1. Hrvatski romantizam

2. Romantizam u europskoj književnosti Javlja se krajem 18. stoljeća, puna afirmacija 1800.–1840. Općekulturni i umjetnički pokret Prva moderna književna epoha (istovremeno prisutan u svim europskim književnostima). Naglasak na estetskoj funkciji književnosti. Umjetnost kao originalnost, a ne oponašanje. Glavne teme: intima, ljubav, buntovništvo, priroda, povijest, folklor, mistično i okultno Romantičarski junak (bajronovski junak i suvišan čovjek). Weltschmerz (svjetska bol) – duševno stanje i uvjerenje kako zlo i patnja vladaju svijetom.

3. Romantizam – glavni predstavnici i djela NJEMAČKA J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera, Faust;F. Schiller, Razbojnici FRANCUSKA A. de Lamartine, Jezero ENGLESKA W. Wordsworth, Sunovrati; G. Gordon Byron, Hodočašće ChildeaHarolda AMERIKA (SAD) E. A. Poe, Gavran, Crni mačak RUSIJA A. S. Puškin, EvgenijOnjegin; M. J. Ljermontov, Junak našeg doba SLOVENIJA F. Prešeren, Sonetni vijenac

4. Hrvatski romantizam DiewahreHeimatisteigentlichdieSprache. (W. vonHumboldt) Jezik – osnovno obilježje nacije Stanje hrvatske nacije – razjedinjenost hrvatskih krajeva pod austrijskom vlašću, provode se germanizacija i mađarizacija, nema jedinstvenog jezika. Hrvatski preporoditelji inicirali stvaranje zajedničkog književnog jezika svih Hrvata. Nacionalna i društvena uloga književnosti. Ilirski pokret – razdoblje unutar HNP u kojemu dominira ilirska ideja.  Politički i kulturni program pokreta.

5. Vremenski okvir hrvatskog romantizma 1813. – Maksimilijan Vrhovac poziva na okupljanje narodnog stvaralaštva. 1860. – u književnosti se javlja nova generacija književnika predvođena Augustom Šenoom. Odvija se proces stvaranja zajedničkog hrvatskog književnog jezika na štokavskoj osnovici.

6. Ilirizam Ljudevit Gaj – ideolog i vođa ilirskog pokreta. 1830. – početak ilirskog pokreta – Gaj objavljuje knjižicu Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja. Objavljuju se tekstovi kojima se potiče buđenje nacionalne svijesti: Janko Drašković, Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom Ivan Derkos, Duh domovine nad sinovima svojim, koji spavaju. 1835. Gaj pokreće novine na hrv. jeziku: Novine horvatske (s književnim dodatkom Danicom). Gaj najavljuje promjenu naziva jezika u ilirski – usvaja se ideja o štokavštini kao zajedničkoj osnovici za hrvatski jezik. 1838. – osnivaju se ilirske čitaonice. 1839. – Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija ili Turci kod Siska (prva štokavska preporodna drama). 1840. – Stanko Vraz, Đulabije (zbirka ljubavne romantičarske poezije). 1842. – Vraz, Rakovac i Vukotinović osnivaju prvi književni časopis Kolo, osniva se Matica ilirska. 1843. – kraj ilirskog pokreta: zabranjeno ilirsko ime, uvodi se cenzura; I. Kukuljević Sakcinski drži prvi politički govor u Saboru na hrv. jeziku. Gaj mijenja naziv novina u Narodne novine.

7. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana(Budim, 1830.) Nudi prijedlog reforme pravopisa: uvodi nadslovke: iznad slova c, d, g, l, n, s, zstavlja tildu (~). U raspravi Pravopisz (Danica, 1835.), mijenja prve prijedloge u znakove: č, ć, ž, š, uvodi dvoslove dj, gj, lj te ě (rogato e – izgovara se kao je/e/i). Novim je pravopisom 1835., u desetom broju Daniceobjavljena i buduća hrvatska himna – Horvatska domovina. Gaj objavljuje i Novine horvatske(najprije na kajkavskom,a zatim na štokavskom narječju). 1847. hrvatski jezik proglašen službenim  postupno ulazi u javni život, sudstvo i državnu upravu.

8. Književnost u doba HNP Buđenje nacionalne svijesti  važna uloga književnosti u formiranju moderne hrvatske nacije. LIRIKA (budnice i davorije) Antun Mihanović, Horvatska domovina Petar Preradović, Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav, Ljudsko srce Stanko Vraz, Đulabije EPIKA Dimitrija Demeter, Grobničko polje Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića PROZA Matija Mažuranić, Pogled u Bosnu Antun Nemčić, Putositnice DRAMA Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija ili Turci kod Siska Dimitrija Demeter, Dramatičkapokušenja (1. i 2.) PERIODIKA (ČASOPISI):Danica, Kolo, Zora dalmatinska

9. Književnost u doba Bachova apsolutizma Kraj procesa započetih u preporodnoj epohi, nagovještaj nove književnosti Gušenje preporodnih tekovina, cenzura, germanizacija NAJVAŽNIJI PREDSTAVNICI: Mirko Bogović, A. Veber Tkalčević, DragojlaJarnevići dr. Lirika ustupa mjesto pripovjednoj prozi, razvoj hajdučko-turske novele, počeci realističke novele Povijesne drame i pučki igrokazi Neven – jedini književni časopis u vrijeme apsoultizma, pokrenut 1852.

10. Stanko Vraz(1810.–1851.) Slovenac, pravim imenom Jakob Frass, priključio se ilirskom pokretu. Utemeljitelj hrv. književne kritike, osnivač časopisa Kolo (1842.). Đulabije – prva knjiga ljubavne poezije u NHK (forma krakovjaka) – posvećene Ljubici Cantilly. Pjesnički ciklus Gazele (uvodi novi pjesnički oblik – gazelu, podrijetlom iz arapske književnosti).

11. Petar Preradović(1818.–1872) Školovao se za vojnički poziv u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu. Gotovo zaboravio materinski jezik. Od Sakcinskog prihvaća ilirske ideje, a materinski jezik ponovno “uči” prevođenjem GundulićevaOsmana na njemački. Piše budnice, ljubavnu i refleksivnu poeziju Prva pjesma Zora puca (Zora dalmatinska 1844.) 1846. – prva zbirka pjesama Prvenci 1851. – Nove pjesme 1861. – Prvi ljudi Svojim pjesmama izražava brigu za hrvatski jezik. Obiteljska tragedija! Podijelio svoju poeziju tematski na rodoljubne, ljubavne i različne pjesme.