1. Kako sve uzraste podučavati
o Holokaustu?
Županijsko stručno vijeće za Građanski odgoj i obrazovanje
Međimurske županije
21. siječanj 2015.
2. Ne znam! Nije mi jasno!
• Na papiriće napišite
pitanja vezana uz temu
Holokausta na koja bi
željeli dobiti odgovor na
kraju predavanja.
3. Holokaust
Holokaust je naziv za
sistematski i planski pokušaj
istrebljenja Židova. Proveli
su ga nacisti i suradnici u
razdoblju od 1933. do 1945.
godine.
4. Dehumanizacija
• Nacisti su propagandom i
zakonima Židove pretvorili u
nehumane neprijatelje
arijevske rase
• najčešći pojmovi koji se
povezuju uz Holokaust:
• 6 milijuna mrtvih
• nacisti
• logori
• Auschwitz
• Tko su bili ubijeni?
Kome/zašto su „žrtvovani”?
Nastavak dehumanizacije?
5. Smjernice
• MZOŠ je 2003. godine
donijelo odluku o
obilježavanju
Međunarodnog dana
sjećanja na holokaust i
sprečavanje zločina protiv
čovječnosti
• 27. siječnja
• smjernice žrtvama vraćaju
imena i lica prestaju
biti brojke
6. Zašto podučavati o Holokaustu?
Holokaust je događaj bez
presedana u ljudskoj povijesti –
pokušaj istrebljenja i uništenja
kulture jedne grupe ljudi
Učenjem o holokaustu učenicima
pomaže u promišljanju o
zloupotrebi moći; odgovornosti
pojedinaca, grupa i nacija u
slučajevima kršenja ljudskih prava
Učenici razvijaju osjećaj za
vrijednost različitosti u društvu i
svijest o potrebi zaštite manjina.
Holokaust je pokazao kako moderno
društvo može iskoristiti tehnologiju i
birokratsku infrastrukturu.
Tema Holokausta daje kontekst za
istraživanje opasnosti šutnje i
ravnodušnosti prema događajima
koji pogađaju „druge”.
Učenici uviđaju kompleksnost
povijesnih procesa i kako spajanje više
događaja može dovesti do urušavanja
demokratskih vrijednosti.
7. Osnovne smjernice:
• definirati Holokaust
• pričati o osobnim sudbinama (dati lice i ime)
• koristiti dostupna svjedočanstva
• koristiti primarne izvore
• pronaći međupredmetnu povezanost (GOO, povijest,
vjeronauk, hrvatski jezik, strani jezici, geografija…)
• pokušati pojasniti kontekst događaja
• izbjegavati razgovor o Židovima samo kroz prizmu
Holokausta (gdje su i kako živjeli prije, doprinos društvu)
• ne uspoređivati patnju i težinu raznih primjera genocida
• izbjegavati jednostavne odgovore na kompleksna pitanja
• pripaziti na emocije učenika…
9. Posljednji, baš posljednji,
Tako bogato, svjetlo, zapanjujuće žut.
Poput pjeva sunčevih suza
na bijelom kamenu…
Tako, tako žut
lakoćom je nošen uvis.
Odletio je, siguran sam, jer se želio
oprostiti od svijeta.
Sedam sam tjedana živio ovdje,
Zaglavljen u ovom getu
Ali ovdje sam našao svoje ljude.
Maslačci me zovu
I procvali bijeli kesten u dvorištu.
Samo, nikad nisam vidio drugog leptira
Taj je bio posljednji
Leptiri ne žive ovdje
u getu.
10. Pavel Friedmann: Leptir
• rođen 1921. godine
• zatvoren u getu
Theresienstadt
• ubijen 29. rujna 1944.
godine u Auschwitzu
11. Theresienstadt
• objekt stare utvrde u
češkom gradu Terezinu
• Kroz taj geto/logor
prošlo je oko 144.000
Židova. Oko 33.000 ih je
umrlo u samom getu od
gladi, iscrpljenosti i
bolesti. Oko 80.000 ih
je ubijeno u Auschwitzu
i drugim logorima.
13. Istvan Reiner
• rođen 1940. godine
• ova je fotografija
snimljena u Auschwitzu
1944. godine
• njegova majka Bela je
poslana u radni dio
logora, a Istvan je s
bakom završio u
plinskoj komori
http://digitalassets.ushmm.org/photoarchives/detail.aspx?id=1175018
14. Kako raditi s
ovakvim
materijalom?
1. Analizirati fotografiju
(koga vidimo, što radi,
kako izgleda, kako je
obučen, kakve emocije
budi)
2. Dati povijesni kontekst
3. Raspraviti o rasizmu,
isključivosti, mržnji…
4. Ponovo razgovarati o
emocijama koje budi
fotografija nakon obrade http://digitalassets.ushmm.org/photoarchives/detail.aspx?id=1175018