1. Pouzdan socijalni partner
Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) osnovana je početkom 2005.
0RQRJUDʏMD R SHWRJRGLġQMHP UDGX godine kao dio projekta “Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj
HUMANI
Gori” koji je sprovodila Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i
saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine
Holandije.
FSR je danas nezavisna organizacija jedistvena po svojim aktivnostima.
KAPITAL
Vizija: Crna Gora, građansko društvo, sa obrazovanom i integrisanom
romskom i egipćanskom zajednicom.
Misija: Podrška integraciji Roma i Egipćana u Crnoj Gori kroz
obezbjeđivanje pristupa obrazovanju i zapošljavanju na svim nivoima.
doprinos Fondacije za stipendiranje Roma
FSR želi se razviti u regionalno prepoznatljiv Institut socijalne inkluzije
2005-2010 (ISI) specijalizovan za različite izazove društvenog uključivanja Roma
i Egipćana.
Zadaci:
- promovisanje značaja obrazovanja za dugoročni izlazak iz
Zdravko Cimbaljević (1983), ima bogato volontersko i siromaštva,
radno iskustvo u civilnom društvu, radeći za niz domaćih - sakupljanje građe i prezentacija kulturne baštine Roma i
ili inostranih organizacija, različitog profila (mladi, re-
ligija, ljudska prava). Kapacitete za rad sa marginal-
=GUDYNR &LPEDOMHYLÇ Egipćana u Crnoj Gori
- obezbjeđivanje stipendija – novčane podrške za Rome i
izovanim društvenim grupama specijalizirao u Velikoj
Britaniji, Španiji i Venecueli. U Crnoj Gori posljednjih
ÐXUÑLFD ÆRULÇ Egipćane koji pohađaju osnovnu školu, nastavu u srednjim
godina angažovan na nekoliko vodećih projekata so- školama i na Univerzitetu u Crnoj Gori,
cijalne inkluzije Roma. Pohađao niz obuka iz oblasti - obezbjeđivanje pristupa finansijskim sredstvima za Rome i
omladinske politike i volonterskog rada, ljudskih prava, Egipćane u različitim obrazovnim procesima koji obezbjeđuju
obrazovanja odraslih i upravljanja EU projektima. Jedan ili podstiču njihovu integraciju u formalne tokove obrazovanja,
od inicijatora grupe “Tolerancija” (tretira LGBT tematiku) kulture, zapošljavanja ili društvo u cjelini,
i izvršni koordinator Grupe za ljudska prava.
- trajna podrška i jačanje kapaciteta stipendista/kinja,
- osnaživanje romskih i egipćanskih domaćinstava i familija,
- rad sa roditeljima korisničkih grupa iz osnovne i srednje škole,
- istraživanje i dokumentovanje ljudskih prava,
- uloga informativnog, obrazovnog i centra za profesionalnu
podršku,
- iniciranje, participacija i podrška svim aktivnostima koji dopri-
nose boljem ekonomskom, socijalnom i društvenom statusu
Roma i Egipćana,
- javno zastupanje prema donosiocima odluka
- aktivno praćenje i podrška procesu evropskih integracija Crne
Gore
- watch dog uloga u primjeni politika i mjerenje efekata pre-
duzetih mjera
Ključni partneri: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo
rada i socijalnog staranja, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, UNHCR,
Ministarstvo prosvjete i nauke, Centar za stručno obrazovanje, Komisija
Vlade Crne Gore za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Prosvjetna
inspekcija, Zavod za školstvo, Ministarstvo kulture, sporta i medija,
Romski savjet u Crnoj Gori, DVV International, COSV, Koalicija „Romski
krug“, Institut za otvoreno društvo, DecadeWatch Tim, CRNVO, Akcija
Đurđica Ćorić (1984), osnovno i srednje obrazovan- za ljudska prava, ERRC i dr.
je stekla u Podgorici. Diplomirala je Menadžment na
Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Završi- Kontakt:
la Novinarsku školu na Institututu za medije Crne Gore. Fondacija za stipendiranje Roma- Institut socijalne inkluzije
Prvo novinarsko iskustvo stekla u nezavisnom dnevni- fsr@t-com.me; fsr@isi-mne.org
ku “Vijesti”, kao novinar „Gradske rubrike“. Posebno se www.isi-mne.org
zanimala socijalnim pitanjima i tematikom vezanom
za romsku populaciju. Članica je redakcije magazina
„Inkluzija“ i Savjeta Grupe za ljudska prava. Trenutno
je radno angažovana u unutrašnjoj politici dnevnog li-
sta “Pobjeda”, kao novinarka rubrike „Društvo“ prateći
civilno društvo i socijalnu politiku.
2.
3. IDENTITAS
biblioteka
urednik
mr Aleksandar Saša Zeković
4. Zdravko Cimbaljević
Đurđica Ćorić
Humani kapital - doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010
„Human capital - contribution of Roma Scholarships Foundation 2005-2010“
“Humano kapitalo. Anglunipee Fondacijahki pale Romane stipendije 2005 - 2010”
Izdavači:
Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju – Misija u Crnoj Gori
www.osce.org/montenegro
Fondacija za stipendiranje Roma – Institut socijalne inkluzije
www.isi-mne.org
Za izdavača:
Veselj Beganaj, predśednik Savjeta monografije
Prijevod:
Senad Sejdović
Bojana Radović
Priprema i prijelom:
MOUSE studio
Štampa:
MOUSE studio
Tiraž:
1000
Stavovi iznijeti u monografiji ne odražavaju nužno i stajališta izdavača
5. Zdravko Cimbaljević
Đurđica Ćorić
HUMANI KAPITAL
doprinos Fondacije za stipendiranje Roma 2005-2010
Monografija o petogodišnjem radu
Podgorica
2010
8. Foto: Franz Morgenbesser/OSCE
Misija Organizacije za bezb- The mission of the Organization E Misija e Organizacijahki katar
jednost i saradnju u Evropi (OSCE) for Security and Co-operation in Eu- e bućarimahta te kathar e sig ane
pruža pomoć i podršku Crnoj Gori rope (OSCE) is to provide assistance Evropa (OSCE) anel pomožimata te
u sprovođenju njenih prioritetnih re- and support to Montenegro in the istardipe Crno Gorahke ane kuva te
formskih aktivnosti, sarađuje sa crno- implementation of its priority reform lačardol e reformski buća, ćerel bući
gorskim vlastima i održava strateško activities, to work with the Montene- e crnogorski manušenca te starel o
partnerstvo sa civilnim društvom. grin authorities and maintains stra- partnerstvo katar e civilni gadženca.
tegic partnership with civil society.
Prioritet Misije jeste kontinuirani Prvo hi e Misijahke te ćerel maj zura-
angažman na snaženju aktivnog di- The priority of the Mission is constant le sah e institucije te te ćerdon neve
jaloga i partnerstva na planu pružanja active involvement in firming dialogue ane Crno Gora a sah kuva te avel
pomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju and partnership in the field of provid- ano ćerdipe lenge ano proceso e de-
postojećih i novih institucija, izgradnji ing assistance and support to Monte- mokratskonenca reformenca.
njenih kapaciteta i prevazilaženju iza- negro in strengthening existing and
zova u procesu demokratskih reformi. new institutions, as well as building E Crno Gora ćerdah baro dhrom ano
its capacity to overcome challenges cinono vakti. Ane štar brš lahke neza-
Crna Gora je prešla dug put za rela- in the process of democratic reforms. visnostoha voj ćerdah lačhe korakujra
tivno kratko vrijeme. Za manje od ane sah e reforme. Ćerdi hi e čačimahki
četiri godine od njene nezavisnosti, Montenegro has come a long way in te instuticionalno okviri kaj trubuj te
ona je učinila značajne korake u pro- a relatively short time. In less than four ćerdol jek nezavisno država. Hi još
cesu ukupnih reformi. Uspostavljen je years since its independence, it has te ćerdol. But te ćerdol. Majbut ane
pravni i institucionalni okvir neopho- made significant steps in the reform zuralimata e institucijengo kapaciteto
dan za funkcionisanje jedne neza- process. Necessary legal and institu- ane Crno Gora ane maripe katar o
visne države. Ipak, preostaje još dosta tional framework for functioning of kriminalo te korupcijahko, istardipe e
izazova. Još puno toga treba uraditi. an independent state is established. parlamentohke te zujravol lehki uloga
Posebno u dijelu jačanja kapaciteta However, further challenges have re- te aven majlače, istardipe e lokalno
crnogorskih institucija u borbi protiv mained. There is much to be done, uprava te transparentno vlasto, te
organizovanog kriminala i korupcije, especially in the area of strengthening dikljolpe putardo, profesionalno na
u podršci parlamentu u jačanju nje- the capacity of Montenegrin institu- politikahko medijahko than, ano zu-
gove uloge i povećanju efikasnosti, u tions in the fight against organized jralipe e civilno sektorehko, a sah te
podršci lokalnoj upravi u jačanju siste- crime and corruption; support to local zujravol demokratija ane Crn Gora.
ma odgovorne i transparentne vlasti, authorities to augment the system of
promovisanju slobodnog, profesion- responsible and transparent govern- Te del odrška e inkluzijahke e Romenge
alnog i depolitizovanog medijskog ment, while promoting a free, profes- jek hi katar e prvi aktivnostujra e OSCE.
prostora, u daljem jačanju kapaciteta sional and depoliticized media space, E istorija katar e diskriminacija te e
civilnog sektora, što sve zajedno dopri- which leads to increasing capacity of procesujra kaj seha pale len, ande dži
nosi jačanju demokratije u Crnoj Gori. the civil sector, which all contributes ke kuvakaj but Roma, Egipćaja te aver
Pružanje podrške socijalnoj inkluziji to the strengthening of democracy in cinone peree, hi ispidinepe margine
Roma jedna od prioritetnih aktivnosti Montenegro. društvohke, kaj majbut hi len chra pe
OSCE. Istorijat diskriminacije i procesi životohe.
koji su ga pratili, doveo je do toga da Supporting social inclusion of Roma is
su danas mnogi Romi, Egipćani i dru- one of the priorities of the OSCE O programo „Zujralimata romane li-
ge manje zajednice, gurnute do samih The history of discrimination and derenge”, lačhe ćerdah a ka mutavah
margina društva, gdje najčešće imaju processes that went along with it, led le ka monografijaha. Vov ćerdah , na
veoma limitiran pristup osnovnim to the fact that today many Roma, samo e sikimaha kaj trubuja lenge
životnim potrebama. Program Egyptians and other smaller commu- učenikonenge te studentonenca, no
„Jačanje romskih liderskih potencijala“, nities are pushed to the very margins i e mehanizmoha te kuva iđarol ke
sadržajno i efektima koje je proizveo, of society, where they most often have so šaj maj but džene ane romani te
predstavljamo ovom monografijom. limited access to basic needs. egipćanonengi populacija, gija kaj
ćerdah e Fondacija pale romane sti-
pendije.
HUMANI
KAPITAL
8
9. On se bavio, ne samo konkret- The content and effect of pro- Uspisardeh gija kaj seha len
nim obrazovnim potrebama pojedinih gram “Strengthening Roma leadership putardi bući. O programo ćerdah,
učenika i studenata, već i mehanizmi- potential” is compiled in this mono- so hi još jek lahko lačipe, e vlada te
ma njegovog prenošenja ka većem graph. The program is focused not manušengo društvo ano prtnersko
broju pripadnika romske i egipćanske only on customized educational needs bući.Ane sah e sfere maškar len hi but
populacije, putem uspostavljanja Fon- of particular students, but it also ex- važno te e crno Gora avel zujrali sar
dacije za stipendiranje Roma. Ključ plores the possible mechanisms of its demogratdko phuv.
njegovog uspjeha leži u jednom sveo- transfer to a larger number of ethnic,
buhvatnom, dobro zaokruženom Roma and Egyptian community via Ka avah još partnejra ane akava te
pristupu. Program je postavio, što je establishing Roma Scholarship Foun- rešisarah eintegracija pale Roma te
dodatna njegova vrijednost, vladu i dation. Key to its success lies in a com- Egipćaja ane crnogorsko phuv.
civilno društvo u partnerski kontekst. prehensive, well-rounded approach.
U svim sferama saradnja između The program has established govern-
civilnog sektora i vlade je od ključnog ment and civil society in a partnership
značaja za kontinuirani demokratski context, which is its extra value. In this
razvoj Crne Gore. spheres cooperation between civil sec-
tor and government is essential to the
Nastavićemo da budemo partner u continued democratic development
procesu iznalaženja održivog rješenja of Montenegro.
za integraciju Roma i Egipćana u crno-
gorsko društvo. We will continue to be a partner in the
process of finding sustainable solu-
tion for the integration of Roma and
Egyptian in Montenegrin society.
Ambasadorka / Ambassador / E ambasadorka
Paraschiva Badescu, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori
Head of OSCE Mission to Montenegro
Šefica e Misijahko e OSCE ane Crno Gora
9 HUMAN
KAPITAL
10. ursel ević
oto amir
Crna Gora je u procesu evrop- Montenegro is in the process E Crno Gora hi ano proceso pale
skih integracija. Taj put zahtijeva jasan of European integration. This path evropski integracije. Kuva dhrom ma-
opis konteksta siromaštva i socijalne requires a clear description of the con- nel jasno sar hi e čorimata te socijalno
isključenosti i definisane prioritete text of poverty and social exclusion isključimata pe prioritetujra ćerimata.
djelovanja. Rješavanje svih izazova koji and defined priorities for action. The Sar ka lačardon sah izazovujra ane
su u vezi sa romskom i egipćanskom solution to all challenges related to romane te egipćanski phere ane
zajednicom podrazumijevaju napore the Roma and Egyptian community ekonomski, sikimahke, socijalno te
ekonomske, obrazovne, socijalne i kul- include economic, educational, social kulturahke prirode, maripata kater
turne prirode, borbu protiv rasizma and cultural efforts, the fight against o rasizmo te diskriminacija, javno
i diskriminacije, javno zastupanje i racism and discrimination, advocacy putardipe te monitoringo insanohke
stalni monitoring ljudskih prava. and constant monitoring of human čačimata.
rights.
Fondacija za stipendiranje Roma E Fondacija pale romane stipendije
(FSR), osnovana početkom 2005. kroz Roma Scholarship Foundation (FSR), (FSR), ćerdi e početkoha 2005 brš an-
projekat „Jačanje romskih liderskih established in early 2005 through the dar o projekto „Zujralimata Romane
potencijala u Crnoj Gori“ koji je spro- project „Strengthening the leadership liderengo ane Crno Gora“ kaj ćerdah
vodila Misija Organizacije za evropsku potential of Roma in Montenegro”, e Misija e Organizacijahki katar e
bezbijednost i saradnju (OEBS), važan which was implemented by the Orga- bućarimahta te kathar e sig (OEBS)
je faktor socijalne inkluzije doprinoseći, nization for Security and Cooperation baro hi faktori socijalnone nkluzijahke
u tom kontekstu, procesu evropskih in Europe (OSCE), is an important fac- kaj anel, ane akava avh, ano proceso
integracija. tor to social inclusion, contributing to, evropahke integracijahke.
in this context, the process of European
Obilježavanje pet godina i nije neki integration. Kuva kaj perde pandž brš i inaj vares
organizacijski jubilej u društvima ane manuš kaj hi len lači demokratsko
sa razvijenom demokratskom i Marking five years isn’t really an an- te menušengi praksa. A ane pandž
građanskom praksom i tradicijom u niversary in societies with developed brš kaj gija lače čerde akate pale
socijalnoj inkluziji. Ipak, pet godina democratic and civil practice and tra- majbilače thode phere, ane sah e
djelotvornih afirmativnih mjera za dition of social inclusion. However, five crnogorsko iskustvo, hi jubilejo kaj
najmarginalizovaniju društvenu i years of effective affirmative measures trubuj te dikljolpe.
etničku grupu, u svijetlu ukupnog to the most marginalized social and
crnogorskog iskustva, jeste jubilej ethnic group, in light of the total Mon- Ane istardimata Savjetohki Mono-
vrijedan određene pažnje. tenegrin experience, is an anniversary grafijahko, autor/ke lije te ćeren sah
worth some attention. so ćerde te toven ane lila, dokumen-
Uz podršku Savjeta monografije, tujra te denpe gući. Šukar hi te dikeh
autori su pokušali petogodišnju With the support of the Council of so škurisarde e manuša kaj ćerde o
prošlost ukomponovati kroz tekst, monographs, the authors has tried to smislo katar o FSR. Kulehke hi e pred-
dokumenta, fotografije i sjećanja. incorporate the past five years through metno monografija bari, a hi la i but
Lijepo je pročitati sjećanja ljudi koji text, documents, photographs and lače riga. Lahko baripe hi ane kuva
su stvarali i podržavali ili su zapra- memories. It is nice to read the memo- kaj ni bistardah e isanonen andar
vo smisao FSR. Zato je predmetna ries of people who created and sup- kaj i postoji, te kaj čudel e pažnja pe
monografija značajna, i ima dosta ported or are actually the meaning majchra pindžarde isaja, činjenice,
pozitivnih strana. Jako važno je što nije of FSR. It is therefore an important situacije te programujra. Monografija
zanemarila biografski elemenat ljudi subject of monographs, and has a ni del majpalune alava, ni ćerel o pro-
kojima je u biti posvećena i što skreće very positive side. Also ceso po krajo.
pažnju na dosad manje poznate ili ne-
dovoljno predstavljene ljude, činjenice,
događaje i programe
A
A
A
10
11. Monografija ne nudi definitivne important is that it has not ne- Ćerdi sr šaj avela, putrel o dhrom
odgovore, ne završava proces. Postav- glected the biographies of people, to pale nevi sig te čerdimata, pale neve
ljenim sadržajima i pretpostavkama, whom it is dedicated and which draws manuša, pale nevo kadro andar e
otvara prostor za neku novu energiju attention to the hitherto less-known romana te egipćaja, pale maj zurale
i kreativnost, za nove ljude, za novi or under-represented persons, facts, efektujra te nakaven angle e alava...
romski i egipćanski kadrovski poten- events and programs. The monograph
cijal, za jače efekte uključivanja, za does not provide definitive answers, Monografija hi ćerdi sar jek istraž-
nastavak dijaloga.... nor does it show the end of the pro- ivačko projekto kaj tovel e Fondacija
cess. It opens space for a new energy pale romane stipendije inća kaj
Monografija je rađena i kao svo- and creativity, to set content and as- trubuj- sar baro generatori socijalno
jevrstan istraživački projekat koji sumptions, to new people, new Roma baripe te sah o anglunipe romengo te
predstavlja Fondaciju za stipen- and Egyptian potential, for greater of egipćanonenge phere. Sar jek genera-
diranje Roma onako kako i treba - inclusion, and for the continuation of tori humno kapitalo ane amari phuv.
kao značajan generator socijalnog the dialogue.
razvoja i ukupnog napredka romske
i egipćanske zajednice. Kao jednog The monograph is made as a specific
od generatora humanog kapitala u research project that represents Roma
našoj zemlji. Scholarship Foundation as it should
- as an important generator of social
development and overall progress of
the Roma and Egyptian communities,
as one of the generators of human
capital in our country
mr.sc. Aleksandar Saša Zeković
izvršni direktor / executive director /izvršno direktor
11 A
A
A
13. Cimbaljević Z., Ćorić Đ. Cimbaljević Z., Ćorić Đ. Cimbaljević Z., Ćorić Đ.
(2010) „Humani kapital. (2010) „Human capital. (2010) „Humano kapitalo.
Doprinos Fondacije za stipendiranje Contribution of Roma Scholarships Anglunipee Fondacijahki pale
Roma 2005-2010„ Foundation 2005-2010“ Romane stipendije 2005 - 2010”
Publikacija predstavlja pro- This publication represents E publikacija hi programohki
gramski i institucionalni pristup a programmatic and institutional te institucionalno karing e Roma
prema Romima i Egipćanima i niz approach to Roma and Egyptians te Egipćaja te pe reda hi kaj hi ane
konkretno primijenjenih rješenja and a number of concrete solutions manušengo maknime andar e Crno
u suočavanju sa društvenom in dealing with social exclusion in Gora.
isključenošću u Crnoj Gori. Montenegro.
Voj mutavel jek zuralo dhrom e Fon-
Ona predstavlja razvojni put Fon- It shows a development of the dacijahko pale Rpmane stipendije
dacije za stipendiranje Roma – od Roma Scholarship Foundation katar lahko putardipe dži do ad-
njenog osnivanja do danas, kroz since its inception to the present, jiveh, andar e isaja korkore, ćerde
konkretne pojedince/ke, uspostav- through specific individuals, estab- bućarimata, lačarde inicijative, ćerde
ljena partnerstva, pokrenute i ost- lished partnerships, initiated and programujra, te kaj hi izazovujra. E
varene inicijative, realizovane pro- completed initiatives, implemented ćerde programujra te kuva sar ka
grame, ostvarene efekte i uticaje, programme, achieved effects and istardon, ćidino iskustvo, o brojoko
još uvijek aktuelne izazove. Primi- impacts, and the current challenges. seha ane kuva, e maškaruni saradnja
jenjeni programi i njihova održivost, Applied programme and their sus- te bućarimata vorbahki, ćerel sah
stečeno iskustvo, broj korisnika i tainability, the experience, the num- lačo primjeri e praksahko.
raznovrsnost ciljnih grupa, insti- ber of users and a variety of target
tucionalizovana saradnja i dijalog, groups, institutional cooperation Ano lil hi, andar o programsko
vođen sa sistemskim institucijama, and dialogue, guided by the system iskustvo, ćerdol pe pe vh kulturahke,
definišu model odnosno primjer institutions, define a model and an ćerdimata pe putardi srategija
dobre prakse. example of good practice. manušengi resursujra te putardo
than te dikljonpe jekhvare.
U knjizi se, kroz predstavljanje pro- The book, by presenting the pro-
gramskog iskustva, insistira i na gram experience, advocates for the Sah so ćidijahpe mutavel jek kul-
primjeni različitih strategija razvoja implementation of various strate- turno, sikipehki te socijalno politika.
ljudskih resursa i otvara prostor za gies for human resource develop- Del lačo izvori informacijengo atar
preispitivanje istih. ment and opens up space for its e efikasno program te konkretni
reconsideration. programujra te lengi mjera, lačo
Sakupljeni sadržaj ukazuje na perspe- kulenge kaj anel len e politikahkem-
ktive kulturne, obrazovne i socijalne Collected content indicates the per- jerenge i po lokalno i pe manušengo
politike. Nudi kvalitetan izvor različitih spective of cultural, educational and nivoo.
informacija o efikasnosti pojedinih social policy. It offers a quality source
programa i konkretnih mjera, potenci- of information on the effectiveness Sadržajno o lil anel o humano kapi-
jalno koristan donosiocima odluka pri of various individual programs and talo ane Crno gora andar o aktivno
kreiranju politika i mjera na lokalnom specific measures, potentially use- anglunipe romane te egipćanonengo
i nacionalnom nivou. ful for decision makers in creating phero ane manušengo te ekonomsko
policies and measures at the local maripe katar e čorimata te margin-
Sadržajno knjiga promoviše značaj and national level. alizacijahke.
humanog kapitala u Crnoj Gori
definišući ga kroz aktivno učešće The book promotes the importance Majpalal, o lil iđareljek poruka – sikipe
romske i egipćanske zajednice u of human capital in Montenegro te obuka, katar intezivno bućaripe
društvenom i ekonomskom životu i by defining it through the active katar e maknime manuša, kaj hi len
kroz borbu protiv siromaštva i mar- participation of Roma and Egyptian majlačo anglunipe ano majbaripe,
ginalizacije. communities in the social and eco- istardo o bajripe te lačardimata so-
nomic life and in the fight against cijalnone inkluzijahke.
Konačno, knjiga nosi jasnu poruku – poverty and marginalization. Finally,
obrazovanje i obuka, uz intenzivan rad the book carries a clear message
sa isključenim grupama, imaju ključni - education and training, with in-
doprinos u povećanju prosperiteta, tensive work with excluded groups,
održivog rasta i podsticanja socijalne are a key contribution to increasing
inkluzije. prosperity, sustainable growth and
encouraging social inclusion.
13 HUMAN
KAPITAL
15. OSIGURATI KONTINUITET DRUŠTVENE INKLUZIJE
Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, tokom mandata ambasadorke Badescu, pružila
je crnogorskom društvu značajnu pomoć i podršku u razvijanju politika i mjera prema nacionalnim manjinama. Posebno je
vidljiv doprinos na polju socijalne inkluzije romske i egipćanske zajednice. Osim konkretnog angažovanja u procesu reformi
zakonodavstva i izgradnji institucija pomoć je pružena u razvoju kadrovskih i liderskih potencijala i stvaranju održivih rješenja
za podršku društvenom uključivanju
Vaša ekselencijo, molimo Vas, prije svega, da čitaocima sveobuhvatnog raspona aktivnosti u kojima smo aktivni,
monografije predstavite mandat i ključne programske kao i pozitivne percepcije našeg rada. To je, sa jedne strane,
aspekte Misije Organizacije za evropsku bezbjednost veoma ohrabrujuće, ali, sa druge strane, predstavlja i veliku
i saradnju? odgovornost.
- Misija Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi OSCE i njegova Misija su igrali i igraju važnu ulogu u
(OSCE) u Crnoj Gori uspostavljena je 29. juna 2006. go- pružanju podrške reformskim procesima u Crnoj Gori. Misija
dine, Odlukom Stalnog savjeta OSCE-a, broj 732., sa ciljem OSCE-a, koja radi u neposrednoj saradnji sa svim akterima
pružanja pomoći i podrške u implementaciji principa i crnogorskog društva, pomaže jačanju kapaciteta crnogo-
obaveza OSCE-a, kao i saradnje OSCE-a i Crne Gore u sve rskih institucija u borbi protiv organizovanog kriminala i
tri dimenzije bezbjednosti: političko-vojnoj, ekonomskoj, korupcije, promovisanju demokratizacije, vladavine prava,
dimenziji zaštite životne sredine i ljudskoj dimenziji. Njen reforme pravosuđa, podrške Parlamentu, itd.
mandat je da pospješuje kontakte i saradnju, koordiniše
aktivnosti i promoviše međunarodnu saradnju i razmjenu Crna Gora se često spominje kao uspješna priča u regionu.
sa Predsjedništvom OSCE-a, Sekretarijatom, OSCE-ovim Ona je u svom razvoju prešla dug put za relativno kratko
institucijama, i, po potrebi, OSCE-ovim misijama na terenu, vrijeme. Za manje od četiri godine od njene nezavisnosti,
pogotovo onim u jugoistočnom dijelu Evrope, a, naravno, ona je učinila značajne korake u procesu ukupnih reformi,
i generalnu saradnju sa međunarodnim organizacijama i radila intezivno na jačanju institucija i pravnih kapaciteta
i institucijama. U implementaciji svojih aktivnosti, Misija potrebnih za prevazilaženje izazova sa kojima se u tom
sarađuje sa crnogorskim vlastima, visoko-obrazovnim procesu susrijeće. Nastavila je da ostvaruje napredak u
institucijama i civilnim sektorom. Misija pruža pomoć reformi pravosuđa i njenoj implementaciji. Uspostavljen je
i podršku Crnoj Gori u sprovođenju njenih prioritetnih i pravni i institucionalni okvir neophodan za funkcionisanje
reformskih aktivnosti, i održava strateško partnerstvo sa jedne nezavisne države
civilnim društvom. Operativne aktivnosti Misije fokusirani
su na procese demokratizacije, reforme zakonodavnog ok- Ipak, preostaje još dosta izazova, i još puno toga treba
vira i izgradnju institucija, reformu policije, političko-vojna uraditi. Dalji napori neophodni su u dijelu jačanja kapac-
pitanja, zaštitu životne sredine i jačanje lokalne uprave. iteta crnogorskih institucija u borbi protiv organizovanog
Sveukupni prioritet Misije je kontinuirani angažman na kriminala i korupcije, u podršci parlamentu u jačanju
jačanju aktivnog dijaloga i partnerstva na planu pružanja njegove uloge i povećanju njegove efikasnosti, u podršci
pomoći i podrške Crnoj Gori u jačanju postojećih i novih lokalnoj upravi u jačanju sistema odgovorne i transpar-
institucija, izgradnji njenih kapaciteta u ispunjavanju za- entne vlasti i promovisanju slobodnog, profesionalnog
dataka i obaveza, i prevazilaženju izazova u procesu de- i depolitizovanog medijskog prostora, u daljem jačanju
mokratskih reformi, kao i ispunjavanju obaveza OSCE-a. kapaciteta civilnog sektora, što sve zajedno doprinosi
Slijedeći vodeći princip kontinuiteta i adaptibilnosti, Misija jačanju demokratije u Crnoj Gori.
OSCE pruža pomoć u iznalaženju odgovora na obaveze
i izazove sa kojima se Crna Gora susrijeće u toku procesa OSCE je značajnu pažnju posvetio stvaranju insti-
reformi, i na planu stremljenja ka evropskim i evroatlanskim tucionalnog okvira za zaštitu manjina, ali reklo bi se
integracijama. i povoljne klime i ambijenta za istinsko ostvarivanje
manjinskih prava?
Duži niz godina ste prisutni u Crnoj Gori i moglo bi
se reći da je OEBS, ali i Vi lično, svjedok političkog - Prve aktivnosti koje su se ticale obezbjeđivanja podrške
i institucionalnog sazrijevanja i stasavanja Crne za izgradnju institucionalnih kapaciteta za zaštitu manjina
Gore. Kakva nosite iskustva, posebno imajući u vidu bile su relativno lak posao. OSCE je svakako bio veoma zain-
vremensku dimenziju? teresovan da se uključi u taj proces. Međutim, praktični dio
koji se odnosi na ostvarivanje tih prava u praksi, odnosno
- Zadovoljstvo mi je što je Misija OSCE-a dobro poznata u načina na koji se pojedini zakoni implementiraju, je onaj
Crnoj Gori po brojnim aktivnostima njenih institucija, kao koji iziskuje kontinuirane napore i adekvatan monitoring
što su ODIHR i Visoki komesar za nacionalne manjine, kao i njihove primjene i učinaka.
kroz mnoge aktivnosti koje naša Misija sprovodi i realizuje
u neposrednoj saradnji sa crnogorskim partnerima. U OSCE će nastaviti da djeluje na tom planu, bilo putem
sprovođenju svojih aktivnosti, Misija ima veliku prednost pružanja podrške aktivnostima koje za cilj imaju
samim tim što se na njeno prisustvo i rad gleda veoma obezbjeđivanje sistema socijalne zaštite dostupne svima,
blagonaklono. Sama Misija je i uspostavljena na zahtjev uključujući i edukaciju u dijelu praćenja monitoring proc-
zemlje domaćina, odnosno u ovom slučaju Crne Gore, esa izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva.
i njen, rekla bih, istaknut profil je takav ponajprije zbog
15 HUMAN
KAPITAL
16. Badescu
Crnogorsko društvo u cjelini posebno može biti zado- Misija je takođe snažno angažovana na planu pružanja
voljno Misijom OSCE-a i njenim doprinosom u oblasti podrške vladinoj strategiji za inkluziju Roma, i pratećim
socijalne inkluzije Roma. Predstavite nam ključne akcionim planovima za njeno sprovođenje. Smatramo da
aspekte djelovanja OSCE u tom kontekstu? su to važni dokumenti, čija je realizacija i u praksi nailazila
na određene poteškoće, ali se oni ipak kreću naprijed.
- Dozvolite da napomenemo da naša Misija nije usamljena
u pružanju podrške socijalnoj inkluziji Roma, a OSCE kao Sve u svemu, zadovoljni smo učinkom koji je Misija ostvarila
organizacija je naznačila ovu aktivnost kao prioritetnu na ovom planu, ali, naravno, to je samo jedan dio te priče.
za svih 56 država članica. Stoga je to jedan od ključnih Mi ćemo i dalje činiti što bude u našoj moći, i nastavićemo
aspekata mandata naše Misije. Istorijat diskriminacije i da budemo partner u procesu iznalaženja održivog rješenja
procesi koji su ga pratili, doveo je do toga da su danas za integraciju Roma u crnogorsko društvo.
mnogi Romi, Egipćani i druge manje zajednice, gurnute
do samih margina društva, gdje najčešće imaju veoma Program „Jačanje romskih liderskih potencijala“, koji je
limitiran pristup osnovnim životnim potrebama, kao što od 2004 do 2007. realizovala Misija OSCE-a, po ocjeni
su hrana, voda, smještaj, obrazovanje i sigurnost. domaće i međunarodne stručne javnosti, zvaničnih
isntitucija i romskih struktura ocijenjuje se kao najoz-
OSCE prepoznaje činjenicu da integracija manjina u društvo biljniji pokretač održivog procesa socijalne inkluzije
predstavlja jedan od ključnih činilaca sveukupe bezbjed- Romai Egipćana koji je dao duh svih kasnijim, veoma
nosti. Što se tiče pripadnika RAE populacije, konkretno, ozbiljnim, incijativama i koji je pomogao da romske/
ovaj proces integracije ide dosta sporo, i to iz niza razloga, egipćanske strukture postanu i budu prepoznate kao
i dakako ne samo u Crnoj Gori, zbog čega je neophodan ozbiljan i odgovoran partner?
veći i snažniji angažman države i međunarodne zajednice
na tom planu. OSCE radi zajedno sa drugim međunarodnim - Veoma smo zadovoljni zbog okolnosti da je taj program
organizacijama, nevladinim organizacijama kao i naciona- tako pozitivno ocijenjen. Smatram da ključ njegovog us-
lnim i lokalnim vlastima na planu zbližavanja razdvojenih pjeha leži u jednom sveobuhvatnom, dobro zaokruženom
zajednica, na planu uključivanja svih njihovih pripadnika pristupu. Program se bavio, ne samo konkretnim obra-
u javni i politički život, kao i poštovanja dostojanstva svih zovnim potrebama pojedinih učenika i studenata, već
pojedinaca i njihovih građanskih i političkih prava, njihovog i mehanizmima njegovog prenošenja ka većem broju
punog promovisanja i zaštite. Fokus naše pažnje do sada pripadnika romske populacije, putem uspostavljanja Fon-
je bio dominantno na edukaciji pripadnika RAE populacije. dacije za stipendiranje Roma. Ono što je sada važno jeste
Svakako je u tom smislu do sada najveći projekat bio kako učiniti tu Fondaciju održivom, i kako privući podršku
“ Jačanje liderskog potencijala Roma”, koji je sproveden u za njeno kontinuirano postojanje i funkcionisanje.
saradnji sa mrežom Roma, crnogorskim insitutucijama, i
drugim relevantnim međunarodnim subjektima. Projekat Reklo bi se da je ovaj program, kasnije i kroz formi-
je kao posebnu ciljnu grupu iimao mlađu romsku popu- ranje Fondacije za stipendiranje Roma, Vladu i civilno
laciju, posebno njen ženski dio. Dvadeettri mlada Roma, društvo postavio u zajednički okvir i partnerski kon-
od čega polovina djevojke, učestvovala su u tri stručna tekst?
trening prgrama, osmišljena tako da izađu u susret njihovim
najurgentnijim potrebama, i to u dijelu sljedećih profesija - To je, svakako, tačno, i to je još nešto što se može dodatno
a) novinarstvo, b) edukatori/treneri, i c) NVO aktivizam. smatrati uspjehom projekta i primjerom dobre prakse
koja se može primjenjivati u budućim ativnostima. U
Kao ključni dio ovog projekta, osnovana je Fondacija za svim sferama saradnja izmedju civilnog sektora i vlade
stipendiranje Roma, i to u januaru 2005. godine, sa ciljem biće od ključnog značaja za kontinuirani demokratski
da obezbijedi stipendiju za sve romske studente u Crnoj razvoj Crne Gore.
Gori. U okviru ovog programa, jedan broj studenata je
završio Filozofski fakultet, i postali su i sami predavači, Izlazna strategija OSCE u predstavljenom projektu
sedam Roma i Egipćana završilo je školu za novinarstvo na realizovana je kroz osnivanje Fondacije za stipendi-
Institutu za medije, kao i prateći praktični trening program, ranje Roma, prve takve organizacije, ne samo u Crnoj
dok je 23 Roma završilo jedan duži program obuke za NVO Gori, nego i u regionu. Kaži te nam više o tome i kako
aktiviste, odnosno menadžere. Vi vidite razvojni put i ostvareni napredak Fondacije
za stipendiranje Roma?
Takođe smo bili angažovani i u pojedinim školama, da
bismo promovisali bolje razumijevanje i saradnju među - Kao što sam i prije pomenula, osnivanje Fondacije za
učenicima svih nacionalnosti, a sa posebnim fokusom na stipendiranje Roma bila je od vitalnog značaja, ne samo
djecu romske nacionalnosti. za uspjeh samog projekta, već, još više, za kontinuiranu
podršku i pomoć koju će ta Fondacija pružati romskoj za-
Još jedan od projekata koje sprovodimo usmjeren je na jednici u daljem napretku. Prije osnivanja same Fondacije,
podršku integracije Roma i drugih ranjivih grupa. Sam nije se mnogo ni pričalo, a kamoli radilo, na konkretnoj
projekat sastoji se od različitih segmenata. Jedna od nje- podršci i pružanju pomoći pripadnicima RAE populacije,
govih komponenti usmjerena je na podršku mreži žena kako u završavanju nižeg, tako i višeg obrazovanja. Ne samo
Romkinja, putem projekata za promovisanje osnaživanja to, Fondacija je zapravo omogućila tim mladim ljudima i
ranjivog dijela romske ženske populacije, dok se drugi dio da se domognu nekog pristojnog posla. To nije urađeno,
odnosi na integraciju romske djece u crnogorsko društvo. kako to ponekad biva, putem pukog milosrđa, već tako
HUMANI
KAPITAL
16
17. Badescu
što su tim ljudima pruženi potrebni alati za rad. Pomoć je, kad je u pitanju poštovanje principa zastupljenosti manjina,
dakako, bila potrebna, ali, kada se govori o obrazovanju, moguće definisati na više načina. Drugim riječima, obzirom
svaka pružena pomoć i podrška višestruko se vraćaju. da je to pitanje vezano za posebne okolnosti ili specifičnosti
konteksta pojedine zemlje, moguće ga je riješiti na više
Fondacija je, takođe, da tako kažemo, proizvela jedan načina, a da se ipak ispoštuju međunarodni standardi.
broj lidera, što će imati višestruki efekat na tu populaciju OSCE je u više navrata naglasio da mi ne možemo nametati
u cijelini, i putem demonstracije pozitivnog učinka koji rješenje za ovo pitanje, već da ono mora biti u skladu sa
obrazovanje ima na život pojedinca. Osim toga, Fondacija međunarodnim standardima i usvojeno u parlamentu
se i sama profilisala kao lider za pitanja romske populacije, potrebnom većinom.
generalno. Sve u svemu, Fondacija ima mnogo toga na što
može da bude ponosna dok obilježava svoju godišnjicu. Što se tiče RAE populacije i njene zastupljenosti i zakonskih
rješenja koja će se odnositi na ovo pitanje, to je nešto što
Po vama, koji su ključni uspjesi u procesu socijalne je sada u postupku, imajući u vidu da su konačne izmjene
inkluzije Roma i Egipćana a koji ključni izazovi koji i dopune na zakon još uvijek na raspravi. Mi smo zastupali
će zahtijevati dodatnu pažnju različitih struktura stav da sve manjine, uključujući i RAE populaciju, treba da
narednih godina? imaju jednake šanse da budu zastupljeni na svim nivoima
javnog sektora. Mi ne procjenjujemo adekvatnost zastu-
- Kao što je već pomenuto, veći dio neophodnog, pogo- pljenosti nacionalnih manjina samo prema njihovim broju
tovo pravnog okvira, Zakon o manjinama, Strategija za u nacionalnom parlamentu, već i kroz njihovu prisutnost
Rome, i tako dalje, već postoji. To je veoma značajno. Isto u opštinskim strukturama, sudstvu, civilnom sektoru, itd.
tako, Strategija, čija implementacija se ne sprovodi baš u Evidentno je da RAE populacija nije dobro zastupljena u
potpunosti kako je bilo planirano, ipak je zaživjela, i dobija javnim institucijama, ali to će umnogome zavisiti i od same
pažnju od vlade i međunarodnih organizacija, među kojma RAE zajednice, odnosno njenih pripadnika.
i naše. Smatram, takođe, i da situacija u kojoj se nalazi
romska populacija, problemi sa kojima se suočavaju, kao i Konačno Vaša poruka ukupnoj crnogorskoj javnosti kada
šta je još uvijek potrebno učiniti da bi se oni u potpunosti je riječ o integraciji Roma – posebno poruka donosiocima
integrisali u crnogorsko društvo, je nešto što prepoznaju odluka i romskoj zajednici?
i građani Crne Gore. Još jednom ću reći da je sasvim
očigledno da je još puno toga potrebno uraditi, ali, stiče se Što se tiče šire javnosti, a u vezi sa tim pitanjem, moja
utisak, da će pitanje inkluzije Roma u crnogorsko društvo poruka bi bila da je kvalitetna integracija svih manjina u
nastaviti da se kreće u pozitivnom smjeru. interesu kako samih manjina, tako i čitavog društva. Inte-
gracija RAE populacije najviše zaostaje i to iz niza razloga
Dakako, i u izvlačenju ovakvih zaključaka treba biti ob- koji zavređuju poseban tretman. Njihova integracija je u
jektivan i oprezan. Globalna ekonomska kriza primorala interesu i čitavog društva, jer od izolacije i marginalizacije
je vlade da donesu neke teške odluke, tako da je zadatak pojedine grupe ljudi društvo može imati samo štetne po-
organizacija poput OSCE-a, mnogih nevladinih organizacija sljedice. Implikacije njihove loše intregacije u društvo mogu
i partnera poput Fondacije za stipendiranje Roma, i svih biti višestruke, ponajprije ekonomske, jer može doći do
ostalih aktivnih na ovom planu, da osiguraju da proces disproporicionalnog korišćenja državnih socijalnih resursa i
kontinuirane društvene inkluzije romske zajednice ne usluga, a ponekad, u ekstremnim slučajevima, može ugro-
postane žrtvom krize, i ne pretrpi veću štetu. Još jedan od ziti i samu bezbjednosnu situaciju u državi. U tom smislu,
izazova predstavlja i liderstvo u samoj romskoj zajednici. treba podržati i napore koji se ulažu u obezbjeđivanje
U okviru nje postoji Savjet za romsku manjinu, ali je to pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti RAE populacije,
tijelo još uvijek u povoju. Ono treba da u svojim redovima kao i preduzimanju drugih neophodnih koraka za njih-
prepozna glas koji će jasno odražavati i predstavljati većinu ovu punu integraciju u crnogorsko društvo. Još jednom
romske zajednice i njihovih potreba. naglašavam, da je od svih manjinskih zajednica integracija
romske najmanje odmakla, što se odražava na njihovu
U Crnoj Gori je aktuelna izmjena izbornog zakono- ukupnu situaciju i životne uslove, nedostatak obrazovanja
davstva. Programi OSCE i rad Fondacije za stipen- i zaposlenje, te time i ukupno siromaštvo.
diranje Roma snažno doprinose stvaranju resursa i Što se tiče same RAE zajednice, kao što sam već pomenula,
unaprijeđenju kapaciteta za učešće Roma i Egipćana jedan organizovaniji i artikulisaniji pristup sa njihov strane
u svim aspektima društvenog života. Koja je prin- biće neophodan da bi njihov glas i njihove potrebe doprli
cipijelna poruka i preporuka Misije OSCE u kontekstu do društva i onih koji mogu uticati na poboljšanje njihovog
novih izbornih zakona i tretiranja romske i egipćanske statusa. Savjet romske manjine bi potencijalno mogao
manjine u njima? preuzeti tu ulogu, ali će mu biti potrebna dodatna podrška
i sazrijevanje. Mi snažno ohrabrujemo RAE zajednicu da
- Misija OSCE-a u Crnoj Gori, kao i druge OSCE-ove insti- koristi stečena prava, odnosno da imaju snažan Savjet
tucije koje su na ovaj ili onaj način uključene u pitanja nacionalne manjine koji bi radio zajedno sa nacionalnim
izbornog zakonodavstva, kao što su Visoki komesar za vlastima na planu unaprijeđenja pozicije RAE zajednice.
nacionalne manjine, Kancelarija za demokratske institucije Naročito bih ohrabrila učešće žena u tom Savjetu. Misija
i ljudska prava i dr., nijesu dale neke snažne, imperativne OSCE-a, kao i uvijek, ostaje spremna da pruži pomoć i
preporuke kada je u pitanju reprezentacija manjina. To podršku naporima koji se ulažu u integraciju Roma u
iz razloga što je ključno pitanje usaglašavanja izbornog crnogorsko društvo.
zakonodavstva sa Ustavom još uvijek aktuelno, a koje je,
17 HUMAN
KAPITAL
19. Veselj Beganaj, jedan je od najistaknutijih
aktivista za prava Roma i vodećih lidera te
populacije u Crnoj Gori. Utemeljivač je i
predśednik Upravnog odbora Fondacije za
stipendiranje Roma i OEBS-ov projekat vidi
kao fundamentalni pokretač promjena
19 HUMAN
KAPITAL
20. Veselj Beganaj
INTEGRACIJOM DOBIJAMO SVI
Od integracije dobijamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemo biti odgovorni, lojalni i vrijedni građani.
Gospodine Beganaj, jedan ste od vodećih romskih lidera FSR je razvila značajna i veoma konkretna partnerstva.
u Crnoj Gori. Misija OSCE-a je kod Vas naišla na Posebno sam ponosan na ona u oblasti obrazovanja
punu podršku prilikom realizacije programa „Jačanje odraslih i stručnog osposobljavnaja. Sužen je, zahvaljujući
romskih liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Koliko je i aktivnostima FSR, prostor za posrednu ili neporednu
za romsku i egipćansku zajednicu u našoj zemlji to bio diskriminaciju naših građana a državni organi opredijeljeni
važan i značajan program? za saradnju i rješavanje postavljenih pitanja.
- Brojni partneri u Crnoj Gori rade na polju uključivanja i Vi ste i vodeća ličnost romske NVO koalicije. Kako
popravljanja društvenog i ekonomskog položaja Roma i ocjenjujete dosadašnji razvoj i stanje romskog civilnog
Egipćana. Ipak program „Jačanja romskih liderskih poten- društva u Crnoj Gori?
cijala“ je istorijski upravo zato što je pokazao kako treba
raditi sa romskom i egipćanskom populacijom, zato što je Puno partnera, domaćih i međunarodnih, radi na jačanju
stvorio početni potencijal neophodan za poslove inkluzije kapaciteta romskih struktura. Podsjetiću da su među
i konačno zato što je stvorio Fondaciju za stipendiranje prvima programe rada sa marginalizovanim grupama i
Roma koja je postala vodeći mehanizam podrške obra- jačanja njihovih kapaciteta realizovali Program za razvoj
zovanju, stručnom osposobljavanju pa i zapošljavanju UN-a (UNDP) i Centar za razvoj nevladinih organizacija
Roma i Egipćana u našoj zemlji. Ovaj program je u središte (CRNVO). Nešto kasnije je pokrenut program Misije OEBS-a
pažnje postavio pojedinca i radio na jačanju njegovih o kojem smo govorili. Program je definitivno uticao da se
kapaciteta upravo kroz individualni pristup. Program je poveća broj Roma i Egipćana u civilnom društvu, a njihove
bio izuzetno zahtjevan kako za implementatora tako i za incijative i rad postanu zapaženiji. Danas možemo reći da
sve učesnike i neposredne korisnike. Koristim i ovu priliku osim Podgorice i Nikšića u gotovo svakom mjestu u kojem
da se zahvalim u ime svih učesnika programa, bivših i žive Romi ili Egipćani imamo veoma ozbiljne organizacije
sadašnjih stipendista, Upravnog odbora i osoblja Fondacije spremne i osposobljene za saradnju. Zadovoljstvo mi je
za stipendiranje Roma Misiji OEBS-a u Crnoj Gori kao i Vladi upravo da međunarodnim agencijama, lokalnim samou-
Kraljevine Holandije koja je finansijski podržala ovaj, kao pravama, državnim institucijama preporučim lokalne or-
što rekoh, istorijski poduhvat. ganizacije članice naše Koalicije i ohrabrim preduzimanje
aktivnosti upravo na tom nivou. Da zaključim, uz ovaj broj
Utemeljivač i predśednik ste Upravnog odbora Fondacije aktivnih i razvijenih nevladinih organizacija, Romski krug i
za stipendiranje Roma od njenog osnivanja. Da li ste Romski savjet u Crnoj Gori, možemo reći da imamo solidno
ponosni na jednu tako važnu činjenicu i što je FSR razvijene i osposobljene romske strukture.
konkretno promijenila u životu romske zajednice u
Crnoj Gori? Najistaknutiji ste romski aktivista i gotovo prava ličnost
za davanje utemeljenih ocjena o napretku. U čemu se
Svakako da jesam upravo iz razloga što je osnivanje Fon- ogledaju ključni uspjesi a koji su ključni izazovi Crne
dacije za stipendiranje Roma bila snažna poruka svima Gore na polju socijalne inkluzije Roma?
u Crnoj Gori kako se jedino možemo kretati kada je riječ
o integraciji romske populacije. Mnogi nijesu vjerovali u Crna Gora je posljednjih godina učinila značajan napredak
taj pristup i promovisani koncept. Projekat OEBS-a je iz po svakom pitanju. Ako ništa drugo Romi su prisutni, i to
korijena promijenio a ja bih rekao da on još uvijek mijenja, dominatno, u političkim, ekonomskim i socijalnim raspra-
upravo kroz postojanje i djelovanje FSR, živote desetina vama što proizvodi značajne efekte. Prije desetak i više go-
romskih i egipćanskih porodica. Šansu za obrazovanjem, dina to nije bilo moguće. Bili smo nečujni i nevidljivi. Pravi
zahvaljući Fondaciji za stipendiranje Roma, dobili su oni građani drugog ili ko zna kojeg reda. Sve je više onih koji
koji su samo mogli maštati o tome. su obuhvaćeni školskim sistemom, sve manje nepismenih,
sve više onih koji izlaze iz stručnih obuka. Kada me pitate
Koji su ključni efekti rada i uspjesi FSR? o izazovima onda mogu reći da je ključno kako povratiti
djecu koja su napustila školu ili je nikada nijesu pohađala i
Broj korisnika u srednjim školama se stalno povećava. kako održivo zaposliti one koji završavaju srednju školu ili
Takođe, stalno se smanjuje procenat onih koji, iz različitih zanatske obuke. Znači moramo raditi, zajedno, na jačanju
razloga, napuštaju školovanje. To su veoma značajni in- sposobnosti tržišta rada da prihvati i romsku radnu snagu.
dikatori uspješnosti. Stalno se vodi računa o povećanju Bez ograničenja ili određene diskriminacije. Na kraju važan
kapaciteta svih korisnika, kako učenika tako i studenata. izazov jeste da se obezbijedi kvalitetan konsultantski pro-
HUMANI
KAPITAL
20
21. Veselj Beganaj
ces između Vlade i civilnog društva jer nije korektno da
se politike, mjere i projekti predizimaju mimo razgovora
i bez konsultacije sa nama.
Budućnost FSR?
Fondaciju za stipendiranje Roma svi želimo da vidimo
kao budući Institut socijalne inkluzije i profesionalni ser-
vis za podrške u obrazovanju i zapošljavanju mladim
generacijama Roma i Egipćana čiji je lični i životni izbor i
opredjeljenje – školovanjem, razvijanjem vještina i kom-
petencija do boljeg posla i povoljnijeg položaja u društvu.
Vaša poruka korisnicima programa FSR ali i svima
onima koji donose odluke u društvu o Romima i
Egipćanima.
Ne tražimo sažaljenje. Tražimo iskreno uvažavanje našeg
trenutnog statusa i položaja. Tražimo akciju i promjenu.
Tražimo ravnopravno postupanje koje uvažava okolnosti
u kojima živimo i činjenicu da generacijama živimo pod
žestokom diskriminacijom. Tražimo šansu. Integracija Roma
i Egipćana je dobitna kombinacija za sve. Od toga dobi-
jamo mi, dobija i država Crna Gora, čiji jesmo i hoćemo
biti odgovorni, lojalni i vrijedni građani.
2
211 HUMAN N
KAPITAL
23. ZA SVEGA PAR GODINA POSTIGLI SMO PUNO
Gospodine Deliću, od 2009. preuzeli ste dužnost na- civilnog društva i romskih predstavnika. Takođe, pred-
cionalnog koordinatora za implementaciju Dekade stavnici civilnog društva učestvuju u radu različitih radnih
uključivanja Roma u Crnoj Gori. Ove godine se tijela koja se bave, u najširem smislu, pravima i položajem
navršava pet godina od kada je država Crna Gora RAE populacije, bez obzira da li je riječ o pripremi propisa,
pristupila tom programu. Kako ocjenjujete dosadašnji strateških dokumenata ili odgovarajućih izvještaja. Romski
tok i efekte programa? savjet u Crnoj Gori je prepoznato tijelo koje se uključuje u
sve konsultativne procese. Takođe, u samom Ministarstvu
- Crna Gora je programu Dekada uključivanja Roma pris- za ljudska i manjinska prava, od početka ove godine,
tupila među prvim zemljama. Taj čin crnogorske Vlade zapošljen je i prvi Rom što će svakako doprinijeti ne samo
predstavlja iskaz snažne političke volje i spremnosti da našem boljem radu nego i približavanju ukupnog sistema
se preuzme i podijeli odgovornost po pitanju poboljšanja Vlade romskoj i egipćanskoj zajednici.
socijalne inkluzije Roma. Akcioni plan kreiran je kroz sarad-
nju i komunikaciju sa predstavnicima međunarodnih Fondacija za stipendiranje Roma (FSR) obilježava
organizacija i domaćeg nevladinog sektora, sa posebnom skromni jubilej - pet godina od osnivanja. Kažite Vaše
ulogom romskih predstavnika. Kompletan proces u Crnoj viđenje o njenom radu i proizvedenim efektima?
Gori od prvog dana je jako transparentan, a socijalna
integracija RAE populacije prepoznata je i kao jedan od - Fondacija za stipendiranje Roma osnovana je januara
vladinih prioriteta. Krajem 2007. usvojen je i novi doku- 2005. godine na inicijativu Misije Organizacije za evropsku
ment – Strategija za poboljšanje položaja RAE populacije bezbijednost i saradnju. Predstavlja jedinstven mehanizam
u Crnoj Gori 2008-2012 i rekao bih da od 2008. godine podrške ne samo obrazovanju već i zapošljavanju pripad-
Crna Gora bilježi konstantni progres u svim prioritetnim nika RAE populacije. Osnovana je nekoliko mjeseci prije
oblastima Dekade uključivanja Roma. Kreirali smo jednu nego je pokrenut program Dekada uključivanja Roma što
sasvim zadovoljavajuću infrastrukturu da se na odgovoran i govori o razvijenom senzibilitetu za značaj obrazovanja
uspješan način bavimo svim aspektima integracije. Uspjesi romske populacije u Crnoj Gori. Nije mi poznato da se
bi svakako mogli i trebali biti kvalitetniji ali u vidu, pri ocjen- veliki broj zemalja opredijelio za slična rješenja. Od početka
jivanju, svakako treba imati u širi kontekst i višedecenijsku, implementacije Strategije za poboljšanje položaja RAE
da ne kažem, viševjekovnu društvenu i socijalnu, zapos- populacije FSR je pod konstantnom, dodao bih i snažnom,
tavljenost romske populacije. Kao što rekoh, imajući sve podrškom Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ko-
to u vidu, za svega par godina postigli smo puno. Ne risnik značajnog dijela sredstava koje opredjeljujemo za
krijemo probleme i slabosti i činimo sve što je moguće obrazovanje iz budžeta predviđenog za ovu namjenu. Broj
da ih, kroz ostvarena partnerstva, riješimo. Mislimo da je đece iz RAE populacije koji upisuju i sa uspjehom završavaju
to profesionalan i odgovoran pristup. Ohrabrujuća okol- srednju školu stalno raste i time smo posebno zadovoljni.
nost za Vladu, na što smo posebno ponosni, jeste veoma Takođe, značajan uspjeh je postignut i na nivou visokog ob-
razvijeno civilno društvo u Crnoj Gori i priličan aktivizam razovanja. Postepeno sa Univerziteta dolaze i prvi kadrovi.
nevladinih organizacija na polju zaštite i unaprijeđenja O jednom primjeru sam već govorio. Za svaku pohvalu
statusa i ljudskih prava RAE populacije. Takođe, Vlada je što je FSR, kroz saradnju sa Zavodom za zapošljavanje
je izuzetno zahvalna i međunarodnim organizacijama i Crne Gore i Centrom za stručno obrazovanje, uspjela
agencijama, koje na partnerskim osnovama, sa sistemskim značajno zainteresovati i zadržati tu pažnju, pripadnike
institucijama i NVO sektorom, doprinose prevazilaženju RAE populacije za programe elementarnog funkcionalnog
uočenih izazova i stalnom povećanju efekata inkluzije. opismenjavanja i za obuke za jednostavna zanimanja.
Mislim da smo u domenu srednjeg i visokog obrazovanja,
Kako ste zadovoljni komunikacijom sa romskom i obrazovanja odraslih i pripreme RAE populacije za tržište
egipćanskom zajednicom i kako je ona integrisana u rada postigli jako puno i svakako da je, uz ostale part-
procese koji se nje tiču? nere, u tome svemu značajan doprinos FSR. Takođe FSR
u kontinuitetu prati kompletan proces socijalne inkluzije
- Nacionalna komisija za implementaciju Strategije za RAE populacije predlažući rješenja kako da se on učini
poboljšanje položaja RAE populacije u Crnoj Gori 2008- još kvalitetnijim. U tom kontekstu prepoznajem jednu od
2012. okuplja kompetentne predstavnike svih ključnih posljednjih inicijativa koju sam snažno podržao – kreiranje
institucija koje pokrivaju prioritetne oblasti integracije i usvajanje dva nova standarda zanimanja, saradnik i or-
Roma. Takođe, što je ključno, u Komisiji se nalaze i dva ganizator socijalne inkluzije, čije će uvođenje, prije svega
predstavnika RAE populacije. Jedan je predstavnik rom- u školski sistem poboljšati stanje u osnovnoškolskom
skih nevladinih organizacija, a drugi Romskog savjeta u obrazovanju ali i doprinijeti zapošljavanju osoba koje
Crnoj Gori. To potvrđuje snažnu involviranost romskih uspješno završavaju srednje škole. U svakom slučaju, bez
predstavnika u procese donošenja odluka. Kroz ovaj me- FSR naši ukupni napori ne bi bili toliko vidljivi i efektivni.
hanizam obezbjeđuje se veoma efikasno konsultovanje
23 HUMAN
KAPITAL
24. mr Aleksandar Saša Zeković,
istraživač kršenja ljudskih prava
izvršni direktor Fondacije
za stipendiranje Roma
Foto Damir Murseljeviè
HUMANI
KAPITAL
24
25. SIROMAŠTVO NIJE SAMO
MATERIJALNA OSKUDICA
Gospodine Zekoviću, u kojem društveno ekonomskom školu, Univerzitet i obrazovanje odraslih. Struktura naših
kontekstu Fondacija za stipendiranje Roma obilježava korisnika, posebno u srednjim školama i na Univertitetu,
jubilej pet godina od osnivanja? tokom ovih godina značajno se promijenila. Iz tih razloga
promovisaćemo kvalitetnije razumijevanje pojma i suštine
- Usvajanjem Stategije za poboljšanje položaja 2008-2012 siromaštva. Pokušaćemo učinjeti otklon od klasične defin-
možemo zaključiti da je Crna Gora, u pogledu politike icije, isključivo u smislu standarda fizičkog preživljavanja.
prema Romima i Egipćanima postala država koja je u Otvorićemo druge dimenzije koje se tiču kvaliteta života
prilici da primjenjuje jasno definisan nacionalni okvir. Reklo i zadovoljavanja raznovrsnih potreba mladih generacija
bi se da kao društvo danas imamo svu institucionalnu i Roma i Egipćana. Siromaštvo nije samo materijalna osku-
intelektualnu snagu da pojačamo socijalnu koheziju. Čini dica, već uključuje i brojne druge ekonomske, socijalne,
se da se Crna Gora državno i demokratski konsolidovala. psihološke, političke i kulturne dimenzije. Obrazovanje,
Sve više se otvara prostor za socijalne inicijative. Za razliku zdravlje, stanovanje, stilovi potrošnje, način organizovanja
od prije par godina danas nema dileme da je socijalna slobodnog vremena, socijalne mreže su teme na kojima
kohezija temeljna pretpostavka održivog ekonomskog ćemo raditi i pokušati, u tom kontekstu, pomoći integraciju
razvoja. Progresivno je što se socijalno budimo. Recimo, do naših korisničkih grupa.
prije par godina socijalni protesti nijesu bili mogući. Danas
su svakodneva stvar. S jedne strane to je potvrda, onima Programe stipendiranja dopunićemo kulturnim i
koji ne vjeruju, da smo se konsolidovali i da građansko vanškolskim obrazovnim sadržajima, a bavićemo se i or-
obrazovanje, kakvo takvo koje smo imali, proizvodi prve ganizacijom slobodnog vremena u funkciji što boljeg soci-
efekte – slobodne učenike, studente, radnike, intelektualce. jalnog razvoja i prihvaćanja. Uz obrazovanje i zapošljavanje
Ipak, bojim se, s druge strane, da možemo ugroziti cijeli radićemo na afirmisanju vrijednosti moderne, evropske,
koncept socijalne inkluzije upravo zbog sve prisutnijeg socijalne države. Zainteresovani smo ne samo za decen-
populizma. Nije isključeno sasvim da on, na neki način, tralizaciju socijalnog sistema već njegovo odvajanje, u
izađe iz, za nas, uobičajenog pojavnog oblika u neku, mogućoj mjeri, od države. Znači za deetatizaciju i de-
nejasnu, ideologiju koja bi nas opet mogla odvratiti od institucionalizaciju. To su svakako evropski procesi koji
zagovaranja društvene uključenosti i proizvesti, nametnuti slijede i kod nas. Zavod za zapošljavanje Crne Gore je
nam, zapravo druge prioritete. Nijesam siguran koliko je za promoter takvih, savremenih i evropskih, socijalnih mjera.
populističke koncepte, bez obzira s koje su strane, zahvalno Kroz uspostavljeni program javnih radova šire se socijalne
bavljenje marginalizovanim grupama. Da, zaključim imamo mreže, podstiče pluralizam u uslugama. Dijeli odgovornost
jako povoljniji ambijent, uglavnom izgrađene institucije i pažnja prema osjetljivim grupama. Uvjereni smo da uz
i politike, senzibilisane donosioce odluka. Važno je da dalji razvoj kapaciteta možemo postati provajder i nekih
zajednički radimo na boljoj praksi i ukljanjanju barijera, drugih socijalnih djelatnosti pa i na taj način nastaviti sa
ma koje vrste bile. Zreli smo, svi skupa, da idemo u na- izgradnjom socijalnih partnerstava. Takođe snažićemo
rednu, ozbiljniju fazu socijalnog razvoja. Uspostavljanje komunikaciju i sa poslovnim sektorom i udruženjima
novog okvira za borbu protiv diskriminacije mora, na dugi poslodavaca.
rok, neminovno voditi boljoj zaštiti romske i egipćanske
zajednice na tržištu rada. Efikasna anti-diskriminatorna Posebno insistirate na programu državne pomoći kul-
politika učiniće napore na polju obrazovanja i priprema za turama Roma i Egipćana u Crnoj Gori?
zapošljavanje smislenijim i održivim. To mogu biti izuzetne,
spoljašnje, mogućnosti koje će podržati dalji razvoj FSR. - Važno je da kao društvo učinimo sve što je moguće i
Konačno, po osnivanju, koliko mi je poznato, FSR je u potrebno kako bi jezik, običaje, vjerovanja i kulturu spasili
Crnoj Gori, podržavala ukupno dvadesetak lica u srednjim od zaborava a nas same od uskraćenja brojnih mogućnosti
školoma. Danas je čak 37 učenika sa redovnim statusom. i uživanja u budućnosti. Zato je poseban izazov svih
Korisničke grupe na svim poljima su udvostručene. To su struktura u Crnoj Gori da obezbijede, posebno Romima i
već prvi efekti. Egipćanima, kao marginalizovanim i društveno isključenim
grupama, jasnu i snažnu vezu sa kulturnim nasljeđem koja
Što su budući prioriteti Fondacije? će im pomoći da nađu svoje, dostojanstveno, mjesto u
sopstvenom ali i širem istorijskom, socijalnom i kulturnom
- Važno je da održimo postojeće programe. Oni su mini- okruženju. Ne možemo prećerano dugo čekati da se riješe
mum garantovanja dostojanstva. Radićemo na daljem drugi prioriteti jer do tada kulture o kojima sada zborimo
inoviranju stipendijskih programa za osnovnu i srednju će nestati.
25 HUMAN
KAPITAL
26. Zeković
Tokom saradnje na pripremi ove monografije kazali činjenica. Mladih ljudi u Crnoj Gori sa srednjom spremom
ste da je crnogorskoj romskoj i egipćanskoj zajednici je jako puno. Kod Roma i Egipćana to je prava rijetkost.
potreban još jedan program jačanja liderskih potenci- Par desetina. Ne više. Uz nekoliko izuzetaka, oni se, nakon
jala. Dodali ste da nijesu u pravu oni koji tvrde da sada 12-godišnjeg, redovnog, školovanja zapošljavanju isključivo
sve treba prepuštiti redovnom obrazovnom sistemu? u komunalnim djelatnostima. To je neprihvatljivo. Država,
u saradnji sa civilnim društvom, mora naći način da uključi
- Program »Razvoj romskih liderskih potencijala u Crnoj te ljude. U protivnom nećemo se moći nositi sa motiva-
Gori« donio je najozbiljnije društvene i kulturološke prom- cionim izazovima. Nije dobra društvena poruka da Rom sa
jene koje država, redovnim putem, ne bi proizvela još ni završenom srednjom školom radi kao čistač ulica zajedno
za desetak godina. To potvrđuje fleksibilnost i elastičnost sa sunoradnikom koji je nepismen i nikada nije pohađao
struktura civilnog društva, posebno terensku prilagodljivost školu. Nijesu mi poznati takvi primjeri u većinskoj i drugim
koju još uvijek kruta institucija teško može ispratiti. Sličan zajednicama u Crnoj Gori.
program u trajanju od dvije do tri godine nam je neopho-
dan. Već dvije godine smo bez upisa novih lica na Uni- Koja su Vaša očekivanja od novog ministra prosvjete?
verzitetu. Struktura u srednjim školama nije najpovoljnija.
Vraća nam se, kao bumerang, ranija politika Ministarstva - Prije svega da izgradimo korektnu i profesionalnu ko-
prosvjete i nauke da se romski i egipćanski učenici upisuju munikaciju, bar na nivou one koju sam imao sa njegovim
u stručne škole i osposobljavaju za određene zanate. prijethodnikom. Korisnici stipendija i uprava Fondacije
Umjesto da im pruže šansu da razviju svoje kapacitete i pohvalno se odnose prema uspješno preduzetim na-
sami otkriju svoj budući profesionalni identitet, oni su bez porima u oblasti upisne politike i pristupa studentskim
potrebne podrške prepušteni sistemu od kojeg ne mogu domovima. Stečeno iskustvo treba biti nastavljeno i stalno
puno da očekuju. Upravo zbog diskriminacije na tržištu nadograđivano. Ključno očekivanje je da riješe neke od
rada pa i neadekvatnog srednjeg stručnog obrazovanja, prepreka za redovno i uspješno pohađanje osnovne škole.
što i nije problem samo vezan za mlade Rome ili Egipćane. Nakon usvajanja dva nova standarda zanimanja, saradnik
Umjesto toga novi ministar prosvjete i nauke treba da se i organizator socijalne inkluzije, korak smo bliži uvođenju
postara kako bi integrisao upravo ove korisničke grupe u pomagača-asistenata u školski sistem. Ministar mora taj
odgovarajuće programe i usmjerio pažnju Ministarstva proces da ubrza a rješenja učini operativnim već od školske
na jačanju njihovih sveukupnih kapaciteta. Rezultati pro- 2010/11 godine. U FSR i meni lično imaće uvijek odgov-
jekta Misije OEBS-a prosvjetnim vlastima su svakodnevno ornog partnera i konstruktivnog sagovornika.
pred očima. Da diskriminacija postoji potvrđuje sljedeća
HUMANI
KAPITAL
KAPITA
26
27. Rada Gavrilović,
inicijatorka programa
„Razvoj romskih liderskih potencijala
u Crnoj Gori“
PRVA ROMSKA ELITA
OSCE-ov projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, obrazovanjem te populacije, omogućio je da steknu
profesiju kojom bi riješili pitanje egzistencije, a istovremeno ih profesionalno angažovala, kako bi podstakli emancipaciju svoje
zajednice.
Gospođo Gavrilović, Vaš radni angažman u Misiji dozvoljavajući kontakt sa mlađim članovima svoje zajed-
OSCE u Podgorici otvorio je sasvim novu etapu inte- nice, a pogotovo sa ženskom populacijom. Samo je mali
gracije Roma i Egipćana u crnogorsko društvo. Molimo broj romskih lidera shvatio potrebu da se radi na stvaranju
Vas predstavite nam sliku koju ste zatekli što se tiče kvalifikovane romske elite. Oni su postali dragocjeni sarad-
položaja i organizovanja romske i egipćanke zajednice? nici i učesnici u projektu “Razvoj romskog liderskog po-
tencijala u Crnoj Gori”. Uz njihovu pomoć napravili su se
- Mada je zabilježeno kontinuirano prisustvo Roma već dobri kontakti sa članovima porodica učesnika u programu
pet vjekova u Crnoj Gori, krize i ratovi devedesetih godina kako bi se pridobila njihova podrška i saradnja, a što se
XX vijeka u regionu su natjerali značajan broj Roma da pokazalo kao ključno za uspjeh projekta.
potraže i dobiju utočište u Crnoj Gori. Romska zajednica
je tradicionalno najsiromašnija i najmarginalnija od svih Kreirali ste i koordinirali program “Razvoj romskih
zajednica u Crnoj Gori. Do nedavno su bili potpuno odsutni liderskih potencijala u Crnoj Gori“. Šta je zapravo
iz javnog i političkog života i iz medija. Veoma ograničen njegov značaj, koji su ključni efekti?
broj Roma uspio je da nađe posao, a samo osam posto
Roma je imalo državljanstvo Crne Gore. Pri naporima lokal- - OSCE projekat “Razvoj romskog liderskog potencijala u
nih institucija i medjunarodnih organizacija da se poboljša Crnoj Gori”, koji je finansijski pomogla Kraljevina Holandija,
položaj Roma, nedostatak obrazovanja prepoznat je kao ciljao je da obrazovanjem pomogne budućoj eliti Roma
osnovna kočnica napretka Romske zajednice. u Crnoj Gori da steknu konkretnu profesiju koja bi riješila
pitanje egzistencije svakog pojedinačnog učesnika, a
istovremeno bi im omogućila da svojom profesionalnom
Konstatovano je i odsustvo kvalifikovane elite među
aktivnošću pomognu emancipaciju svoje zajednice. Odab-
Romima koja bi unutar zajednice stvorila klimu za
rane su tri profesije od značaja za romsku zajednicu za koje
promjene.
bi se obučili polaznici ovog projekta: vaspitači, novinari i
menadžeri projekata. Pri izradi ovog projekta pošlo se od
Nesređeni odnosi među liderima Roma proizvodili su više pretpostavke da kultura ljudskih prava i građansko vaspi-
problema nego koristi njihovoj zajednici. Većina njih su tanje sačinjavaju srž svakog emancipatorskog djelovanja
bili lideri “starog tipa“. Osnivanjem organizacije tipa “jedan za unaprijeđenje položaja marginalnih grupa.
čovjek, jedna organizacija“, pokušali su da dobiju podršku
međunarodnih organizacija i donatora prije nego što su
išta uradili za svoju zajednicu. Nisu bili raspoloženi da Jedan od najefektnijih načina da se razvije ličnost je kroz
sarađuju na projektima sa drugim organizacijama pa su jačanje njenog profesionalnog identiteta.
ispoljavali otvoreni animozitet prema njima. U fazi dok
su se odvijali pripremni radovi za OSCE projekat “Razvoj
romskog liderskog potencijala u Crnoj Gori”, najteže je Usredsređivanje na profesionalni identitet bilo je od
bilo razbiti barijeru koju su stvarale ove organizacije ne ključnog značaja za uspjeh ovog projekta.
27 HUMAN
KAPITAL
28. Gavrilović
a urađen je uz saradnju lokalnih eksperata. Na radionicama
su se našle teme kao što su: identitet, lični i kolektivni (na-
cionalni, vjerski, profesionalni i višestruki), konforizam i zašto
smo poslušni, samopoštovanje i poštovanje drugih, auto-
ritarna i demokratska ličnost i društvo, stavovi, predrasude,
stereotipi i etnička distanca. U sklopu socioloških tema
obrađeni su osnovi crnogorskog društva i kultura Roma.
Svaki član grupe je dobio priliku da izrazi svoje stavove i
osjećanja, a kako je grupa jačala, povećavao se i osjećaj
solidarnosti, poštovanja i tolerancije među učesnicima. Sve
ovo je dovelo do povećane kohezije grupe jer je jačanjem
svake individue rastao i duh solidarnosti i saradnje u grupi.
Dobra praksa uspješne socijalizacije ove grupe mladih
Svaki od dvadesetak učesnika je postao sasvim svjestan Roma u Crnoj Gori je i svojevrsna pobjeda nadnacionalnih
da će rad na ličnom osposobljavanju za profesiju biti od identiteta i građanske ideje. Program projekta je bio tako
koristi za njega i njegovu zajednicu, što je bio veoma koncipiran da učesnici steknu jedno uravnoteženo znanje o
snažan motiv i izazov za učesnike u projektu. društveno-političkoj situaciji crnogorskog društva, a ujedno
i da prošire znanja iz kulture i tradicije romske zajednice. U
Ključni dio projekta je osnivanje Fondacije za stipen- program je bilo uključeno nešto što je sasvim bilo novo za
diranje Roma (FSR) koja bi, i nakon završetka projekta, Crnu Goru, a to su osnovi iz građanskog vaspitanja. I doista
vodila brigu o potrebama obrazovanja romske zajed- oni su izrasli u uzorne samosvjesne građane, spremne
nice i osigurala egzistencijalno zbrinjavanje studenata da ponesu odgovornost za unaprijeđenje položaja svoje
i učenika. zajednice i društva u kome žive, na ponos svoje uže i šire
zajednice.
FSR je vrlo brzo uspostavila dobre kontakte i saradnju i Uvjek ste bili zagovornica dodatnog rada sa stipendis-
otpočela niz projekata sa lokalnim institucijama i orga- tima i da se kontakt sa njima ne smije svoditi samo na
nizacijama. Danas je FSR neizbježan partner svih važnijih stipendije. U Crnoj Gori to još mnogi ne shvataju,
projekata za romsku zajednicu u Crnoj Gori. posebno oni koji donose odluke i imaju uticaja na izvore
finansiranja. Ovo je prilika da reafirmišemo koncept
Sjetimo se malo toka ovog programa čiju ste svaku integrisanog rada sa stipendistima?
aktivnost pažljivo planirali i implementirali. Sa kojim
ste se izazovima susrijetali? - Vjekovni marginalni položaj romske zajednice i predra-
sude koje o njima ustrajavaju su veoma teško breme za
- U početku je bilo teško ubijediti polaznike programa da svakog mladog čovjeka koji se odluči da sopstvenim
će projekat donijeti rezultate. Ovi mladi ljudi su bili najbolje obrazovanjem unaprijedi svoj položaj u društvu. Ogromna
čime je romska zajednica u Crnoj Gori raspolagala, a svi je njegova nesigurnost u ishod tog napora. Njemu je osim
bez razlike su se nalazili na najnižoj društvenoj ljestvici bez neophodne stipendije i društvene potpore potreban do-
obzira što su neki od njih imali završenu četvorogodišnju datan i kontinuiran napor da se u potpunosti motiviše i
srednju školu. Radili su kao čistači ili fizički radnici, a i sami poveća njegovo samopouzdanje kako bi istrajao do kraja.
su vjerovali da su ova mjesta bila ‘rezervisana’ za Rome i da To se može postići organizovanjem psihološko-socioloških
je studiranje na Univerzitetu za njih nedostižan san. Većina radionica za korisnike stipendija gdje bi se kontinuirano i
srednjoškolaca u grupi je završila skraćeni trogodišnji sistematski radilo na jačanju svakog pojedinca a i jačanju
program. Da bi mogli da se upišu na Univerzitet morali su kohezije grupe koja treba da bude katalizator promjena
polagati četvrti razred srednje škole. Bilo je očigledno da unutar svoje zajednice. Na ovaj način se kreira mogućnost
će se morati raditi mnogo i dugoročno sa ovom grupom da se stipendisti povežu i zajednički izbore sa svakim
kako bi se oslobodili straha i predrasuda i počeli da rade izazovom i problemom u grupi što dodatno jača soli-
na sebi. Njihovi strahovi su bili mnogobrojni: strah da ne darnost i motivaciju da se istraje. Traženjem i dobijanjem
izgube posao ili mogućnost barem minimalne dnevne potpore lokalnih institucija u rješavanju nastalih problema
zarade, strah od sudbine ovog projekta i nepovjerenje da povećava se osjećaj pripadnosti široj zajednici i pospješuju
će se istrajati, strah od ličnog neuspjeha, strah od reakcija uslovi njihove integracije. Ovakvim ulaganjem u mlade
unutar romske zajednice, strah od diskriminacije, itd. stipendiste jača se njihova uloga kao kvalifikovanih lidera
koji su sposobni da povedu svoju zajednicu u promjene
Osmišljen je niz psihološko-socioloških radionica kako bi se kako bi postali ravnopravni članovi svoje šire zajednice i
polaznici projekta pripremili i što više motivisali. Program i ostvarili sva građanska prava i obaveze koje im pripadaju.
metod rada radionica je bio prilagođen potrebama grupe,
HUMANI
KAPITAL
28
29. Gavrilović
Možete li podvući paralelu između Crne Gore 2003. go- Osim ovog značajnog finansijskog efekta, FSR je osnovana
dine i danas, kao i aktivnostima oko romske i egipćanske i zato da se osigura kontinuirani rad na jačanju samopouz-
zajednice. danja i motivacije stipendista i stvaranje uslova za njihovo
što plodotvornije integrisanje u širu crnogorsku zajednicu,
- U ovom periodu je ostvaren znatan napredak u naporima a kroz projekte koje će FSR ostvarivati u saradnji sa lokalnim
crnogorskih institucija za poboljšanje položaja romske institucijama i nevladinim organizacijama.
zajednice u Crnoj Gori. Usvojen je zakon o zaštiti prava
manjina, kao i niz strateških dokumenata koji nude nove Koja je Vaša poruka bivšim i sadašnjim stipendistima
mogućnosti za emancipaciju i političko profiliranje romske ali i donosiocima odluka u Crnoj Gori i Evropi?
zajednice. Romska zajednica je postala mnogo vidljivija
zahvaljujući povećanoj zainteresiranosti medija. Romske - Socijalizacija bilo koje marginalne grupe, a naročito rom-
nevladine organizacije su sve prisutnije sa svojim projek- ske kao najugroženije, je mukotrpan i dug proces i zato se
tima u javnom životu Crne Gore što bi moglo značiti da od strane društva mora uložiti kontinuiran i dodatan napor
su napori da se kreira dodatni liderski potencijal urodili u vremenu i sredstvima sve dok se ne probije začarani
plodom. krug marginalnosti. A sa mladim Romima bih podijelila
moto učesnika OSCE romskog projekta: Samo uporni
U čemu je značaj i efekti postojanja i rada FSR? pobjeđuju! Ti to možeš! Svim učesnicima i saradnicima
u ovom projektu veliko hvala na ukazanom povjerenju i
- Nezamislivo je da bi danas imali studente među Romima posvećenosti.
bez finansijske potpore koju im pruža FSR preko redovnog
stipendiranja. Egzistencijalni problemi sa kojima se sva-
kodnevno suočava većina romskih porodica su tvrdokorni
i toliko teški da nije realno očekivati da će se u dogledno
vrijeme povoljno riješiti. Pomoć školovanju njihove djece
kroz sistem stipendiranja stvara mogućnost da talentirana
i motivisana djeca istraju u obrazovnim naporima koje
zajednica u njih ulaže.
29 HUMAN
KAPITAL
