Ljudi su od davnina koristili kinetičku energiju vjetra, a ona se u posljednjih 10 godina promovirala u najbrže rastuću granu industrije na svijetu. Vjetroelektrane su prestale biti posao samo za entuzijaste i male privatne investitore te su postale glavna tema svih velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora. Vjetroturbine se mogu podijeliti na male (do 30 kW), srednje (30 - 1500 kW) i velike (više od 1500 kW). Za razliku od Sunčevih elektrana, vjetroelektrane do sada nisu isplative za potrebe malih kućanstava. Visoka cijena, složeni zahtjevi za instalaciju i opća efikasnost čine vjetroelektrane isplativima isključivo stanovnicima područja u kojima pušu relativno snažni vjetrovi tijekom čitave godine i to samo u velikim komercijalnim izvedbama. Iskorištavanje energije vjetra u Hrvatskoj je nažalost još na vrlo niskoj razini.
1. ENERGIJA VJETRA
Ljudi su od davnina koristili kinetičku energiju vjetra, a ona se u posljednjih 10 godina
promovirala u najbrže rastuću granu industrije na svijetu. Vjetroelektrane su prestale
biti posao samo za entuzijaste i male privatne investitore te su postale glavna tema svih
velikih elektroenergetskih kompanija i velikih investitora.
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u
temperaturama između jače i slabije zagrijanih dijelova na Zemlji. Temperaturna razlika stvara razliku
u tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Postoje dijelovi Zemlje na kojima pušu takozvani
stalni (planetarni) vjetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije.
Vjetroturbine su u današnje vrijeme narasle do skoro nezamislivih dimenzija i postale specijalizirane
za skoro sve vrste terena i klimatskih uvjeta. Kombinirana visina stupa i lopatice na najvećim
svjetskim vjetroagregatima dosiže visine i iznad 200 m. Pojedinačna snaga najvećih vjetroagregata
danas prelazi 6 MW, a proizvodnja struje iz energije vjetra povećava svoje kapacitete za oko 20%
godišnje .
Za razliku od starijih verzija koje su radile na principu otpora zraku, moderne vjetroelektrane koriste
princip uzgona. Stara rješenja temeljena na principu otpora iskorištavala su snagu vjetra najviše do
15%, dok moderni princip uzgona poboljšava iskoristivost do čak 60%, te pozicionira moderne
vjetroelektrane na sam vrh ljestvice maksimalnog iskorištavanja energije.
Za pretvorbu kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju upotrebljavaju se vjetrenjače s dvije ili tri
lopatice. Lopatice vjetroturbine hvataju energiju vjetra što uzrokuje okretanje rotora i generatora koji
proizvodi električnu energiju. Vjetroturbine se pokreću brzinom vjetra većom od 18km/h, a postižu
najveću snagu pri brzinama od 54 km/h. Ta brzina ostaje konstantna sve do 108 km/h, kada dolazi do
zaustavljanja lopatica zbog sprječavanja oštećenja.
Energetski-certifikat-zagreb.com
2. Vjetroturbine se mogu podijeliti na male (do 30 kW), srednje (30 - 1500 kW) i velike (više od 1500
kW). Za razliku od Sunčevih elektrana, vjetroelektrane do sada nisu isplative za potrebe malih
kućanstava. Visoka cijena, složeni zahtjevi za instalaciju i opća efikasnost čine vjetroelektrane
isplativima isključivo stanovnicima područja u kojima pušu relativno snažni vjetrovi tijekom čitave
godine i to samo u velikim komercijalnim izvedbama. Iskorištavanje energije vjetra u Hrvatskoj je
nažalost još na vrlo niskoj razini.
Nedostatak ovog načina dobivanja električne energije je da vjetar nema uvijek istu snagu. Naime prije
izgradnje vjetroelektrane valja provesti dobre proračune jačine vjetra, a posebno prosječnu godišnju
brzinu vjetra. Kopno je relativno nepovoljna pozicija za postavljanje vjetroelektrane jer veliki broj
mogućih zapreka (npr. šume, planine itd.) dovodi do fluktuacija u konstantnosti vjetra koji puše na
lopatice. Najbolje pozicije su uz pučine mora zbog stalnosti vjetrova i male količine zapreka, ali cijene
instalacije vjetroelektrane i transporta energije u vidu priključka na mrežu onemogućavaju dovoljno
veliku eksploataciju. Oceani bi bili naravno najidealnija lokacija, no transport i gradnja takvih
elektrana te njihovo održavanje bili bi iznimno skupa investicija.
Energetski-certifikat-zagreb.com