Informatika

2. Informatika je područje ljudske djelatnosti koje se bavi prikupljanjem, obradom, pohranjivanjem, prenošenjem i uporabom informacija pomoću strojeva Računalstvo je znanost koja se bavi proučavanjem računala i postupaka koji se primjenjuju na računalima INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - tehnologija uporabe elektroničkih računala, računalnih uređaja i računalnih programa pri pretvorbi, pohrani, zaštiti, obradi, prijenosu i dobavi podataka INFORMATIKA

15. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Von Neumannov model MEMORIJA CPU središnja jedinica za obradu U / I ulazno-izlazni uređaji

16. GLAVNI DIJELOVI RAČUNALA Matična ploča ( engl. motherboard, mainboard, systemboard, mobo ) tiskana ploča koja služi za povezivanje glavnih dijelova računala; koristi konektore ili priključnice (utore) povezane sabirnicama

20. MEMORIJA sposobnost pohrane ili č uvanja određene koli č ine podataka Najve ć a koli č ina podataka koju memorija mo ž e pohraniti naziva se kapacitet memorije i izražava se u bajtovima 1 kilobajt ( KB ) = 2 10 = 1.024 bajta 1 megabajt ( MB ) = 1.024 2 bajta =1.048.576 bajta 1 gigabajt ( GB ) = 1.024³ bajta =1.073.741.824 bajta 1 terabajt ( TB ) = 1.024 4 bajta =1.099.511.627.776 bajta

21. MEMORIJA dvije glavne vrste memorija: RAM i ROM RAM ( engl. random access memory ): upisno-ispisna memorija (memorija s neograni č enim pristupom glavne značajke kapacitet i brzina rada gubi svoj sadržaj prekidom napajanja

22. RAM Memorijska lokacija – određeno mjesto u memoriji na koje se se pohranjuje 1 bajt svaka memorijska lokacija ima svoju adresu putem koje se dolazi do tra ž enog podatka

23. RAM Suvremeni RAM-ovi su građeni od poluvodi č kih integriranih krugova obzirom na na č in rada: stati č ka memorija i dinami č ka memorija

24. SRAM Statička radna memorija vrsta radne memorije kojoj je svaki bit pohranjen u jednom od bistabilnih sklopova smještenih u memorijskom integriranom sklopu prednosti: jednostavnost građe i pogona, cijena i brz pristup nedostaci: relativno velike dimenzije bistabilnog sklopa

25. DRAM Dinamička radna memorija- svaki bit je pohranjen kao naboj u vrlo malom kondenzatoru smještenom u memorijskom integriranom sklopu prednosti: male dimenzije kondenzatora koji pohranjuje bit informacije i cijena nedostaci: složeni pogonski sklop i sporost u radu

26. RAM Memorijski modul : tiskana pločica s konektorima na koju su zalemljeni memorijski integrirani krugovi

28. ROM ROM (engl. read only memory ) ispisna memorija podatak se može upisati samo jednom Podatke u ROM upisuje proizvođač računala; korisnik ih ne mijenja najčešće su pohranjeni podaci potrebni operacijskom sustavu računala

29. SABIRNICE normirana veza za razmjenu podataka između dvaju ili više uređaja; za razmjenu podataka unutar računala ili između računala i istodobno više priključnih uređaja Dijele se na dvije skupine: unutarnje sabirnice - slu ž e za razmjenu podataka u ra č unalu, izvedene kao vodovi na mati č noj plo č i ra č unala

30. SABIRNICE unutarnje sabirnice PCI sabirnica (engl. PCI bus, peripheral component interconnect bus )- opće namjene - predviđena za priključak dodatnih sklopova

31. SABIRNICE AGP sabirnica (engl. accelerated graphics port, advanced graphics port ) unutarnje sabirnice - namijenjena priklju č ku sklopova za prikaz slika (videa)

32. SABIRNICE vanjske sabirnice - više ž ilni kabel i s p riklju č nic ama izveden im na vanjskom dijelu ku č išta USB sabirnica s brzinom prijenosa 12 Mbps (USB 1.1) ili 480 Mbps (USB 2.0)

33. SABIRNICE vanjske sabirnice FireWire sabirnica (Norma IEEE 1394 ) : serijsko spajanje velikom brzinom prijenosa (engl. high performance serial bus ) za povezivanje ra č unala i uređaja za prijenos grafike, video zapisa

34. ULAZNO-IZLAZNI UREĐAJI Ulazni uređaji ra č unala : svi uređaji koji omogu ć uju unos podataka ili programa iz okoline u ra č unalo ; zada ć a pretvorba podatak a u d i gitalni za pis Izlazni uređaji pretvaraju podatke iz ra č unala u oblik prihvatljiv okolini

35. ULAZNI UREĐAJI Tipkovnica (engl. Keyboard ) - najstariji i najčešći ulazni uređaj računala

36. ULAZNI UREĐAJI Miš (engl. Mouse ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a i davanje naredbi ra č unalu

37. ULAZNI UREĐAJI Grafi č ka plo č a (engl. Tablet, digitizing tablet ) - najpogodniji ulazni uređaj za i zrad u crte ž a

38. ULAZNI UREĐAJI Palica (engl. Joystick ) - pokazna naprava koja slu ž i za pomicanje pokaziva č a ili nekih drugih objekata na zaslonu monitora i davanje naredbi ra č unalu pritiskom jedne od tipki palice

39. ULAZNI UREĐAJI Zaslon osjetljiv na dodir (engl. Touch screen ) - prikladan za javne informacijske sustave

40. ULAZNI UREĐAJI Osjetilna ploha (engl. Touchpad ) – kod prijenosnih ra č unala

41. ULAZNI UREĐAJI Skener (engl.scanner) - namjenjen izravnom unosu crte ž a i slika s p redloška u ra č unalo Rad se temelji na pretvorbi odbijene ili propuštene svjetlosti sa slike u elektri č ne impulse

42. ULAZNI UREĐAJI Digitalni fotoaparat - namjenjen izravnom unosu slika u ra č unalo

43. ULAZNI UREĐAJI Webcam – videokamera spojena na ra č unalo koja omogu ć uje da se dva udaljena sugovornika vide na zaslonu monit o ra

45. ULAZNI UREĐAJI Nekoliko je vrsta č itala crta č koga kôda: u obliku olovke , pištolja i lasersko

46. IZLAZNI UREĐAJI Monitor - izlazni uređaj koji podatke iz ra č unala prikazuje na svom zaslonu osnovni element slike na zaslonu monitora je zaslonska točka (engl. pixel , picture element ) Kvaliteta slike ovisi o rezoluciji prikaza: podatak o najve ć em broju piksela koje na zaslonu mo ž e prikazati monitor, a izra ž ava se kao umno ž ak vodoravne i uspravne razlu č ivosti kreće se od 800 x 600 do 2.560 x 2.048

47. IZLAZNI UREĐAJI Monitor s katodnom cijevi najrasprostranjenija je vrsta monitora Prednosti: dobra kakvoća slike, pouzdanost i umjerena cijena Nedostaci: relativno velike dimenzije i veća potrošnja energije

48. IZLAZNI UREĐAJI Monitori s tekućim kristalom ( engl. LCD monitor, liquid crystal display ) Prednosti: male dimenzije, vrlo mala potrošnja energije i nema štetnih zračenja Nedostaci: cijena

49. IZLAZNI UREĐAJI Monitor se spaja s računalom sklopom koji se naziva grafička kartica (engl. graphic card ) - pretvara digitalne signale iz računala u oblik prihvatljiv monitoru

50. IZLAZNI UREĐAJI video-memorija ili video-RAM: dio memorije koji se koristi za pohranu slike kapacitet određuje razlučivost i broj boja koje može prikazati grafička kartica npr. za 1024 x 768 i 16 milijuna boja potrebno je oko 3 MB VRAM-a Grafi č ke kartice se sastoje od tri glavna dijela: grafi č kog procesora, memorije i digitalnog-analognog pretvornika

51. IZLAZNI UREĐAJI Projektori – izlazni uređaji za istodobni prikaz ra č unalnih podataka ve ć em broju gledatelja

52. IZLAZNI UREĐAJI Pisa č (engl. printer) – izlazni uređaji koji ispisuju p odatke iz ra č unala na papir Osnovna obilježja pisača su rezolucija (dpi), brzina rada (ppm ili cps), veličina (A4 ili A3) i tehnologija stvaranja otiska

53. IZLAZNI UREĐAJI Vrste pisača: Pisači s mlazom tinte ( engl. Ink jet, buble jet ) - sliku na papiru stvaraju štrcanjem mlaza tinte Prednosti: bešuman rad, vrlo dobra kakvoća otiska i cijena

54. IZLAZNI UREĐAJI Laserski pisači (engl. laser printer ) - najkvalitetnija vrsta pisača Prednosti: visoka kakvoća otiska i cijena

55. IZLAZNI UREĐAJI Termički pisači (engl. thermal printer ) - stvara otisak na posebnom papiru toplinskim djelovanjem termičke glave Prednosti: male dimenzije, bešuman rad i relativno niska cijena

56. IZLAZNI UREĐAJI Matrični ili iglični pisač (engl. dot matrix printer ) - stvara otisak pomoću iglica smještenih u glavi pisača nedostaci: buka, sporost

57. IZLAZNI UREĐAJI Crtalo (engl. plotter ) - namijenjen izradi crte ž a i nacrta pomo ć u ra č unala vrste: Crtalo s nepomi č nim papirom ( flat bed plotter ) Crtalo s pomi č nim papirom (drum plotter)

60. MAGNETSKI MEDIJI Magnetske kartice (eng. magnetic card ) služe za pohranu male količine podataka (nekoliko KB) niska cijena, male dimenzije, pouzdanost i jednostavna uporaba zdravstvene iskaznice, kreditne kartice i X-ice

61. MAGNETSKI MEDIJI Disketa (savitljiv disk, meki disk) je magnetski disk koji se mo ž e razmjenjivati između pogonskih mehanizama ( engl. floppy disk drive, FDD ) za prijenos manje količine podataka s računala na računalo

62. MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk (engl. hard disk, HDD) aluminijski diskovi presvučeni magnetskom tvari; n a istu osovinu smješteno je nekoliko diskova z a svaki disk postoje po dvije magnetske glave koje su u č vrš ć ene u jedan sklop i istodobno se pomi č u

63. MAGNETSKI MEDIJI tvrdi disk se spaja s računalom posredstvom sučelja ( engl. disk interface ) osigurava točnu i brzu razmjenu podataka između pogonskog mehanizma tvrdog diska i računala sabirnica ATA ili SATA sučelje

64. MAGNETSKI MEDIJI ATA ( engl. parallel advanced technology attachment, parallel ATA, PATA ) : sučelje (norma) za paralelnu razmjenu podataka s va upravljačka elektronika tvrdog diska je smještena na pogonski mehanizam s učelje se sastoji od jednostavnog i jeftinog digitalnog sklopa i spojnog kabela koji prenosi samo digitalne signale

65. MAGNETSKI MEDIJI SATA ( engl. serial advanced technology attachment, serial ATA, SATA ) : sučelje za serijsku razmjenu podataka između tvrdog diska i računala m oguće je priključiti više diskova, svaki na zasebni upravljački sklop zasebnim k abelom mogućnost rada svakog diska s punom brzinom razmjene p odataka s računalom

66. OPTIČKI MEDIJI Optički disk upis podataka - više različitih postupaka : izobličenje podloge laserskom zrakom ili promjena molekula u neko drugo stanje čitanje : svojstvo odbijanja ili refleksije laserske zrake od površine optičkoga diska disk za reprodukciju glazbe 1976. Phillips i SONY

67. OPTIČKI MEDIJI CD-ROM ( compact disc read only memory ) p rimjena je ograničena na distribuciju računalnih programa i podataka k apacitet 650 ili 700 MB, ø 120 mm

68. OPTIČKI MEDIJI CD-ROM p odaci su snimljeni samo s jedne strane u neprekinutoj spirali od središta prema rubu diska p rednosti : niska cijena, veliki kapacitet, normirani format zapisa i dugotrajnost upisanih podataka n edostatak : nemogućnost promjene tvornički upisanih podataka i upisa novih podataka

69. OPTIČKI MEDIJI CD–R ( engl. compact disk recordable ) : zapisivi diskovi istih dimenzija i slične građe kao CD–ROM p omoću pogonskog m ehanizma mo gu se upisati poda ci djelovanjem snažne laserske zrake na površinu optičkoga diska, pri čemu se površina zagrijava i mijenja svojstvo refleksnog sloja p ostupak je nepovratan

70. OPTIČKI MEDIJI CD–RW ( engl. compact disk re writa ble ) : moguće snima nje i brisa nje podat a k a pogodni za pohranu velike količine podataka koje ne treba dulje čuvati i koji se češće mijenjaju

71. OPTIČKI MEDIJI DVD ( engl. digital versatile disc, digital video disc) : posebna vrsta optičkih diskova velikog kapaciteta v anjske dimenzije jednake dimenzijama CD–ROM–a može imati dva sloja podatka i zapis s obiju strana mogući kapacitet od 4,7 do 17 GB

72. OPTIČKI MEDIJI DVD koristi se za pohranu igranih filmova ; trajnost i kvaliteta reprodukcije je mnogo bolja nego s magnetskih vrpci DVD–R i DVD+R poda ci s e mogu zapisati samo jednom DVD–RW i DVD+RW poda ci s e mogu pisati i brisati više puta.

74. POLUVODIČKI MEDIJI podaci se spremaju na medij kao naboj u poluvodiču Flash memorija ( engl. flash memory ) posebna je vrsta poluvodičkih memorija , ponaša se poput RAM -a , ali joj je sadržaj neovisan o napajanju primjen a kod osobnih računala kao p rijenosni medij za pohranu i kod digitalnih fotoaparata

75. POLUVODIČKI MEDIJI Memorijsk a k artica ( engl. flash memory card ) : najveća primjena kod f otoaparata i videokamera, mp3, mobitela... Za spajanje na računalo koristi se posebni uređaj-čitač kartica

76. POLUVODIČKI MEDIJI Memorijski ključić ( engl. keydrive, USB flash memory drive, USB memory key, USB stick ) : popularna inačica flash memorije smješten e u praktično kućište malih dimenzija

80. BIOS BIOS ( engl . basic input-output system ) program pohranjen u poluvodi č koj memoriji ra č unala (ROM-u) i služi za upravljanje i razmjenu podataka sa sklopovskim dijelovima računala program koji se prvi izvršava pri uklju č enju ra č unala i koji provjerava ispravnost pojedinih dijelova ra č unala, te u č itava i pokre ć e operacijski sustav

82. GUI korisni č ko su č elje - d io programa zadu ž en za komunikaciju s korisnikom (engl. user interface ) operacijski sustavi s grafi č kim korisni č kim su č eljem - komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima (engl. GUI , graphic user interface )

83. KORISNIČKI PROGRAMI namijenjeni rješavanju nekog poseb nog zadatka za korisnik a obzirom na vrstu zadataka koje rješavaju: programi za obradu teksta, slike, zvuka, za crtanje, tablični kalkulatori, programi pretraživači..., inžinjerski programi

84. RAČUNALNI VIRUSI posebna vrsta programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju neko drugo neželjeno ponašanje računala s gledišta korisnika šire se na dva načina: uz pomoć korisnika (kopiranjem) bez znanja korisnika (mrežom)

107. RAZMJENA DIGITALNIH PODATAKA najmanje dva sudionika: predajnik i prijemnik - č vorovi mre ž e (engl . node ) prijenosni kanal: „veza“ kojom poruke mogu putovati s jednog mjesta na drugo Brzina prijenosa digitalnih signala mjeri se brojem bitova prenesenih u jednoj sekundi ili skraćeno bps (engl. bits per second )

109. UREĐAJI ZA PRIJENOS Modem - uređaj koji omogu ć uje prijenos digitalnih podataka putem telefonskih linija Na predajnoj strani modem pretvara digitalne podatke u signale zvučne frekvencije ( mod ulacija) Na prijemnoj strani modem pretvara signale zvu č ne frekvencije ponovno u digitalne signale ( dem odulacija )

110. UREĐAJI ZA PRIJENOS Unutarnji modemi ( engl. internal modem ) ili modemi za ugradnju; ugrađuju se u ra č unalo Građeni su u obliku kartice s priklju č nicom koja se priklju č uje na sabirnicu ra č unala

111. UREĐAJI ZA PRIJENOS Vanjsk i modemi ( engl. ex ternal modem ) samostalni uređaji, smješteni u prikladno ku ć ište s priklju č nicama za spoj s ra č unalom i telefonskom linijom

112. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA Dial-up pristup (56/36 Kbps) na č in pristupanja mre ž i gdje korisnik koristi modem i telefonsku liniju za pozivanje davatelja usluga u svrhu ostvarivanja modemske veze Broadband pristup (>256 Kbps) širokopojasni pristup koji uz minimalno vrijeme pozivanja ostvaruje direktnu i br ž u veza sa davateljem usluga

113. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN (engl. intergrated services digital network) - sustav za objedinjeni prijenos zvuka, slike i digitalnih podataka jednim te istim prijenosnim kanalom Fizi č ki medij su telefonske linije, a prenosi se digitalni signal

114. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN ra č unalni priklju č ak ima dva uređaja: mre ž ni zaklju č ni uređaj - NT ( engl. network terminator ) ISDN “modem” (ISDN kartica) - TA ( engl. terminal adapter ); prilagođava digitalne podatke iz ra č unala u digitalne podatke prilagođene prijenosu

115. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN podaci se prenose korištenjem B i D komunikacijskih kanala: B kanal ( bearer ) za dvosmjerni prijenos digitalnih podataka (64 Kbita/s) D kanal ( data ) za prijenos podataka va ž nih za rad ISDN sustava (16 Kbita/s) uobi č ajena ugradnja 2B+D; 144 Kbita/s

116. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ISDN Prednosti ISDN-a u odnosu na klasi č nu telefonsku mre ž u su: br ž e biranje, ve ć a brzina prijenosa podataka, mogu ć nost priklju č ka više terminala na jednu telefonsku liniju te mogu ć nost prijenosa zvuka i digitalnih podataka

117. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL (eng. Digital Subscriber Line = digitalna pretplatni č ka linija) iskorištava puno raspolo ž ivo frekvencijsko podru č je telefonskih linija između korisnika i telefonske centrale DSL je cijelo vrijeme „na vezi“ (engl. online ) širokopojasna digitalna telefonska mre ž a

118. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA z a povezivanje u DSL sustav: DSL „modem“ ( DSL transciever ); pretvara podatke iz računala u oblik prikladan za prijenos DSL sustavom DSL dijelitelj ( DSL splitter ) ; z a istovremenu razmjenu digitalnih i analognih signala veza se ostvaruje uglavnom preko bakrenih vodiča DSL

119. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA DSL prednost=velika brzina prijenosa podataka napla ć uje se prema koli č ini prenesenih podataka Najpopularnija verzija je ADSL (engl. asymetric digital subscriber line ) razli č ita (asimetri č na) brzina prijenosa podataka pri primanju i slanju

120. NAČINI PRISTUPA MREŽAMA ostvarenje veze prostorom koji se vrši pomoću bežičnih tehnologija Be ž i č ne mre ž e (eng. WLAN, wireless LAN ) su bežične ra č unalne mre ž e koje se kao prijenosnim medijem koriste prostorom, a podaci se prenose radiovalovima

121. BE Ž I Č NE MREŽE u opsegu dosega Wi-Fi pristupnog č vora ili pristupne to č ke (AP- access point) mogu ć e povezivanje s ž i č anom mre ž om ili drugim be ž i č nim mre ž ama Dva ili više AP-a mogu raditi zajedno u WDS (wireless distribution system) na č inu rada Be ž i č ne lokalne mre že Wi-Fi ( eng. wireless fidelity )

122. BE Ž I Č NE MREŽE za povezivanje sa drugim mre ž ama koristi se be ž i č ni usmjeriva č ( wireless router ); objedinjuje AP i mre ž ni usmjeriva č ; ima ugrađen višepristupni spojnik ( switch ) sa jednom ili više spojnih to č aka, pa mo ž e slu ž iti i za povezivanje dijelova ž i ča ne mre ž e sa be ž i č nom mre ž om

123. BE Ž I Č NE MREŽE komunikacija sa WAN mre ž om ostvaruje se pomo ć u sporijih linija kao: Frame Relay, ISDN, DSL, mikrovalnim vezama ili nekim drugim WLAN tehnologijama

124. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA prema zemljopisnom podru č ju koje pokrivaju: PAN (Personal Area Network) - mre ž e s uskim podru č jem spajanja ž i č ane PAN se mogu tvoriti pomo ć u ra č unalnih sabirnica kao što su USB i Firewire Be ž i č ne PAN se mogu tvoriti tehnologijama kao što su IrDA i Bluetooth

125. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA LAN (Local Area Network) - mre ž e ograni č ene na relativno malo zemljopisno podru č je slu ž e za povezivanje ra č unala i opreme neke tvrtke na jednoj lokaciji Nadzor nad lokalnom mre ž om obi č no se prepušta jednom od ra č unala u mre ž i koja se zove nadzorno ra č unalo mre ž e ( eng. server ): velika pouzdanost, sposobnost obrade velike koli č ine podataka u kratkom vremenu, RAM velikog kapaciteta, ...

126. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA MAN (Metropolitan Area Network) - mre ža koja se prostire preko podru č ja jednog grada; obi č no koriste be ž i č nu infrastrukturu ili opti č ka vlakna za povezivanje Neke od tehnologija koje koriste su ATM, FDDI, koje uglavnom zamjenjuje Ethernet tehnologija

127. KLASIFIKACIJA RAČUNALNIH MREŽA WAN (Wide Area Network) - široko podru č na mre ža (rasprostranjena mre ž a ili globalna mre ž a) ozna č ava podatkovnu mre žu koja pokriva ve ć e zemljopisno podru č je koristi se za međusobno povezivanje udaljenih ra č unala ili lokalnih mre ž a (LAN), preko nje se mogu prenositi i druge digitalizirane informacije, npr. zvuk i slika

129. INTERNET skup međusobno povezanih raznovrsnih ra č unalnih mre ž a razmještenih diljem svijeta

130. INTERNET Svim mre ž ama koje č ine Internet zajedni č ko je to što koriste isti skup protokola - TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) računalo je povezano na Internet ako izvodi TCP/IP protokole, ima IP adresu i može slati IP pakete svim ostalim računalima na Internetu

131. INTERNET Internet nije u vlasništvu nijedne osobe, organizacije ili vlade nije zemljopisno smješten na jednom mjestu Cjelokupni internetski prostor u fizi č kom i informacijskom smislu se popularno zove engl. Cyberspace

132. INTERNET Organizacije koje omogu ć avaju priklju č ak korisnika na internet zovu se davatelji internetske usluge (engl. ISP, internet service provider ) Primjeri ISP-a u Hrvatskoj su: T-Com, VIPNet, IskonInternet, CARNet,...

133. INTERNET CARNet (Croatian Academic and Research Network), Hrvatska akademska i istra ž iva č ka mre ž a koja je besplatna i namijenjena znanstvenicima, profesorima i studentima hrvatskih sveu č ilišta i znanstvenih instituta

134. INTERNET Mre ž ne adrese jedinstvenu IP (Internet Protocol) adresu dugu 32 bita, radi vizualizacije piše se kao č etiri broja odvojena to č kom (dotted decimal notation), npr. 10100001 00110101 000101101 00000011 => 161.53.45.3 prva dva broja predstavljaju mre ž u na koju je priklju č eno ra č unalo, a druga dva ra č unalo u toj mre ž i

135. INTERNET Pove ć anjem broja ra č unala u mre ž i razvila se hijerarhijska shema koja se bazira na imenu domena - DNS ( Domain Name Server ) slu ž i za preslikavanje imena ra č unala u njihove IP adrese konceptualno podijeljen u nekoliko stotina domena najvišeg nivoa, svaka domena podijeljena je u poddomene (subdomains) koje se dalje dijele

136. INTERNET Domene najvišeg nivoa mogu biti generi č ke ili domene zemalja Generi č ke (generic domains) : komercijalne (com), za obrazovne institucije (edu), za vladine institucije (gov), za međunarodne organizacije (int), za U.S. vojne institucije ( mil ) , za davaoce mre ž nih usluga ( net ), za nekomercijalne organizacije ( org )

137. INTERNET Domene zemalja (country domains) DE Njema č ka HR Hrvatska FR Francuska SI Slovenija US SAD npr: ucitelj.ufri.hr

138. INTERNET E-mail adrese korisnika sastoje se od pristupnog imena korisnika (login name), znaka @ i imena ra č unala na kojem korisnik ima otvoren korisni č ki ra č un (account), npr: jasminka@ ufri.hr

139. INTERNET Ra č unala povezana u Internet za međusobnu komunikaciju koriste TCP/IP protokol Korisni č ko su č elje TCP/IP-a je skup osnovnih internetskih aplikacija koje ujedno predstavljaju i tri osnovne internetske usluge:

141. WWW Najpoznatija mre ž na navigacijska usluga odnosno skup drugih internet usluga je WWW (World Wide Web, W3 ili Web) WWW sustav omogu ć uje prijenos i prikaz WWW stranica- dokumenata koji mogu sadr ž avati tekst, pokretne i nepokretne slike i zvuk WWW stranice su zasnovane na tehnologiji hipermedije

142. WWW WWW stranice je mogu ć e pregledavati uporabom nekog WWW preglednika ( engl. browser ), npr. Microsoft Internet Explorer ili Firefox Mozilla veza ( engl. link ) ozna č eno mjesto na Web stranici kojim prelazimo na novi sadr ž aj odnosno na novu stranicu jednostavnost uporabe i privla č an prikaz informacija

143. URL URL (engl. uniform resource locator ) jedinstvena je adresa kojom se mo ž e pristupiti nekom dokumentu koji je dostupan preko interneta i WWW sustava Protokol je propisani na č in kojim ć e se podaci prenositi mre ž om. Naj č eš ć i protokoli jesu: http, ftp protokol://imeracunala/put/informacija

144. INTRANET I EXTRANET Lokalna mre ž a zasnovana na istoj tehnologiji kao i internet naziva se intranet Ako je povezana na internet-posebno ra č unalo koje nadzire i filtrira sav protok podataka. Zajedno s prikladnim programima naziva se vatrozid ( engl . firewall ) - hardverski ili softverski sigurnosni sustav između intraneta i interneta

145. INTRANET I EXTRANET Dio intranet mreže koji je uz određena ograničenja dostupan vanjskim korisnicima naziva se engl. extranet