1. Balzac o društvu
Novac je život.
ᴥ
Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe,
a u koju se hvataju male.
ᴥ
Tajna velikih bogatstava bez jasnog podrijetla je
u zločinu koji je zaboravljen zato što je
počinjen propisno.
2. Honoré de Balzac (1799.–1850.)
• Rođen u građanskoj obitelji
• Studirao pravo, ali odustao od
odvjetničke karijere i postao jedan od
prvih profesionalnih književnika
• Veliki radoholičar, grozničavim
pisanjem neuspješno nastojao
popraviti loše materijalno stanje
• Uz Stendhala, smatra se tvorcem
realističkog romana i začetnikom
kritičkog realizma
KRITIČKI REALIZAM – ne želi
nametati svoje stavove o društvu,
nego ga prikazati takvim kakvo
uistinu jest, što uključuje i
razotkrivanje negativnih društvenih
pojava.
3. Balzacova Ljudska komedija
• Veliki ciklus* u kojemu je prikazano čak oko 2000
likova i povezano 90-ak Balzacovih pripovijedaka i
romana!
• Zajednička tema: analiza francuskog društva prve
polovice 19. st.
• Balzac teži za prikazivanjem sveobuhvatnosti ljudskoga
društva (njegove suvremenosti).
• Ostala nedovršena (namjeravao napisati 137 djela)!
*Ciklus romana nije isto što i roman u nastavcima!
4. Čiča Goriot
• Realistički roman; dio Ljudske komedije
• Ključ za razumijevanje Ljudske komedije
kao cjeline
• Opis pansiona gospoĎe Vaquer na
početku romana
- iznimno detaljan opis – Balzac želi postići
dojam istinitosti (realizam!)
- prisutno mnoštvo pojedinosti
- nakon opisa prostora, prelazi na socijalnu
uvjetovanost, psihološke osobine i vanjski
izgled lika
- opis prostora u funkciji karakterizacije lika
određuje same likove!
6. Realističko načelo tipičnosti
• Eugène de Rastignac – tip studenta, mladog
intelektualca iz provincije koji želi ući i uspjeti u
visokome društvu.
• Realisti teže prikazivanju likova kao predstavnika
određene skupine ljudi sličnih osobina.
bijeda
nižih sjaj
Eugène de
slojeva visokoga
Rastignac
pariškoga društva
društva
7. Obilježja Balzacove realističke metode
• Promatranje, proučavanje i
analiziranje građe
• Načelo istinitosti
• Načelo tipičnosti
• Kronološki organizirana fabula
• Detaljan opis prostora i likova
• Uporaba jezika sredine u funkciji
karakterizacije lika (npr. jezik gđe.
Vauquer)
• Objektivni sveznajući pripovjedač
• Kriticizam
8. Vidio je ovaj svijet kakav jest: da su zakoni i moral kod bogataša
nemoćni, da je bogatstvo ultima ratio mundi (navažniji argument svijeta). I
reče u sebi: “Vautrin ima pravo, bogatstvo je krepost.”
Ovo vam je istina o životu. Nije on ništa bolji od kuhinje, i on smrdi kao i
ona, i tko hoće kuhati, mora uprljati ruke; treba samo upamtiti da ih poslije
valja dobro oprati: u tome je sav moral našeg vremena.
Biti vjeran vrlini, što li je uzvišeno mučeništvo! Ali ipak, koješta! Svi vjeruju
u vrlinu, a tko je posjeduje? Narodi se klanjaju slobodi kao idolu a gdje je
na zemlji slobodan narod?
Evo, ovakav je život polovice pariskih žena:
izvana sjaj, a u duši grozne patnje.
Otmjeni svijet mu se ukazao kao ocean blata
u kojemu čovjek zaglibi do gola čim samo zamoči nogu.