, a radio je i kao generalni direktor
spoljnotrgovinskog preduzeća Jugoagent i potpredsednik
spoljnotrgovinskog preduzeća Jugobrod. Početkom
devedesetih predsedavao je Izvršnim savetom Skupštine
grada Beograda.
Nova Holcimova
fabrika
Italija glavni
partner Srbije
Profit Telekoma ide u investicije
Parsons-
Brinckerhoff u Srbiji
Kompanija Holcim Srbija svečano je otvorila
i pustila u rad novu fabriku betona u Doba-
novcima, kraj Beograda. Nova Holcimova
fabrika predstavlja investiciju od dva miliona
evra, a namenjena je proizvodnji betona, ka-
paciteta 100.000 tona godišnje. „Od 2002. u
Srbiji smo investirali više od 131 milion evra.
U Popovac, gde se nalazi fabrika cementa, i
Paraćin ukupno je uloženo 4,3 miliona evra,
u oblast bezbednosti i zdravlja na radu ulo-
žili smo više od četiri miliona evra, u razvoj
naših zaposlenih više od 4,5 miliona evra, a
u zaštitu životne sredine preko deset miliona
evra“, izjavio je Claudiu Soare, generalni
direktor Holcim Srbija.
Glavni spoljnotrgovinski partner Srbije u prva četiri
meseca ove godine bila je Italija u koju je izvezena
roba vredna 688 miliona dolara, dok je uvoz iz te ze-
mlje bio 709 miliona, pokazali su podaci Republičkog
zavoda za statistiku. U izvozu, glavni spoljnotrgovin-
ski partneri, posle Italije, bile su Nemačka sa 525,2
miliona dolara i Bosna i Hercegovina - 331,3 miliona,
a slede Ruska Federacija sa 327,2 miliona i Rumunija
-254,7 miliona. Glavni spoljnotrgovinski partneri
u uvozu, posle Italije, bile su Nemačka sa 697,6
miliona dolara i Ruska Federacija sa 654,4 miliona,
a slede Kina - 466,7 miliona i Mađarska - 343,7 milio-
na. Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća
sa zemljama sa kojima imamo potpisane sporazume
o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije
čine 61,2 odsto ukupne razmene. Drugi po važnosti
partner jesu zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima
Srbija ima suficit u razmeni od 459,5 miliona dolara.
Akcionari Telekoma Srbije najverovatnije ostaju bez dividendi, s obzirom na to da kompanija plani-
ra da ove godine uloži čak 200 miliona evra u investicije. Telekom Srbija je, na nivou cele grupacije
u koju ulazi još šest zavisnih preduzeća, ostvario godišnji profit od 12,29 milijardi dinara. Od toga
se čak 11,25 milijardi odnosi na matično preduzeće, srpski Telekom. Odluka o
raspodeli dividendi biće doneta 27. juna za kada je zakazana skupština akcio-
nara. Matična i zavisna preduzeća u protekloj godini ostvarili su ukupne po-
slovne prihode od 122,2 milijarde dinara, što je rast od 3,5 odsto u odnosu na
proteklu godinu. U istom periodu rastu i rashodi, po stopi od 6,8 odsto. Neto
dobit od 12,3 milijarde dinara gotovo upola je niža od profita u 2011. godini.
Inženjerska konsultantska firma Parsons-Brincker-
hoff (PB) zvanično je otvorila kancelariju u Srbiji.
Profesionalci zaposleni u beogradskoj kancelariji
kompanije PB biće angažovani u specijalističkim
oblastima važnim za medunarodne projekte i
klijente u energetskom i železničkom sektoru. PB
će sarađivati sa domaćim univerzitetima, davati
stipendije talentovanim mladim inženjerima,
nuditi im mogućnost da stažiraju ili učestvuju u
istraživačkim projektima. Parsons-Brinckerhoff
u 150 kancelarija u Evropi, na Bliskom istoku, u
Americi, Aziji i Australijsko-pacifičkom regionu
zapošljava 14.000 ljudi. Ta firma ima značajnu ulogu
u razvoju superbrzih pruga u Velikoj Britaniji i SAD,
i rukovodi obimnim projektom razvoja železničke
mreže u Kataru.
Nove pozicije